Luke za mala i sportska plovila

KREMIK MARINA

se nalazi u zaštićenoj sjevernoj uvali zaljeva Peleš, oko 2M južno od Primoštena. Jadranska autocesta prolazi u neposrednoj blizini. Marina ima 350 vezova u zaljevu (450 m) i plutače (dubina 215 m); tu je i 120 suhih vezova. Svi vezovi imaju priključke za vodu i struju (220 i 380 V). Marina radi samo tijekom ljetne sezone. Ima recepciju, carinu, policijsku stanicu i lučku kapetaniju; mjenjačnica, telefonska govornica, razne trgovine (posebno one nautičkom opremom i alatom). U blizini je parking za 200 automobila. Oko 800 m od marine nalazi se hotel, ambulanta i frizerski salon. Navoz (do 50 t) i vuča (5 t); popravci trupa, dizelskih motora i električnih instalacija; glavni popravci i remont se izvode u brodogradilištu u Trogiru. Čuvanje i održavanje brodova van sezone.

ROGOZNICA

(43° 31’N; 15° 58’E), naselje (1991. populacija 825) i mala luka u istoimenoj uvali sjeverno od točke Ploča; najsigurnije sklonište za brodove svih veličina u ovom dijelu Jadrana.

Pristup: Obilježja: brdo Movar (120 m) i osmerokutni izgrađeni toranj; svjetionik Mulo, kameni toranj odmah do kuće (bijeli bljeskovi). Druga obilježja uključuju okrugli toranj sa stupom i galerijom sa crnim i crvenim vrpcama (bijelo svjetlo) iznad kojeg se nalaze dvije kugle na grebenu Kalebinjak (u prolazu između otočića Smokvica vela i točke Konj; četverokutni crveni toranj (crveno svjetlo) na točki Gradina (u uvali); zeleni stup (zeleno svjetlo) na obali.

Sidrenje: Uvala je zaštićena od svih vjetrova. Brodovi gaza do 3.5 m se mogu zaustaviti duž južnog dijela gata koji gleda na naselje ili duž njegovog sjevernog dijela (vez na četiri točke). Sidrište za veća plovila (neravnomjerno tlo) se nalazi u istočnom dijelu uvale, sjeveroistočno od točke Artic (dubina 2531 m). Manja plovila se mogu zaustaviti u zapadnom dijelu uvale, zapadno-sjeverozapadno od lučkog svjetla (dubina 2123 m) ili u uvali Stupin, sjevero-sjeveroistočno od naselja (dubina 36 m).

Upozorenje: Plovidba i ribolov su zabranjeni u sjevernom dijelu uvale Lozica (sjeverozapadno od Rogoznice) na području određenom linijom koja povezuje: južnu točku otočića Jaz i otočića Lukvenjak, pod kutem od 30° od otočića Lukvenjak do obale. Zabranjeno je zaustaviti se na području omeđenom linijama koje uključuju: sjeverozapadnu točku otočića Smokvica vela pod kutem od 38.5° do obale glavnog kopna; od točke Gradina pod kutem od 90° do obale otočića Rogoznica; od točke Varos (u južnom dijelu uvale) pod kutem od 0° prema obali otočića Rogoznica, od jugozapadne točke Smokvica vela pod kutem od 128° prema obali glavnog kopna.

Znamenitosti: crkva Uznesenja Marijinog (1615., obnovljena 1746.); u Staroj Rogoznici se nalazi crkva Svetog Nikole (srednjovjekovna, groblje sa starim grobnim spomenicima), iznad naselja je stari mlin i ostaci tvrđave (1809.)

OTOK VRGADA

SVETI ANDRIJA

(43° 51’N; 15° 29.5’E), uvala na sjevernoj strani Vrgade.

Pristup: Na jugozapadnoj strani uvale ističe se crvenkasto smeđe klizište; na istočnoj strani je izolirana kapela. Greben dalje od sjeveroistočne točke uvale (sjeverno obala otoka) je označen cilindričnom betonskom crno-žutom oznakom i dva konusa jedan do drugoga; čisti prolaz se nalazi zapadno od oznake.

Sidrenje: Uvala je otvorena sjeverozapadu, ali je zaštićena od bure; jaki južni vjetrovi uzrokuju teški zrak u uvali. Brodovi gaza do 2m se mogu zaustaviti na unutarnjem kraju malog pristaništa (samo 15 m od početka prema vrhu) na dubini od 2 m. Na vrhu uvale gdje dubine variraju između 0.5 i 1,0 m.

Znamenitosti: crkva Svetog Andrije (9.st.) na groblju.

LUKA

(43° 51’N; 15° 30’E), uvala na istočnoj obali Vrgade, luka naselja Vrgada.

Pristup: Obilježja: Otočić Artina dalje od sjeveroistočne točke i crkve na brdu.

Sidrenje: Uvala pruža dobro sklonište od zapadnih vjetrova. Pristup je otežan kada puše bura. Samo se brodovi gaza do 2 m mogu zaustaviti na unutarnjoj strani dugog lukobrana (preporuča se vez na četiri točke); dno loše drži sidro.

Dostupne su ograničene namirnice i voda.

OTOK MURTER

BETINA

(43° 49’N; 15° 36’E), naselje (1991. populacija 813) i mala luka na sjeveroistočnoj obali otoka.

Pristup: Kada dolazite iz Pirovačkog zaljeva usmjerite brod prema bijelom tornju (bijelo svjetlo) a točki Rat i kamenom stupu u moru dalje od plitke točke Artic (sjeverno od luke); zeleni stup (zeleno svjetlo) na lukobranu.

Sidrenje: Luka pruža dobro sklonište tijekom jugozapadnih i sjeverozapadnih vjetrova. Broodvi se mogu zaustaviti na unutarnjem kraju lukobrana. Sidrenje se ne preporuča zbog dna koji loše drži sidro (dubina 3 m). Unutarnja luka je zauzeta od strane domaćih ribarskih brodova.

Sadržaji: Poštanski ured i ambulanta, restoran, trgovina; parking za 100 vozila; lučki ured u Tisnom. Dostupne su namirnice i voda. Brodogradilište u marini izrađuje plovilo 740 m duljine, izvodi generalne popravke i održavanje motora; također se brinu za brodove, kao i njihovo održavanje izvan sezone. Generalni popravci se također mogu izvoditi i u drugom manjem brodogradilištu.

Znamenitosti: Ostaci antičkog naselja (kameni fragmenti, nadgrobni spomenici, keramika), crkva Svetog Franje Asiškog (1601., proširena 1720.)

BETINA MARINA

je smještena sjeverozapadno od naselja Betina u uvali Zdraće na sjevernom ulazu u Murterski kanal.

Kapaciteti: 190 vezova u moru i 80 suhih vezova; vezovi imaju priključke za vodu i struju. Ima recepciju, trgovinu mješovitom robom, trgovinu brodskom opremom, duty-free trgovinu, zahod sa toplom vodom, praonicu rublja; izrada, renoviranje i popravci plovila (drveni, metalni, fiberglas) do 44 m; popravci motora.

Porinuće i izvlačenje brodova (dizalica 10 t, vuča 260 t); navoz (30 t); 6 navoza se nalaze na navozima u obližnjem brodogradilištu, koji se mogu koristiti u marini ako je potrebno.

TISNO

(43° 48.5’N; 15° 39’E), naselje (1991. populacija 1,431) i mala luka na otoku Murteru, na najužem dijelu Murterskog kanala. Most (ne otvara se) povezuje Murter sa glavnim kopnom i dijeli luku na istočni i zapadni dio.

Pristup: Zapadnom dijelu luke se prilazi sa sjeverozapada (Pirovački zaljev), a istočnom dijelu sa jugoistočne strane (Murtersko more); oznake uključuju bijeli toranj u obliku konusa sa zelenim svjetlom na otočiću Maslinjak i crveni stupom (crveno svjetlo) na vrhu lukobrana. Bura je jaka i puše iz raznih smjerova, ali ne uzrokuje velike valove. Luka je manje izložena jugu i pruža bolju zaštitu od njega. Tu su i snažne jugoistočne struje, pogotovo dolaze sa jugozapadnjacima i sjevernjacima, kada mogu dosegnuti brzinu od 4 čvora.

Sidrenje: Brodovi gaza do 2 m se mogu zaustaviti na unutarnjem kraju lukobrana (jugoistočno od mosta, crveni stup sa crvenim svjetlom) ili duž sjeverozapadnog naselja (dubina 2.5 m). U jugoistočnom dijelu tjesnaca nalazi se dobro sidrište, sjeverozapadno od otočića Ljutac (dubina 2025 m). 800 m dug podvodne kanalizacijske cijevi se protežu oko 900 m od luke (ispod razine od 65 m), pod kutem od 143°.

Sadržaji: Lučka kapetanija, poštanski ured, ambulanta i ljekarna. Namirnice u obližnjim trgovinama, opskrba vode iz vodovoda.

JEZERA

(43° 47’N; 15° 38’E), naselje (1991. populacija 838) u istoimenoj uvali na sjeveroistočnoj obali Murtera.

Pristup: Obilježja: zeleni stup (zeleno svjetlo) na vrhu lukobrana L oblika i okrugli toranj sa stupom (crveno svjetlo) na vrhu lukobrana u marini. Zaljevu se može prići sa obje strane otočića Skoljic.

Sidrenje: Dobro sklonište za brodove lakog i umjerenog gaza. Vez na četiri točke se može koristiti na unutarnjem kraju drugog gata.

Sadržaji: Lučka kapetanija, ambulanta i ljekarna u Tisnom. Dostupne su namirnice i voda. Popravci brodova i brodskih trupova te popravci i održavanje brodskih motora u brodogradilištu Skoljic. Poštanski ured.

JEZERA MARINA (ACY)

je smještena u južnom dijelu uvale Jezera. Zaštićena je lukobranom (istok) i pristaništem (zapad); dubina 36 m.

Marina ima 270 vezova u moru na pet plutača i 100 suhih vezova. Imaju priključke za struju, telefon i vodu. Marina radi cijelu godinu. Ima recepciju, restoran, trgovinu, duty-free trgovinu, zahode i tuševe sa toplom vodom; praonica rublja; benzinska stanica, prodaja plina. Najam broda i charter. Škola jedrenja Adriatic Nautical Academy (A.N.A.). Dizalica (10 t); generalni popravci; brodogradilište Skoljic izvodi popravke trupa i motora.

MURTER

(43° 49’N; 15° 36’E), gradić (1991. populacija 2,010) na istoimenom otoku, smještenim oko 500 m od obale. U uvali Hramina se nalazi marina, zaštićena od svih vjetrova i dobar zaklon za manja plovila. U uvali Slanica se nalazi plaža i hotelski kompleks Colentum.

Sadržaji: Poštanski ured, ambulanta, nekoliko restorana i trgovina, privatne gostinjske kuće i glavni ured u Nacionalnom parku Kornati. Ribički klub Kornatar. Dostupne su namirnice, voda i gorivo. Brodogradilište Slanica izvodi popravke jahti, malih brodova i brodskih motora; sigurnost i održavanje za boravak brodova zimi.

HRAMINA MARINA

je smještena u uvali Hramina. Zaštićena je sa sjevera i zapada sa dva lukobrana. Duž rive i četiri plutače nalazi se 500 vezova (dubina 1.53 m); 250 suhih vezova (20 u hangaru). Marina radi samo u sezoni.

Kada uđete u uvalu Hramina sa Murterskog mora (sa zapada), idite između otoka Žminjak i Vinik veli, oko otočića Tegina (bijelo obalno svjetlo; okrugli bijeli toranj) i uđite u uvalu te se usmjerite prema jugozapadu. Prolazi između otočića Vinik veli i Vinik mali i otočića Tegina su plitki. Marina ima recepciju, restoran, zahode i tuševe sa toplom vodom, priključke za struju, trgovinu gdje se prodaju nautičke karte i publikacije, pumpa za gorivo i prodaju plina (sjeverni dio); voda iz cisterni; lučka kapetanija u Tisnom (6 km). Marina izdaje vremenska izvješća i meteorološke informacije. Dizalica (15 t), navoz na početku južnog pristaništa, sadržaji za montažu jarbola, vuču (50 t); generalni popravci trupa, brodskih motora i električnih instalacija; održavanje svih vrsta brodova.

OTOK TIJAT

TIJAŠĆICA

(43° 42’N; 15° 47’E), nenaseljena uvala na jugoistočnoj obali Tijata.

Pristup: Usmjerite se prema četverokutnom kamenom tornju (bijelo svjetlo) na točki Tijašćica (ne vidi se kada se dolazi sa sjevera).

Sidrenje: Uvala je otvorena jugoistoku. Manja plovila se mogu zaustaviti dalje od istočne obale, osiguravajući se za obalu (prema sjeverozapadu); dubina 1017 m.

OTOK PRVIĆ

PRVIĆ LUKA

(43° 43’N; 15° 48’E), naselje (1991. populacija 229) i mala luka na južnoj obali Prvića.

Pristup: Obilježja: Lako se može prepoznati zeleni toranj sa stupom i galerijom (zeleni bljeskovi) na lukobranu. Vežite se dalje od stijene Galiola barem 50 m radi podvodnih grebena.

Sidrenje: Uvala je otvorena jugoistoku. Brodovi gaza do 3 m se mogu zaustaviti na unutarnjem kraju lukobrana, gdje su zaštićeni od juga. Brodovi gaza do 2 m se mogu zaustaviti (vez na četiri točke) na početku lukobrana. Sirište se nalazi u sredini uvale (dubina 56 m).

Sadržaji: Poštanski ured i ambulanta. Dostupne namirnice i voda (iz cisterni). Obalna putnička linija: pogledajte Šibenik.

Znamenitosti: crkva Marije od Milosti (15.st.), spomen ploče, među kojima je i ona povjesničara i izumitelja Fausta Vrančića (1551. – 1617.); franjevački samostan (1461.).

PRVIĆ ŠEPURINE

(43° 44’N; 15° 47’E), naselje (1991. populacija 315) na zapadnoj obali otoka Prvić.

Pristup: Obilježja: okrugli bijeli toranj sa stupom i galerijom (zeleno svjetlo) na vrhu starog pristaništa.

Sidrenje: Mala luka je zaštićena od bure, ali je izložena južnom vjetru i moru. Mala plovila se mogu zaustaviti na unutarnjem kraju lukobrana (dubina 1.5 m) ili starog pristaništa. Za južnog vjetra lakše se zaustaviti na lukobranu, a sa sjevernim vjetrovima na starom pristaništu. Dobro sidrište za veća plovila se nalazi oko 500m zapadno od naselja (dubina 1820 m).

Sadržaji: Poštanski ured. Dostupne namirnice i voda. Obalna putnička linija: pogledajte Šibenik.

Znamenitosti: dvorac Draganić Vrančić (povijesna i umjetnička zbirka, rukopisi), crkva Svetog Roka (1620.)

OTOK ZLARIN

ZLARIN

(43° 42’N; 15° 50’E), naselje (1991. populacija 359) i uvala (Luka Zlarin) na sjeverozapadnoj obali istoimenog otoka.

Pristup: Kada dolazite sa sjevera, trebate paziti na rt Rozenik (1.5M sjeverozapadno) označen okruglim zelenim tornjem (bijelo svjetlo); druga obilježja uključuju bijeli toranj sa stupom (crveno svjetlo) na vrhu sjevernog pristaništa i crkva.

Sidrenje: Uvala Luka Zlarin je zaštićena od bure i juga, ali je izložena sjeverozapadnjacima. Veći brodovi se mogu zaustaviti na pristaništima dalje od naselja; sjeverno pristanište je rezervirano za lokalnu liniju. Brodovi gaza manjeg od 3 m i kraći od 40 m se mogu zaustaviti (vez na četiri točke) između trećeg i četvrtog pristaništa (promatrajući sa sjevera) i boraviti duž istog. Unutarnja luka je zauzeta lokalnim ribarskim brodovima. Tu je i dobro sidrište dalje od istočne obale.

Sadržaji: Poštanski ured i ambulanta. Dostupne su namirnice i voda. Zlarin je mjesto godišnjeg festivala Zlarinske večeri ispod leroja, 27. srpnja). Zlarinska umjetnička radionica.

Znamenitosti: barokne crkve Uzašašća Marijina, Sveti Rok, Sveti Šimun i Gospa od Raselja brojni ljetnikovci (16./17.st.); umjetnička galerija. Oko 2M jugo-jugozapadno od Zlarina, blizu otoka Zmajan nalazi se otočić Obonjan sa međunarodnim centrom za trening i rekreaciju. Na njegovoj sjevernoj točki je gat duljine 20 m (dubina 3.5 m).

OTOK KRAPANJ

KRAPANJ

(43° 40,4’N; 15° 55’E), naselje (1991. populacija 2,513) i mala luka u južnom dijelu Šibenskog kanala.

Pristup: Usmjerite brod prema crvenom tornju (crveno svjetlo) na lukobranu.

Sidrenje: Bura puše velikom snagom; jugo uzrokuje umjerene valove. Brodovi gaza do 2 m se mogu usidriti na lukobranu ili istočnom kraju gata. Također se moguće zaustaviti duž rive malog brodogradilišta (dubina 2.5 m), oko 500 m zapadno od crkve (sa šiljatim krovom).

Sadržaji: Poštanski ured, ambulanta, namirnice (u naselju se nalazi trgovina Brodarica na glavnom kopnu). Voda iz cisterni. Krapanj ima razvijeno spužarstvo i radionicu za rezanje koralja (tradicionalni domaći zanat, ronjenje za spužvama od 1704.).

Znamenitosti: franjevački samostan i crkva Svetog Križa (1446. – 1523., proširen 1626., manastir, umjetnička zbirka).

OTOK ŽUT

PINIZEL

(43° 53’N; 15° 15’E), uvala na sjeverozapadnoj obali otoka, južno od otočića Pinizelić.

Pristup: Najkraći put sa otvorenog mora (sa zapada, ističe se svjetionik Sestrice) kroz tjesnac Proversa vela te iz Zadra kroz Mali Ždrelac. Ne savjetuje se ploviti noću.

Sidrenje: Uvala je zaštićena od svih vjetrova osim sjeverozapadnjaka. Dalje od uvale se nalazi improvizirani lukobran, u uvali su dva mala pristaništa; dubina u maloj luci je 11.3 m; brodovi bi se trebali zaustaviti bliže otočiću Pinizelić. Oko 0.5 km sjeverozapadno je zaselak Pinizelić, naseljen samo ljeti.

ŽUT

(43° 53′ N; 15° 18’E), široka uvala na sjeveroistočnoj obali otoka.

Pristup: pogledajte Pinizel.

Sidrenje: Uvala je zaštićena od svih vjetrova. Dobro sidrište za veća plovila se nalazi usred uvale (dubina 3050 m). Sa burom koja puše, dobro sklonište pruža zapadna uvala Pod Ražanj (dubina 3 m). Kada puše južni vjetar, najbolja sidrišta su istočne uvale Strunac i Sarušćica (dubina 1922).

Namirnice i drugi sadržaji su dostupni u marini Žut.

ŽUT MARINA (ACY)

je smještena u uvali Pod Ražanj (dijelu zaljeva Žut). Kapacitet: 120 vezova duž plutača (koje se pružaju paralelno od obale); dubina 2.58 m.

Marina je smještena u uvali Pod Ražanj (dio zaljeva Žut). Marina radi samo tijekom ljetne sezone. Ima recepciju, restoran, trgovinu, duty-free trgovinu, zahode i tuševe sa toplom vodom, priključcima za vodu, gorivo, prodaju plina; generalni popravci. Adriatic Nautical Academy (ACY) organizira tri tečaja za plovidbu i jedrenje.

HILJAČA

(43° 51.5’N; 14° 20’E), velika uvala na sjevernoj obali otoka.

Pristup: pogledajte Pinizel.

Sidrenje: Dobro sidrište se nalazi usred uvale (dubina 10 m). Sa burom i zapadnjacima najbolje sidrište je u sjeverozapadnoj Sabuni (dubine 13 m) ili dalje od obale otočića Gustac. Južni dio uvale (uvala Pristanišće; oko 20 kuća naseljenih tijekom ljeta) je dobro sklonište po svim vjetrovima uključujući buru. Tu se nalaze i dva mala pristaništa; mala plovila se mogu zaustaviti na vanjskom kraju vanjskog pristaništa (dubina 1.7 m).

PROVERSA VELA,

prolaz između sjeverozapadne obale otoka Kornata i otočića Katina; spaja Srednji kanal sa otvorenim morem. Prolazom je prohodan za plovila gaza do 2 m. Njegov najuži dio je označen sa 4 kamene oznake; nema plovidbenih svjetala. Bura je snažna i puše na mahove iz raznih smjerova; jugo uzrokuje uzburkanost mora. Struja (do 2.5 čvora) ide prema istoku; brodovi koji plove u susret struji bi se trebali držati bliže otoku Kornatu. Proversa Mala, prolaz između Dugog otoka i Katine. Plovidba je privremeno zabranjena, jer je u tijeku jaružanje prolaza. Savjetuje se koristiti Kartu 10020 izdanu od Državnog hidrografskog instituta u Splitu.

Sidrenje: Manja plovila se mogu zaustaviti u uvali Proversa mala, istočno ili jugo-jugoistočno od stijene Skoljic (bijela zarubljena betonska piramida). Rt je od oko 200 m od Skoljica je označen jarbolom iznad kojeg se nalazi konus (cijela oznaka je crne boje). Mala uvala (sa malim pristaništem, dubine 1.5 m) na južnoj obali otoka Katina pruža dobro sklonište (gostionica Kod Mare Tonine). Zapadna uvala, koja je ponešto veća, je dobro sidrište sa dubinama od 310 m; dno koje dobro drži sidro; brodovi se također mogu osigurati na stijene uz obalu.

OTOK KORNAT

Otoci Kornat, Žut i Sit te niz otoka dalje od jugozapadne obale Kornata tvore dio Nacionalnog parka Kornati.

Savjetuje se ploviti na kornatskom području samo danju i pomoću Karte 10020 izdanoj od Državnog hidrografskog instituta u Splitu.

LUPEŠĆINA

(43° 52’N; 15° 14’E), uvala oko 1M jugoistočno od najsjevernije točke otoka Kornat (pogledajte Proversa vela).

Sidrenje: Uvala je zaštićena od južnih vjetrova i izložena sjevernjacima; ne preporuča se za duži boravak. Na južnoj obali uvale nalazi se nekoliko kuća koje su nastanjene samo za sezone i nekoliko nasipa. Dubina na vrhu najdužeg nasipa je 1.6 m. Rt se proteže dalje od sjeverne obale (0.20.8 m) da biste ga izbjegli prilikom ulaska u uvalu, usmjerite brod prema nasipima.

Sadržaji: Nema namirnica. Voda iz cisterne.

OPAT

(43° 44’N; 15° 27’E), točka i uvala na najjugoistočnijem dijelu otoka Kornat.

Pristup: Primijećuju se kupasta planina Opat (108 m) i kameni križ na južnoj točki. Jugozapadno od obale se nalazi rt (2.3 m). Pristupite uvali sa jugoistoka da biste izbjegli rt.

Sidrenje: Uvala je otvorena južnim vjetrovima i zaštićena od bure. Stjenovita obala je neprikladna za zaustavljanje. Manja plovila se mogu zaustaviti u jugoistočnom dijelu uvale (dubina 4 m) ili duž malog kamenog pristaništa, južno od kuća (dubina 1.5 m); dno koje dobro drži. Veća plovila se mogu usidriti na ulazu uvale (dubina 28 m); usmjerujući krmu prema obali. U uvali ima mnogo ribarskih brodova.

LOPATICA

(43° 47’N; 15° 20’E), uvala u središnjem dijelu zapadne obale Kornata, sjeverno od otoka Piškera (Jadra); na njegovoj južnoj strani je otočić Koritnjak.

Pristup: Sa otvorenog mora: Primjećuje se brdo (84 m) na sjeverozapadnom kraju Piškere. Veća plovila bi se trebala usmjeriti bliže Piškeri da bi se izbjegao rt (5.7 m).

Sidrenje: Uvala je izložena jugo-istočnjacima i jugo-zapadnjacima. Kada puše snažno jugo, uzmite sklonište u uvali na otoku Lavsa ili u marini Piškera. Bliže obali, dalje od kuće nalazi se pristanište za manja plovila (dubine 11.5 m). Veća plovila se mogu usidriti u vanjskom dijelu uvale na 1220 m, između otoka Kornata i Koritnjaka; dno za koje sidro dobro prianja. Namirnice u Piškeri.

VRULJA, također i Vrulja Vela

(43° 48’N; 15° 18’E), uvala sa sezonskim naseljenim zaselkom, na zapadnoj obali Kornata, na sjeverozapadnom kraju Kornatskog kanala.

Pristup: Uvali se može pristupiti sa otvorenog mora ili sa unutarnje strane otočića Kornati. Između otočića Rasip mali i Mana nalaze se grebeni Kamičići. Zanimljiviji pristup je kroz Kornatski kanal sa jugoistočne strane. Jedno od obilježja kada se prilazi uvali je kameni križ na točki Pivcena, južno od ulaza u uvalu.

Sidrenje: Uvala se može koristiti za duži boravak. Sidrište se nalazi usred uvale (dubina 8 – 18 m), gdje se također nalazi malo pristanište (dubina 1.5 m). Istočna uvala je plitka (dubina na vrhovima malih pristaništa je 1.52 m); osigurajte se užetom za obalu što je prije moguće. Jugoistočni dio uvale se treba izbjeći (dubina do 1 m).

Sadržaji: Voda iz cisterne; druge namirnice u Piškeri. Oko 700 m sjeverozapadno se nalazi meteorološka stanica.

Znamenitosti: Ostaci ilirskih građevina (zidovi, gomile) i rimska villa rustica.

KRAVLJAČICA

(43° 49’N; 15° 17’E), uvala na zapadnoj obali sjeverozapadnog dijela Kornata (sjeveroistočno od najjužnije točke Levrnaka).

Pristup: Isto vrijedi kao i za uvalu Vrulja. Ruševine tornja Toreta (na visini od 58 m), oko 0.5M sjeverozapadno od uvale.

Sidrenje: Uvala je zaštićena od svih vjetrova osim jugoistočnjaka. Dalje od kuća se nalazi nekoliko brana koji se sastoje od gomile kamenja (dubina 0.71 m). Sidrištu se može pristupiti sa vanjskog dijela brana (dubina 34 m) . Veća plovila se mogu usidriti dalje od sjeveroistočne obale (dubina 20 m), gdje je moguće privezati brod na obalu. Manja plovila se mogu usidriti dalje od sjeveroistočne luke Striznja (dubina 22.5 m).

Sadržaji: Voda iz cisterne; namirnice i druge kupovine u marini Piškera.

Znamenitosti: Na platou Tarac (sjeverozapadno od uvale) se nalazi crkva Pohoda Marijinog (kasni srednji vijek), sagrađena usred ruševina srednjovjekovne trobrodne bazilike (6.st.). Odmah do nje se nalaze ostaci veće zgrade. Na vrhu Torete se nalaze ruševine ilirske utvrde (oko 1000. prije Krista), gomile i ostaci rimskih građevina. Na tom mjestu je sagrađen venecijanski obrambeni toranj.

BELE LUČICE

(43° 50.6’N; 14° 16’E), uvala na zapadnoj obali sjeverozapadnog dijela Kornata (istočno od najsjevernije točka otoka Levrnaka).

Pristup: Sa otvorenog mora; prođite otok Levrnaka i susjede otočiće. Za plovidbu kroz Kornatski kanal pogledajte Vrulja.

Sidrenje. Uvala je zaštićena od bure i juga. Na unutrašnjem, istočnom dijelu uvale nalazi se mala luka (dubina 0.5 – 1 m), zaštićena sa dva mala pristaništa koja se sastoje od gomile kamenja. Brodovi se mogu zaustaviti dalje od vanjskog kraja pristaništa (dubina 3.5 m), ali ne dalje od ulaza u luku. Sidrište u vanjskom dijelu uvale (dubina 1721 m) nije sigurno kada pušu zapadnjaci, idite u uvalu Kravljačica ili uvalu Levrnaka.

SUHI RT

(43° 52’N; 15° 14’E), mala uvala i ribarsko naselje sjeverno od istoimene točke, na sjevernom najzapadnijem dijelu Kornata (Proversa vela).

Pristup: Usmjerite brod prema dvjema kućama (naseljene ljeti).

Sidrenje: Naleti bure dolaze iz raznih smjerova. Dalje od kuća se nalazi nekoliko brana (dubina oko 1.5 m; na vrhu sredine gata 1.3 m). Brodovi srednje veličine bi trebali koristiti vez ne četiri točke, veća plovila se mogu usidriti dalje od uvale (dubina 14 m).

OTOK LEVRNAKA

LEVRNAKA

(43° 49’N; 15° 16’E), uvala na sjevernoj obali istoimenog otoka (Kornati).

Pristup: Ističe se najviši vrh otoka (117 m). Uvala je zatvorena sa sjeverne strane otočića Susica; uski prolaz jugoistočno od otočića nije prohodan. Jugo je snažno, a struje snažne u prolazu između Kornata i Levrnake.

Sidrenje: Uvala nije izložena vjetrovima. Najbolje sidrište u jugoistočnom dijelu uvale (dubina 1024 m); dno koje dobro drži; brodovi se također mogu privezati za stijene na obali. Tu je mala brana od nagomilanih kamenja (vez na četiri točke).

Sadržaji: Do dvije kuće nalazi se cisterna sa vodom na tjesnacu prema uvali Lojena na južnoj obali otoka; druge namirnice u marini Piškera.

LOJENA

(43° 49’N; 15° 15’E), uvala na južnoj obali Levrnake.

Sidrenje: Uvala je zaštićena od bure i izložena južnim vjetrovima; ne preporuča se za duži boravak. Veća plovila se mogu usidriti usred uvale (dubina 815 m), a manja plovila u sjevernoistočnom dijelu (dubina do 3 m). Za vrijeme snažnog juga idite u uvalu Levrnaka na sjevernoj obali otoka.

Sadržaji: Za namirnice pogledajte Levrnaku.

OTOK PIŠKERA

PIŠKERA, također Jadra

(43° 45’N; 15° 21’E), uvala na jugoistočnoj obali istoimenog otoka (Kornati); zaštićena je sa otvorenog mora otočićem Panitula vela.

Pristup: Dalje od ulaza u uvalu nalaze se otočići Panitula vela i Panitula mala i stijene Skanji. U uvalu se može ući samo sa jugoistoka; sjeverozapadni prolaz između Panitula vele i Piškere je plitak i pun opasnih grebena.

Sidrenje: Dio od marine Piškera (dubina 1.53 m) je zaštićen od bure. Jugoistočni i zapadni vjetrovi uzrokuju mutno more. Sa približavanjem jugoistočnih i jugozapadnih vjetrova, napustite sidrište i idite do uvale na sjevernoj obali Lavse.

Sadržaji: Namirnice u marini Piškera.

Znamenitosti: U prošlosti je Piškera bila centar ribara koji su se bavili sezonskim ribolovom. Imali su kuće i brane te su tu spremali svoj ulov. To je također bilo središte venecijanskog upravitelja, koji je nadgledao ulov i sakupljao porez na tome. Crkva (1560., obnovljena 1968.). U blizini se nalazi spomen kosturnica antifašističkih boraca koji su ubijeni ili su umrli (podignut 1956.).

PIŠKERA MARINA (ACY)

je smještena na sjevernoj obali otočića Panitula vela.

Kapacitet: 180 vezova i 6 plutača (dubina 2.53.5 m). Marina radi cijelu godinu. Ima recepciju, restoran, trgovinu, zahode i tuševe sa toplom vodom, sportskom opremom; mali generalni popravci; voda, gorivo i plin su dostupni (u slučaju nužde).

OTOK LAVSA

LAVSA

(43° 45’N; 15° 22.5’E), uvala na sjevernoj obali istoimenog otočića.

Pristup: Sa otvorenog mora, otočić Gustac se može prepoznati po crvenim liticama. Prolaz između Piškera i Lavsa je dubok 6 m; u sjevernom dijelu prolazu između Lavse i otočića Gustac je rt (5 m).

Kada dolazite sa jugoistoka, idite između točke Opat i otoka Smokvica vela (obalo svjetlo, crveni bljeskovi) ili između otoka Smokvica vela i Skulj i uđite u Kornatski kanal (vidite Kartu 10020). Vrhovi ovih otoka i otok Kurba vela se primijete iz daleka.

Sidrenje: Dubina u uvali se smanjuje od 30 m na ulazu do 3 m dalje prema obali. Uvala je dobro sidrište i sklonište, ali kada pušu snažni sjeverni vjetrovi idite prema sidrištu sjeveroistočnog otočića Panitula mala (dubina 30 m).

U unutarnjem dijelu uvale nalazi se sidrište marine Piškera sa plastičnim plutačama. Sadržaji: Namirnice u marini Piškera.

OTOK RAVNI ZAKAN

RAVNI ZAKAN

(43° 43’N; 15° 26’E), uvala na južnoj obali istoimenog otoka, u jugoistočnom dijelu kornatskog arhipelaga.

Pristup: Usmjerite se prema najvišem vrhu na otočićima Skulj (145 m), Opat (109 m) i Smokvica vela (94 m; na sjevernoj točki četverokutnog tornja, crveni bljeskovi) i otočić Purara (vodoravna litica na jugozapadnoj obali).

Kada prilazite sa juga (sa otvorenog mora) trebate paziti na rt (6.3 m) jugo-jugoistočno od otoka Kameni Zakan prođite između otočića Kameni Zakan i Skulj. Dubina između otočića Ravni Zakan i Lunga je 6 m.

Sidrenje: Južna uvala je zaštićena od bure, ali je izložena jugoistočnim i jugozapadnim vjetrovima. Sjeverna uvala je izložena buri. Na istočnoj obali uvale nalazi se pristanište L oblika (duljina 35 m; dubina na vrhu pristaništa je 1 m, dubina 2 m dalje od toga je 2 m). Na njegovom vanjskom kraju nalazi se stijena za balastiranje (dubina 2.5 m), ali se moguće tamo privezati koristeći vez na četiri točke. Na vanjskom kraju pristaništa nalazi se mala ribarska luka (dubina 0.52 m). Veća plovila se mogu usiditi južno od otoka, bliže Kameni Zakan na dubini od 1530 m; sidrište je zaštićeno od svih vjetrova osim bure.

Sadržaji: Restoran blizu luke. U sjeverozapadnoj uvali otoka nalazi se bungalovsko naselje Club Miditerranie; sidrenje je moguće samo uz dopuštenje uprave.

OTOK SMOKVICA VELA

LOJENA

(43° 43’N; 15° 29’E), uvala sa sezonski nastanjenim naseljem na južnoj obali Smokvica vela, na jugoistočnom ulazu Kornatskog kanala.

Pristup: Isto vrijedi za uvalu Ravni Zakan. Najbolji pristup je sa jugoistoka ili sa Muterskog mora, ali ne između Smokvice vela i Smokvica mala.

Sidrenje: Uvala je zaštićena sa sjeveroistoka i sjeverozapada, ali izložena jugu. Na vrhu uvale nalazi se ribarska luka (dubina do 1.3 m); usidrite krmu ili pramac na brani. Na prve znakove oluje sa juga idite u uvalu Lavsa ili jedno od sidrišta između otočića Ravni Zakan i Kameni Zakan.

Sadržaji: Voda iz cisterne u naselju.

OTOK ŽIRJE

MIKAVICA

(43° 40.5’N; 15° 36.5’E), uvala na sjeverozapadnoj obali Žirja.

Pristup: Usmjerite se prema kapeli na vrhu uvale. Trebate paziti na rt (2 m) koji se proteže do 250 m južno od otočića Mikavica.

Sidrenje: Uvala je zaštićena od južnih vjetrova, ali otvorena sjeveroistočnim ili sjeverozapadnim vjetrovima; zapadni vjetrovi uzrokuju nemirno more. Brodovi gaza do 2 m se mogu usidriti na malom pristaništu i bitvi u istočnom dijelu uvale. Sidrište je usred uvale, bliže pristaništu (dubina 68 m).

Žirje (1991. populacija 207), najveće naselje na otoku je smješteno u centralnom dijelu otoka, 5 km jugoistočno od uvale Mikavica.

BOROVICA

(43° 30’N; 15° 59.5’E), uvala istočno od točke Ploča, južno od Rogoznice.

Pristup: Primijete se ruševine kapele Svetog Ivana na točki Ploca i niska stijena Melevrin jugoistočno od toga (veliki valovi idu preko stijene).

Sidrenje: Uvala je zaštićena od bure; nije sigurno kada puše jugo. Brodovi se mogu zaustaviti duž obale (vez na četiri točke) ili se usidriti usred uvale (dubina 1219 m).

SIĆENICA

(43° 30’N; 16° 01’E), uvala oko 1.5M istočno od točke Ploča.

Pristup: Dalje od ulaza u uvalu je stijena Muljica (4 m), a 0.5M prema jugoistoku je otočić Muljica (okrugli bijeli toranj, bijelo svjetlo).
Sidrenje: Najunutarnjiji dio uvale je zaštićena od svih vjetrova: njegov vanjski dio je otvoren južnim i jugozapadnim vjetrovima i morima. Veći brodovi se mogu usidriti u vanjskom, istočnom dijelu uvale (dubina 25 m).

STARI TROGIR

(43° 29.5’N; 16° 02’E), uvala sjeverno od otočića Arkanđela, sjeverozapadno od otočića Drvenik Mali.

Pristup: Ističu se otočić Arkanđel i otočić Muljica (bijeli željezni toranj sa stupom, bijelo svjetlo) dalje od ulaza u uvalu.

Sidrenje: Bura je vrlo snažna u uvali, a jugozapadni vjetar uzrokuje mutno more. Istočni dio uvale je dobro zaštićen od juga i bure. Brodovi se trebaju usidriti kraj razrušene kapele na otočiću Arkanđel u ravnini sa otočićem Merara. Tijekom bure trebaju se privezati za obalu pramcem prema sjeveroistoku. Dobro sidrište kada pušu jugozapadni vjetrovi je dalje od sjeverne obale otočića Arkanđel.

VINIŠĆE

(43° 29’N; 16° 0.7’E), naselje (1991. populacija 765) i uvala koja se proteže u duljini oko 1M sa mora, na sjevernom kraju Drveničkog kanala.

Pristup: Usmjerite se prema četverokutnom kamenom tornju (crveno svjetlo) na južnom ulazu u točku Artatur. Trebate paziti na nisku stijenu Vinišće (3 m), koju je teško razaznati od kamene obale.

Sidrenje: Manja plovila se mogu zaustaviti na unutarnjoj strani pristaništa na dubini od 0.93.7 m, na sjeveroistočnoj obali. Ovdje su zaštićena od svih vjetrova. Sidrište usred uvale (dubina oko 15 m) je otvoreno valovima sa istoka. Bura je snažna, a usidreni brodovi bi se trebali privezati i za obalu.
Sadržaji: Ograničene namirnice i voda u naselju.

MARINA

(43° 31’N; 16° 07’E), naselje (1991. populacija 879) i mala luka u istoimenom zaljevu, u zapadnom dijelu Trogirskog zaljeva.

Pristup: Obilježja: kapela na brdu Drid (177 m) na sjevernoj obali; veliki toranj (sagrađen u 16.st., sada hotel) na jugozapadnoj obali; stožasti bijeli toranj (crveno svjetlo) na Pasjem ratu (južna obala); crveni stup (crveno svjetlo) na vrhu zaljeva sjeverozapadno od pristaništa. U uvali Stipanov jaz trebate biti oprezni te smanjiti brzinu zbog plutajućih kaveza za uzgoj ribe.

Sidrenje: Bura u zaljevu je snažna (obično puše sa istoka) i uzrokuje valove. Jugo, iako vrlo snažno, ne uzrokuje valove. U maloj luci (dubina na pristaništu ispod 2 m) brodovi su zaštićeni od svih vjetrova. Kada puše bura mala plovila se zaustavljaju u luci u uvali Sasina. Veći brodovi bi se trebali usidriti bliže uz obalu, jugoistočno od kapele i južno od brda Plokata.

Sadržaji: Poštanski ured, ambulanta, trgovine i hotel. Dostupne namirnice i voda.

MARINA AGANA

je smještena u najzapadnijem dijelu zaljeva Marina. Zaštićena je sjevernim lukobranom (zeleno svjetlo).

Marina pokriva područje od 25 ha; dubina duž lukobrana 38 m, duž rive 2.53 m, duž pristaništa 3 m. Kapacitet: 140 vezova u moru (vez na četiri točke) za strana plovila i 150 vezova za lokalna plovila; priključci za vodu i struju; 100 suhih vezova; vuča.

Marina radi cijelu godinu. Ima recepciju, hotel, restoran, trgovine sa hranom i druge trgovine, duty-free trgovinu. Parking za 200 automobila. Popravci trupa, opreme i motora. Brodograđevna industrija brodogradilišta Trogir se nalazi u Trogiru.

TROGIR

(43° 31’N; 16° 16’E), grad (1991. populacija 10,266) i luka na otočiću u najužem dijelu Trogirskog kanala. Povezan je pokretnim mostom sa otokom Čiovo (ne otvara se; samo mala plovila bez jarbola mogu proći ispod njega) i sa kopnom kamenim mostom.

Pristup: Na zapadni ulaz bi se trebalo ući sa strane zvonika crkve Svetog Mihovila u razini sa zvonikom katedrale; nakon prolaska točke Cubrijan (zeleni toranj sa stupom i galerijom, zeleno svjetlo) usmjerite se prema središnjem dijelu pokretnog mosta, ostavljajući kupastu zelenu plutaču (zeleno svjetlo) na desnoj strani, a cilindričnu crvenu plutaču na strani gdje je luka. Istočni ulaz u luku je označen na sjevernoj strani cilindričnom zelenom plutačom iznad koje se nalazi konus (zeleno svjetlo), kupasta zelena plutača (zeleno svjetlo) i kupasta plutača iznad koje se nalazi konus (zeleno svjetlo). Kada se približavate sa južne strane, plovni put je označen sa tri cilindrične crvene plutače. Zelene plutače bi se trebale ostaviti sa desne strane, a crvene prema luci.

Sidrenje: U marini Trogir.

Upozorenje: U Trogirskom kanalu je zabranjeno sidrenje istočno od linije koja povezuje točku Cubrijan i pristanište u luci Seget Donji duž meridijana 16° 16.3′ istočno. Zaustavljanje je zabranjeno duž zaljeva na potezu (120 m) od početka pokretnog mosta prema zapadu.

Sadržaji: Lučka kapetanija, poštanski ured, ambulanta, ljekarna, restorani, hoteli, trgovine; ribički klub Jastog i jedriličarski klub Mosor, sjedište dalmatinske flotile Commodore jedrilica Cadet. Namirnice; voda iz hidranta na lukobranu; gorivo na benzinskoj stanici na Jadranskoj autocesti i u marini Trogir.

Trogirsko brodogradilište izvodi sve popravke trupa i motora i ima stanicu za dokiranje.

Sadržaji: Hoteli Medena su smješteni u naselju Seget, 1M zapadno (1.5 km cestom) od Trogira. Trogir je mjesto ljetnog festivala Trogirski tjedni.

Znamenitosti: Dijelovi starih gradskih zidina sa vratima koja gledaju prema glavnom kopnu (13./15.st.); dvorac Kamerlengo (1420.-1437.); kula Svetog Marka (1470.); katedrala Svetog Lovre (13./15.st., poznati romanički Radovanov portal, 1240.), krstionica, kapela Ivana Orsinia (1468.-1497., radovi I. Duknovića, A. Alesia i Nikole Firentinca); mala bazilika Svete Barbare (9./10.st.), crkva Svetog Ivana Krstitelja (1270.); benediktinski samostan (1064., obnovljen u 17.st.) sa crkvom Svetog Nikole, dominikanskim samostanom (14.st., muzej sakralne umjetosti) sa crkvom Svetog Dominika; gradska loža (1308.) sa tornjem sata; mala loža na rivi (1527.).

Palače: Cipico (gotika, 15.st.), Lucic (renesansa), Garagnin-Fanfogna (barok, ugošćuje Arheološki odjel Gradskog muzeja, sa grčkim reljefima Kairosa- boga sretnog trenutka, 1.st.). Na otoku Čiovu: crkve Svetog Ante na Dridu (1432.), Sveti Križ (sa manastirom iz 15.st.) te Gospa kraj mora (rana romanika). Park obitelji Fanfogna je spomenik vrtne arhitekture.

MARINA TROGIR (ACY Grassetto)

je smještena na sjevernoj obali otoka Čiovo, između trogirskog mosta i točke Cubrijan, nasuprot zapadnog dijela grada.

Marina ima plutače sa 200 vezova u moru (dubina 45 m) i 50 suhih vezova na obali. Marina je otvorena cijelu godinu. Ima recepciju, restoran, zalogajnicu, trgovine, duty-free trgovinu, zahode i tuševe sa toplom vodom; priključke za vodu i struju, telefon; benzinska stanica; parking. Porinuće i remont brodova (dizalica 10 t), navoz, održavanje i generalni popravci. Veći popravci se mogu izvršiti u brodogradilištu Trogir.

KAŠTELANSKI ZALJEV

je prostrani zaljev zatvoren sa juga otokom Čiovo i poluotokom Marjan. Na svojoj sjevernoj obali se nalazi 10 naselja, sedam od njih su Kaštela (naselja koja su se razvila oko obrambenih utvrda). Zapadni dio zaljeva je povezan pomoću Trogirskog kanala sa Trogirskim zaljevom; u istočnom dijelu je sjeverna luka Split. Bura i jugo su jaki u zaljevu, potonji uzrokuje uzburkano more u zapadnom dijelu. Manji brodovi se mogu zaustaviti u sljedećim lukama: Nehaj, Kaštel Štafilić, Kaštel Novi, Kaštel Stari, Kaštel Lukšić, Kaštel Kambelovac, Kaštel Gomilica i Kaštel Sućurac. Sve ove luke su zaštićene od bure, a Kaštel Novi, Lukšić i Sućurac od svih drugih vjetrova osim jugozapadnjaka. U istočnom dijelu zaljeva: rt Galija (dubina 3.6 m; žuta i crna cilindrična svjeteća plutača, crni stup iznad kojeg se nalaze 2 crna konusa koji pokazuju prema gore); stijena Galija (betonska oznaka, crni i crveni jarbol sa 2 crne kugle) i stijena Galija (cilindrična betonska kuća; zeleni sektor svjetla pokriva stijenu i rt Galija); rt Šilo (cilindrični crni i crveni toranj sa stupom i galerijom, dvije crne kugle) istočno od stijene; rt Garofulin (4 m; crni i crveni jarbol sa 2 crne kugle) dalje od Poljuda.

Posebne odredbe: Sidrenje i ribolov su zabranjeni na području unutar linije od točke na glavnom kopnu 700 m sjeveroistočno od zelenog tornja (zeleno svjetlo) a lukobranu luke Divulje, do točke 2000 m dalje od obale istočno od gornjeg svjetla te odatle prema jugu do točke na liniji koja povezuje Marjanski vrh i najistočniju svjetleću plutaču u Trogirskom kanalu; tada nastavite istim pravcem prema Trogiru pokraj ruševina starog mlina (na obali, oko 1M zapadno od lučkog svjetla u Divulje) i odatle do točke na obali južno od mlina. Svim brodovima je zabranjena plovidba i zaustavljanje (sa iznimkom mornaričkih brodova) na području između obale u maloj luci Divulje i pravcima koji povezuju: plutajuća oznaka 600 m u blizini obale od zelenog svjetla na lukobranu u luci Divulje pod kutem od 66°; plutača za pristajanje 250 m od obale istog svjetla, pod kutem od 190°; plutajuća oznaka 600 m od obale od gornjeg svjetla pod kutem od 260°.

Plovidba je zabranjena na području između obale i 4 plutače oznake dalje od tvornice Adriachem (Kaštel Sućurac) i zelene svjetle plutače (iznad koje se nalazi konus) oko 500 m dalje od točke Marjan pod kutem od 5° i obale sjeveroistočno od te točke; zaustavljanje, sidrenje i ribolov su zabranjeni u istočnom dijelu zaljeva označenog sljedećim točkama: početak sjevernog lukobrana luke Lora, rta Šilo, stijene Galija, otočića Skoljic, točke Rat.

Sidrenje u maloj luci Instituta za oceanografiju i ribarstvo na Marjanu je dozvoljeno samo uz posebno dopuštenje uprave Instituta. Sve podvodne aktivnosti u zaljevu su zabranjene.

SPLIT

(43° 30’N; 16° 26’E), grad (1991. populacija 189,388) i glavna luka Dalmacije. Ima dvije luke: Sjevernu luku (teret, u istočnom dijelu Kaštelanskog zaljeva) i Južnu (Gradska) luku.

Pristup: Obilježja kada se približavate Gradskoj luci: zvonik katedrale Svetog Duje, kamena točka Sustipan i planina Marjan na zapadnoj strani, bijeli kameni obelisk Pomorac (54 m) na početku glavnog lukobrana, osmerokutni zeleni toranj sa galerijom iznad kuće (zeleno svjetlo) na vrhu lukobrana i okrugli crveni toranj sa stupom i galerijom (crveno svjetlo) na vrhu vanjskog lukobrana marine Split (istočno od Sustipana). Bura je prilično snažna u Gradskoj luci; jugo uzrokuje valove samo na zapadnoj obali; južni i jugozapadnjaci uzrokuju neugodan teški zrak i poplavu sjevernog morskog zida.

Sidrenje: Vezovi za brodove će biti naznačeni Lučkom kapetanijom Split. Istočni dio Obale hrvatskoga narodnog preporoda je rezerviran za motorne brodove i sportske brodove. U zapadnom dijelu luke Gradske luke je luka jedriličarskog kluba Mornar (nekoliko vezova dostupno za one koji nisu članovi kluba), jedriličarski klub Labud i marina Split. U uvali Poljud na sjevernoj strani grada je luka RPSD Split i PSD Spinut; 1M istočno od Gradske luke je luka sportskog kluba Zenta; vanjski kraj pristaništa nasuprot hotela Lav se može koristiti za pristajanje brodova gaza do 2.5 m (vez na četiri točke).
Zabranjeno je sidrenje na ulazu u Gradsku luku duž pravca koji povezuje svjetlo na vrhu lukobrana i svjetlo na vanjskom lukobranu marine Split i istočnu obalu pravca koji povezuje svjetlo na vanjskom lukobranu marine i sjevernozapadni dio Gata Sveti Nikola i unutrašnjost Gradske luke; na ulazu u uvalu Supaval (područje brodogradilišta) u Sjevernoj luci na pravcu koji povezuje stijenu Silo i istočnu ulaznu točku uvale.
Zabranjeno je pristati u Gradskoj luci na Gatu Svetog Duje bez dopu štenja carinskog ureda; zabranjeno je pristajanje na gatu Brižine (između tvornice Sveti Juraj i tvornice Sveti Kajo u Sjevernoj luci), u luci Lora i na pristaništu sjeveroistočno od točke Marjan (kod koje se nalazi svjetleća plutača). Zabranjeno je zaustavljanje u Sjevernoj luci na udaljenosti od 1000 m od crvenog svjetla na stijeni Galija; zabranjeno je i privezivanje za stijenu. Brodovi koji prolaze uvalu Supaval (brodogradilište Split) moraju ograničiti brzinu tako da ne stvaraju valove. Split je luka u kojoj je dozvoljen iskrcaj robe sa carinom i sanitarnom inspekcijom. Obalna radio stanica SPLITRADIO stvara dio Pomorskog servisa (vidite Prvi dio vodiča).

Sadržaji: Lučka kapetanija, dvije bolnice i termalne toplice Splitske toplice, nekoliko ambulantnih odjela, ljekarne, poštanski ured, željeznička stanica, splitski aerodrom (Resnik u Kaštelanskom polju); brodogradilište Split; glavno sjedište brodskih linija Jadranska slobodna plovidba i Splitska plovidba; Hrvatski brodski registar, Lloydov registar, institucija odgovorna za održavanje pomorskih plovnih puteva (PLOVPUT), kompanija za spašavanje Brodospas, Institut za oceanografiju i ribarstvo (na točki Marjan), Državni hidrografski institut, Pomorski meteorološki centar, splitsko sveučilište sa nekoliko fakulteta (odjel dubrovačkog Pomorskog fakulteta), Pomorski školski centar (odjel za plovidbu i brodogradnju).

Muzeji i galerije: Muzej grada Splita, Etnografski muzej, muzej Hrvatskih arheoloških spomenika, Arheološki muzej, Muzej Revolucije, Pomorski muzej, Umjetnička galerija i Galerija Meštrović.

Zalihe i usluge za brodove. Dobra kupovina namirnica, voda iz hidranata u luci, gorivo na pumpi na gatu blizu hotela Marjan (zapadni dio luke). Pomorske karte i relevantne publikacije u trgovini PLOVPUT (Obala Lazareta 1) ili u Znanstvenoj knjižari Mladosti (Trg Braće Radića 7). Split je jedan od glavnih sportskih centara u Hrvatskoj, posebno za vodene sportove. Sjedište je Hrvatskog jedriličarskog saveza. Tu su i Jedriličarski savez Labud, jedriličarski klubovi Mornar, Split i Spinut i Pomorsko športsko društvo Zenta.

Split je također i sjedište hrvatskih tajnika IOR International Off-Shore Rule (Međunarodni obalni pravilnik) i međunarodnih kategorija jedrilica 470, Finn, Laser i Optimist; sjedište je državnog tajništva za međunarodnu klasu jedrilica Cadet. Split je polazna točka mnogih nacionalnih i međunarodnih regata. Svi popravci se mogu izvesti u RSPD Split. U luci Labud: navoz za brodove do 14 m duljine, sadržaj za postavljanje jarbola, održavanje brodskih motora; generalni popravci i održavanje u marini Split, dizalice (2.5 i 5 t) u PSD Spinut i luci kluba Mornar (2 t). Splitsko brodogradilište i kompanija Brodoremont-Split (kasnije Vranjic, Sjeverna luka) izvode popravke i održava sve vrste brodskih motora i brodova do 750 t (uključujući remont).Tegljači, plutajuće dizalice i ronioci se mogu naručiti od kompanija Luka i Brodospas. Zalihe za jedrenje i rezervni dijelovi u Brodokomercu. Trajektne linije: Split – Vis; Split – Supetar (Brač); Split – Rogač (Šolta): Split – Stari Grad (Hvar); Split – Vir (Hvar); Split (Stari Grad) – Hvar (Vela Luka) – Ancona; Rijeka – Split – Dubrovnik (pogledajte Rijeka).

Lokalne putničke linije: Split – Trogir – Drvenik – Mali Drvenik – Veli; Split – Hvar.

Znamenitosti: Dioklecijanova palača (sagrađena 295. – 395.): katedrala Svetog Duje (prije mauzolej cara Dioklecijana, izrezbarena vrata A. Buvine, 1214., oltari Bonina iz Milana, Juraj Dalmatinac i G. M. Morlaiter, korske klupe, 13.st.), zvonik (13./15.st., obnovljen u 20.st.); krstionica (prijašnji Jupiterov hram, krstionica datira iz 10.st.); Peristil, Vestibul, Dioklecijanovi podrumi, četiri gradska vrata. Nasuprot sjevernih vrata (Porta Aurea) kip biskupa Grgura Ninskog, rad Ivana Meštrovića, 1929.

Papalićeva palača ugošćuje Gradski muzej (15.st.). Van Palače: zapadno od Palače je Narodni trg sa starom Gradskom vijećnicom (1443., sada Etnografski muze), Hrvojeva kula (15.st.); na rivi je crkva Svetog Franje (1213., obnovljena u 20.st., panteon poznatih građana Splita), na sjeverozapadnoj strani grada je Umjetnička galerija; Arheološki muzej (sadrži rimske nalaze sa solinskog područja). Blizu Poljuda je ranohrvatska crkva Svete Trojice sa franjevačkim samostanom i crkvom Svete Marije (umjetničko djelo). Na zapadnom kraju grada je brdo Marjan (178 m) koji je zajedno sa poluotokom Sustipan zaštićena park šuma i vidilica. Sadrži Prirodoslovni muzej i zoološki vrt; kapele Svetog Nikole (13.st.) i Svetog Jere (15.st.). Na zapadnoj padini Marjana je galerija Meštović i Kaštelet (17.st.), a na Marjanu je Institut za oceanografiju i ribarstvo. Na istočnoj strani grada je dominikanski samostan, a u sjeveroistočnom dijelu venecijanska utvrda Gripe.

Solin (Salona) je bio centralni grad rimske Dalmacije, Huni su ga uništili u 5.st. te oko 614. godine Avari. Od 19. st. pruža važno mjesto za arheološke iskopine: ruševine kazališta (2.st.), foruma i amfiteatra (2./3.st.), starokršćanska bazilika, groblje Hortus Mertrodori, gradska bazilika (4./6.st.), starokršćanski grobovi Manastirina, Marusinac villa rustica, dvije predromaničke crkve na otočiću Gospin na ušću rijeke Jadro. Klis (5 km), turska utvrda na mjestu srednjovjekovne; ključna pozicija za prekrasan pogled 11 km. Svake godine u lipnju tu se održava Glazbeni festival, a svaki srpanj Splitsko ljeto (opera, koncerti, drame). U Sinju (35 km od Splita) prvu nedjelju kolovoza održava se Sinjska alka, konjanički turnir sa srednjovjekovnim odorama u spomen na uspješnu obranu Sinja od Turaka 1715. godine.

SPLIT MARINA (ACY Grassetto),

smještena u jugozapadnom dijelu Gradske luke, sjeverno od poluotoka Sustipan. Zaštićena je od južnih vjetrova dugim lukobranom oblika L.

Kapacitet: oko 500 vezova na unutarnjoj strani lukobrana i 5 plutača; dubina 2.58 m. Široki unutarnji gat pruža smještaj za 100 suhih vezova; priključke za vodu, struju i telefon. Marina radi cijelu godinu. Ima recepciju, kasino, skiperski klub, restoran, zalogajnicu, espresso-bar, trgovinu i duty-free trgovinu, tuševe i zahode sa toplom vodom; parking. Marina nudi jahte za najam (charter flota). Jedinica za podizanje brodova (10 t), navoz (30 t) te radionicu za popravke i održavanje. Pumpa za gorivo se nalazi nasuprot hotela Marjan.

SPLIT RSPD (Worker’s Nautical Sport Club/ Radničko športsko pomorsko društvo), mala luka na sjeveroistočnoj obali poluotoka Marjan, u malom zaljevu Poljud. Dva lukobrana u obliku slova L nude zaštitu od svih vjetrova i mora.

Pristup: Kada dolazite u zaljev Poljud trebate paziti da izbjegnete rt Garifulin (dubina 4.4 i 4 m), koji je označen crvenim i crnim jarbolom na vrhu sa dvije crne kugle. Stijena Skoljic, oko 500 m od točke Rat je označena zelenim tornjem sa stupom koji pokazuje zeleno svjetlo. Ulaz u luku je označen zelenim i crvenim lučkim svjetlima (pogledajte Split).

Sidrenje: Dva lukobrana i 4 plutače nude 450 vezova. Dubina u vanjskom dijelu luke varira od 2.54 m, a u unutarnjem dijelu (duž zaljeva) 1.52 m. Tu je i 50 suhih vanjskih vezova plus 1520 u natkrivenom skladištu. Vezovi su označeni (ured recepcije je na strani zapadnog lukobrana). Luka je otvorena cijelu godinu.

Sadržaji: Recepcija, restoran, zahodi, obična i duty-free trgovina, trgovina specijalizirana za brodsku opremu i dijelove. Dostupne su i upute za jedrenje. Voda i struja. Pokraj vezova koji koriste članovi kluba, tu su i brojni komercijalni vezovi (za strane i hrvatske brodove). Parking za 60 plovila. Jedinice za remont (0.5 i 5 t), navoz, dizalica za prebacivanje brodova unutar luke, radionica za popravak trupa, motora i električnih veza, jedinice za postavljanje jarbola, skladištenje opreme, zimi natkriveno za brodove koji se tu nalaze (duljine do 10 m). Održavanje, kemijsko čišćenje brodova i briga za brodove.

SPINUT PSD (Nautical Sport Club / Pomorsko športsko društvo), mala luka smještena zapadno od Split RSPD. Za dolazak pogledajte: Lučica Split RSPD.

Sidrenje: Luka je zaštićena od južnih i zapadnih vjetrova 500 m dugim lukobranom. Tu je i 780 vezova duž zaljeva (zapadni dio lukobrana do njegovog luka) te 11 gatova (u 12 bazena). Dubina unutar dometa luke je 2 m (duž obale) do 8 m (na vrhovima gatova). Jedinice za podizanje brodova (2.5 i 5 t). Tu su i suhi vezovi (10 000 m2 na tom području) za 250 plovila. Luka ima ured, zalogajnicu i druge sadržaje za boravak.

ZENTA PSD (Nautical Sport Club / Pomorsko športsko društvo), mala luka za brodove smještena oko 1M istočno od Gradske luke.

Pristup (pogledajte Split). Kada dolazite trebate paziti da izbjegnete područje rta (dubina 0.4 m), oko 20 m od jugozapadne ulazne točke.

Sidrenje: Marina se sastoji od starog i novog dijela. Zapadni lukobran se proteže od zapadne ulazne točke, a istočni lukobran oblika L pruža zaštitu od južnih vjetrova, koji su posebno jaki i učestali zimi. Stara luka ima oko 170 vezova. Dubina u unutarnjem dijelu varira od 0.31.5 m, a u vanjskom dijelu od 22.5 m. Nova luka ima 710 vezova. Dubina varira od 3 m (duž zaljeva) do 8 m (prema lukobranu). Tu je i smještaj za 120 brodova na suhim vezovima. Luka ima poslovnu zgradu sa zalogajnicom, dizalicom (10 t) i dva navoza. Odmah do luke je plivački sportski klub POŠK sa vanjskim bazenim veličine olimpijskog administrativni ured i druge prostorije.

OMIŠ

(43° 26’N; 16° 42’E), grad (1991. populacija 6,079) i luka na ušću rijeke Cetine.

Pristup: Obilježja uključuju strme litice koje se naslanjanju na tjesnac Cetine, crvenu metalnu strukturu postavljenu na zid samostana (crveno svjetlo) i bijeli okrugli toranj sa stupom koji pokazuje bijelo-zeleni sektor svjetla na vrhu gata. Brodovi koji dolaze sa zapada bi se noću trebali držati juga cilindrične svjetleće plutače (nasuprot Dugog Rata) do dosega crvenog sektora svjetla na zidu samostana. Potrebno je usmjeriti se prema luci nakon prolaska u zeleni sektor svjetla na vrhu gata. Danju nakon što ste prošli južno od svjetla nasuprot Dugog Rata usmjerite se prema luci, tako da vam crvene cilindrične plutače koje označavaju istočni rub velike pješčane strane na ušću rijeke ostanu prema luci.

Sidrenje: Luka je izložena buri. Posebno može biti opasna tijekom tramontane. Južni vjetrovi također podižu more. Ljetne oluje sa vjetrovima koji pušu sa jugozapada mogu biti opasne. Brodovi gaza do 3.5 m mogu ležati duž unutarnjeg kraja gata L oblika u luci. Također mogu ležati duž novog izgrađenog zaljeva na istočnoj strani ušća rijeke (proteže se do jugoistočne točke Dugi Rat). Sidrište za brodove dubljeg gaza se može naći južno od samostana (dubina 3035 m). Tijekom snažne bure savjetuje se usidriti linijama privezanima na obalu, pramcem prema sjeveroistoku.

Sadržaji: Lučka kapetanija, poštanski ured, ambulanta i ljekarna. Ribički klub Cipal. Namirnice u obližnjim trgovinama i na otvorenoj tržnici. Voda iz hidranata na lukobranu. Gorivo na benzinskoj stanici na Jadranskoj autocesti, preko mosta. Manji popravci trupova broda u brodogradilištu u privatnom posjedu za drvena plovila.

Znamenitosti: kapela Svetog Petra u Prikom na desnoj strani Cetine (starohrvatska arhitektura, 10.st., ostaci gradskih utvrda i toranj na šetalištu Fošal, crkva Svetog Ivana Nepomuka (17.st.), srednjovjekovni toranj Stari Grad (Fortica, Mirabela) na litici, 311 m iznad grada. Zavičajni muzej, zbirka predmeta od kulturnog i povijesnog interesa u kući obitelji Radman. Područje Ruskamena, jugoistočno od grada je proglašeno prirodnim rezervatom zbog svojih geomorfoloških značajki. Poviše Cetine leži otočić Sarin i antički mlinovi, Radmanove mlinice, izletnički centar i prirodni rezervat. Dalje uzvodno, blizu naselja Zadvarje, rijeka formira vodopade Gubavica. Svake godine krajem srpnja Omiš ugošćuje Festival dalmatinskih klapa, natjecanje popularnih dalmatinskih pjevačkih skupina.

PISAK

(43° 24’N; 16° 52’E), naselje (1991. populacija 116) oko 15 km istočno od Omiša.

Sidrenje: Mala luka pruža dobro sklonište malim plovilima od bure, ali je otvoreno svim drugim vjetrovima. Brodovima se savjetuje da potraže prikladnije sklonište (Kutleša, 2M zapadno). Oko 1.5M istočno od Piska može se vidjeti rijetki prirodni fenomen u uvali Vrulja. Snažan izvor pitke vode izbija sa dna mora tvoreći “gljivu” usred zaljeva. Bura se snažno spušta do zaljeva te raznosi to sve do Bračkog kanala. Mjesto nije prikladno za duže boravke.

BRELA

(43° 23’N; 16° 55’E), naselje (1991. populacija 1,483), mala luka i ljetno odmaralište na Makarskoj rivijeri.

Sidrenje: Luka je izložena svim vjetrovima te se ne preporuča za duže boravke.

Sadržaji: Poštanski ured, ambulanta, ljekarna. Broji hoteli visoke kategorije. Namirnice i voda u dovoljnim zalihama.

Znamenitosti: Plaže i park šume oko naselja su proglašeni prirodnim rezervatima. Antički hrast u naselju.

BAŠKA VODA

(42° 21’N; 16° 57’E), naselje (1991. populacija 1,609) i mala luka 5M sjeverozapadno od Makarske.

Pristup: Obilježja uključuju okrugli crveni toranj sa stupom koji pokazuje crveno svjetlo na vrhu lukobrana i crkve u naselju.

Upozorenje: Mreža koja se proteže za oko 480 m je podvodno ispod kupališnog područja 1M jugoistočno od uvale, oko 100 m od obale.

Sidrenje: I bura i jugo se snažno osjećaju u zaljevu. Mala luka je zaštićena 200 m dugim lukobranom (od kojih je samo dovršen vanjski kraj). Brodovi gaza do 5 m mogu ležati duž betonskog mosta (50 m duljine). Dno koje dobro drži.

Sadržaji: Poštanski ured, ambulanta, ljekarna. Namirnice u lokalnim trgovinama, voda iz slavina, gorivo na benzinskoj stanici na Jadranskoj autocesti (oko 4 km sjeverozapadno). Moderni hotelski kompleks u obližnjem Baškom polju, 3 km jugoistočno od Baške Vode. U njegovoj blizini se nalazi popravni dom za djecu (Dječje selo).

MAKARSKA

(43° 18’N; 17° 01’E), grad (1991. populacija 11,743), luka i glavno ljetno odmaralište na Makarskoj rivijeri.

Pristup: Makarska se može identificirati iz daljine po kvadratnom kamenom tornju i svjetioniku za stanovanje koji pokazuje svjetlo (bljeskajući bijelo), smješten na zapadnom kraju poluotoka Sveti Petar, pomoću jarbola na južnoj točki Osejava i po svojim brojnim hotelima. Crveno svjetlo se vidi sa bijelog tornja sa stupom smještenim na vrhu gata.

Upozorenje: Podvodni cjevovod leži na morskom dnu oko 150 m jugoistočno od svjetla na krajnjem dijelu poluotoka Sveti Petar, pod kutem od 213°. Njegov kraj (oko 1600 m od obale) je označen plutačom. Sidrište je zabranjeno na području između plutače i obale. Skijanje na vodi i plovidba motornim brodovima su zabranjeni unutar 200 m od kupališta Donja Luka.

Sidrenje: Tijekom bure zapusi vjetra sa kišom su često nasilni, ali luka nudi dobru zaštitu. Sa jačim jugozapadnim i zapadnim vjetrovima dođe i neugodan teški zrak. Uvala Donje Luke, sjeveroistočno od poluotoka Sveti Petar je izložena vjetrovima i valovima sa sjeverozapada. Zaljev mjeri 350 m duljine. Gat koji se proteže od njega (50 m) koriste redovite linije (minimalna dubina 4.8 m). Sjeverozapadni dio luke (dubina 1.52.5 m) je zauzet lokalnim plovilima. Između pumpi za gorivo i trajektnog terminala se nalaze vezovi (označeni žutim plutačama) za 18 brodova (do 12 m duljine). Brodovi se mogu zaustaviti usred luke (dubina 1114 m) ili u Donjoj Luci (712 m). Na oba mjesta se također preporuča privezati uz obalu. Uz hotel Dalmacija, sjeverozapadno od luke se nalazi mala luka za brodove gaza do 3 m. Navoz i dizalica.

Sadržaji: Lučka kapetanija, poštanski ured, bolnica, ljekarna. Ribički klub Arbun, jedriličarski klub Bura, Yacht Club Argola. Namirnice i druge potrepštine u lokalnim trgovinama, voda iz hidranata na lukobranu, gorivo iz pumpi u luci i obilaznica Jadranske autoceste iznad grada.

Trajektna linija: Makarska – Sumartin (otok Brač).

U neposrednoj blizini Makarske (prema jugoistoku, duž Jadranske autoceste se nalazi sportski i rekreacijski centar sa stadionom i drugim sportskim sadržajima.
Sadržaji: Dalje prema jugoistoku (2M) se nalazi kompleks hotela Tučepi sa prekrasnom plažom.

Znamenitosti: Crkve: Sveti Marko (1776., sa bogatom zbirkom sakralnih predmeta), Sveti Filip Neri (1757.) i Uzašašće Marijino (1540., konstrukcija nove crkvene zgrade osnovane 1911.), sa franjevačkim samostanom koji ugošćuje jedinstvenu zbirku školjki i morski životinjski svijet mediteranskog područja; barokna Ivaniševićeva palača (općinska čitaonica).

TUČEPI

(43° 16,5’N; 17° 03,4’E), naselje (1991. populacija 1,760) hotelski kompleks i marina 2 milje jugoistočno od Makarske.

Marina je zaštićena od svih vjetrova vanjskim lukobranom. Crveno svjetlo se vidi sa tornja sa stupom smještenim na lukobranu.

Sidrenje: Zaljev je dug 40 m. Duž unutarnjeg kraja lukobrana (dubina oko 4.5 m) se nalaze 23 veza dostupna za brodove duljine do 15 m i 25 vezova za brodove (do 5 m). Preostalih 100 vezova pripadaju mještanima. Svi vezovi imaju priključke za struju i vodu.

Sadržaji: Recepcija, restoran i područje za kupovinu (sportska oprema, rezervni dijelovi, namirnice), duty-free trgovina, tuševi i zahodi. Gorivo se može nabaviti na benzinskoj stanici. Navoz sa remontom za brodove do 6 m duljine.

PODGORA

(43° 15’N; 17° 05’E), naselje (1991. populacija 1,452) i mala luka 5M jugoistočno od Makarske. Kod Podgore se nalaze dvije male luke: istočna i zapadna.

Pristup: Podgora se može prepoznati po istaknutom bijelom zaobljenom spomeniku smještnom na brdu iznad točke Lijak i pokraj svijetlog stupa (ne radi više) na vrhu gata u istočnoj luci.

Sidrenje: Zapadna luka pruža sklonište od svih vjetrova i valova, istočni samo od bure. Vjetrovi koji pušu sa jugoistočnog kvadranta podižu more. Manja plovila se mogu privezati u istočnoj luci (dubina 2.74 m); dubina duž lukobrana u zapadnoj luci varira od 1.1 do 2.5 m. Samo se mali brodovi mogu usidriti nasuprot grada tijekom bure. Dno dobro drži. U staroj luci nalazi se mala luka u izgradnji (za 130 brodova). Duž lukobrana su vezovi za ribarske brodove.

Sadržaji: Poštanski ured, ambulanta, ljekarna. Zalihe hrane u obližnjim trgovinama. Voda u dovoljnim zalihama. Gorivo na benzinskoj stanici na Jadranskoj autocesti (iznad grada).

Znamenitosti: U starijem, gornjem dijelu grada podignuti su brojni obrambeni tornjevi za zaštitu od Turaka i crkva koja datira iz 1764. Spomenik Galebova krila je spomenik u čast osnivanja partizanske mornarice u Drugom svjetskom ratu.

IGRANE

(43° 12’N; 17° 09’E), naselje (1991. populacija 427) i mala luka u sjeverozapadnom dijelu istoimene uvale, oko 4M jugoistočno od Podgore.

Pristup: Sa mora se ističe zvonik na strmom brdu iznad naselja.

Sidrenje: Mala luka je zaštićena lukobranom od svih vjetrova osim istočnjaka. Manji brodovi se mogu zaustaviti duž lukobrana (dubina 1.33.4 m). Tijekom bure brodovima se savjetuje usidriti zapadno od točke Igrane (dubina 2025 m).

Sadržaji: Naselje ima poštanski ured. Namirnice i voda.

Znamenitosti: Rimski sarkofazi na groblju, apsida srednjovjekovne kapele, barokna ljetna rezidencija obitelji Šimić-Ivanišević. U masliniku iznad naselja se nalazi crkva Svetog Mihovila (11./12.st.). Živogošće (franjevački samostan, 17.st.); epigram izrezbaren na prednjoj strani litice pokraj mora u kasno rimsko doba u blizini ruševina rimske villa rustica 4 km jugoistočno.

DRVENIK

(43° 09’N; 17° 15’E), naselje (1991. populacija 504) u istoimenoj uvali na Makarskoj rivijeri, na točki gdje Hvarski kanal utječe u kanal Neretve.

Sidrenje: Mala luka je izložena južnim i jugozapadnim vjetrovima (jugo može donijeti nevolje u sjeverozapadnom dijelu). Gat je rezerviran za trajekt. Manji brodovi se mogu usidriti u istočnom dijelu uvale (preporuča se duž linija osigurati sidrom).

Sadržaji: Naselje ima poštanski ured. Zalihe hrane i vode (ograničene). Popravci manjih brodova u brodogradilištu u privatnom vlasništvu.

Trajektna linija: Drvenik – Sućuraj.

Znamenitosti: Ruševine obrambenog tornja i utvrda (17.st.); izvorno gotička crkva Svetog Juraja rekonstruirana u baroknom stilu.

ZAOSTROG

(43° 08’N; 17° 17’E), naselje (1991. populacija 270) i mala luka u istoimenoj uvali u južnom dijelu Makarske rivijere, na obali kanala Neretva.

Pristup: Visoki crkveni toranj okružen čempresima ističe se sa mora.

Sidrenje: Luka pruža zaštitu samo od bure. Nije pogodna za vrijeme drugih vjetrova koji uglavnom uzrokuju uzburkanost mora. Ne preporuča se za duže boravke. Samo mali brodovi (jahte) mogu stajati duž pristaništa (dubina na istočnom kraju 2.73.3 m, na zapadnom kraju 3.34.1 m). Manji brodovi se također mogu usidriti na jugozapadnoj obali koristeći vez na četiri točke). Dobro sidrište za veće brodove je jugozapadno od samostana (dubina 2630 m).

Sadržaji: Poštanski ured i ambulanta. Namirnice u trgovini; voda i gorivo.

Znamenitosti: Rimski ostaci, crkva Uznesenja Marijina (gotika, rekonstruirana u baroknom stilu 1747.), franjevački samostan (1468., dodaci datiraju iz 18./19.st.) sa baroknom crkvom, etnološkom zbirkom, umjetničkom kolekcijom i rimskim mozaikom u vrtu samostana.

BRIST

(43° 07’N; 17° 20’E), naselje (1991. populacija 374) i uvala u južnom dijelu Makarske rivijere, na obali kanala Neretva. Brodovi gaza do 3.5 m mogu naći zaklon iza malog pristaništa.

Sadržaji: Namirnice i voda. Manji brodovi se mogu popraviti u brodogradilištu u privatnom vlasništvu.

GRADAC

(43° 06’N; 17° 21’E), naselje (1991. populacija 1,196) i mala luka sjeverozapadno od luke Ploče. Poznat po najvećoj i najljepšoj plaži na ovom području.

Pristup: Obilježja uključuju crkveni toranj crkve i crveni željezni toranj (svjetlo više ne radi) na vrhu lukobrana L-oblika.

Sidrenje: Luka je zaštićena od svih vjetrova, ali je izložena valovima koje podiže jugo. Ne preporuča se tijekom južnih vjetrova; struje koje protječu velikom snagom otežavaju ulazak u luku u takvim uvjetima. Brodovi gaza do 3 m se mogu zaustaviti na unutarnjem kraju lukobrana. Zbog ograničenog prostora unutar luke savjetuje se korištenje veza na četiri točke. Dobro dno za sidrenje za veće brodove nasuprot luke, malo južnije (dubina 2530 m). Tijekom juga brodovi bi se trebali izmjeriti i potražiti sklonište (sidro) u uvali Bosac sjevero-sjeverozapadno od luke Gradac.

Sadržaji: Poštanski ured i ambulanta. Namirnice, voda i gorivo.

Znamenitosti: Ostaci rimskog zida; toranj na dva kata sagrađen za obranu protiv Turaka (1661.)

OTOCI DRVENIK MALI I DRVENIK VELI

VELA RINA

(43° 25,5’N; 16° 04’E), uvala na južnoj obali Drvenika Malog (1991. populacija 56). Uvala je potpuno izložena moru, posebno jugozapadnjacima, a brodovima se savjetuje napustiti je na prvi znak vjetra. Dobro dno za sidrenje na potezu točke Kalafat i otočića Orud (dubina 1730 m). Manji brodovi se mogu zaustaviti u razini istočne obale.

DRVENIK

(43° 27’N; 16° 09’E), naselje (1991. populacija 145) i mala luka na vrhu istoimene uvale na sjeverozapadnoj obali otoka Drvenik Veli.

Pristup: Drvenik se prepoznaje sa udaljenosti po crvenom željeznom tornju koji pokazuje crveno svjetlo na vrhu pristaništa, crkvi na brdu iznad zapadne obale (na visini od 93 m) te crkvi u naselju. Na zapadnoj obali se nalazi znak upozorenja na podvodne kablove.

Sidrenje: Uvala pruža dobro sklonište od svih vjetrova. Brodovi gaza do 2 m mogu ležati u zaljevu na istočnom dijelu male luke. Sjeverni dio zaljeva sa većom dubinom duž cijelog zaljeva je rezerviran za brodove lokalne plovidbe. Veći brodovi se mogu usidriti usred vanjskog dijela uvale (dubina 3040 m), sa konopima privezanima za obalu, pramcem prema sjeveroistoku. Manja plovila se mogu usidriti na otočiću Grabule (oko 0.2M jugozapadno) što omogućava dobro sklonište.

Sadržaji: Naselje ima poštanski ured. Ograničene zalihe jela i vode.

Lokalne putničke linije: pogledajte Split.

OTOK ČIOVO

SALDUN

(43° 30’N; 16° 13’E), prostrani zaljev na otoku Čiovo u istočnom dijelu Trogirskog zaljeva.

Pristup: Obilježja uključuju brdo Vlaška (na visini od 453 m), zvonik u naselju Donji Seget (na sjevernoj obali), bijeli kupasti toranj na stijeni Celice (bljeskajuće bijelo svjetlo) na ulazu u Trogirski zaljev, zelena kupasta svjetlosna plutača (zeleno svjetlo) na točki Cubrijan. Brodovi koji ulaze kroz prolaz između točke Okruk i stijene Celice bi se trebali držati ravnine pod kutem od 65°, zvonika crkve Svetog Mihovila i zvonika katedrale (oboje u gradu Trogiru) da bi se izbjegla područja rtova koja se protežu od točke Okruk.

Plutajuće pristanište u vlasništvu Brodograđevne Industrije brodogradilišta Trogir je usidreno 750 m jugoistočno od svjetla na točki Cubrijan. Morate biti oprezni kada dolazite se istoka, juga te zapadno od pristaništa. Između stijene Celice i obale se nalazi rt (dubina 4 m).

Sidrenje: Zaljev je izložen vjetrovima koji pušu sa jugozapadnog kvadranta. Iako se snažno osjećaju u zaljevu bura i jugo ne podižu velike valove. Brodovi gaza do 2 m mogu se zaustaviti duž lukobrana u Segetu, ali samo tijekom bure ili za mirna vremena. Dobro dno za sidrište za veće brodove je 800 m južno od točke Cubrijan (dubina 28 m). Manji brodovi se mogu usidriti na otočićima na južnoj i istočnoj obali zaljeva Saldun, najbolje dno za sidrište za takva plovila je ono na otočiću Racetinovac.

Znamenitosti: Nalazi iz rimskih vremena. U naselju Čiovo je ranoromanička kapela Gospe kraj mora sa poliptihom iz 15.st., dominikanskim samostanom i crkvom Svetog Križa sa manastirom, gotičke korske klupe.

OTOK ŠOLTA

MASLINICA

(43° 24’N; 16° 12’E), naselje (1991. populacija 69) i otočić na zapadnoj obali otoka Šolta.

Pristup: Obilježja uključuju kvadratni betonski toranj sa kupolom koja pokazuje bijelo i crveno svjetlo (sektori) na točki Sveti Nikola, južnom kraju na ulazu u uvalu; kapela Svetog Nikole (na visini od 43 m), hotel (stari dvorac) na vrhu otočića. Kada dolazite sa juga trebate paziti da izbjegnete stijenu Kamicic (južno od otočića Balkun). Noću je stijena pokrivena crvenim sektorom svjetla na točki Sveti Nikola. Prolazi između otočića Polebrnjaka i Saskinja i između Saskinje i obale Šolte su plitki (dubina do 3 m) te prolazni samo za brodove malog gaza.

Sidrenje: Otočić je pogodan čak i za produžene boravke, budući da nudi zaštitu od svih vjetrova. Teški ustajali zrak može doći do luke sa zapadnjacima. Manji brodovi mogu stajati duž zaljeva, sjeverni dio je rezerviran za putničke linije. Dobro dno za sidrište za manja plovila nudi zaštitu od bure i juga je smješteno južno od luke na susjednom ulazu Sesula. Sklonište od jugozapadnjaka se može naći duž jugoistočne obale otočića Balkun.

Sadržaji: Namirnice i voda u ograničenim zalihama.

Znamenitosti: Toranj sa rupama za vatreno oružje sa susjednom baroknom rezidencijom obitelji Marchi (1708.), sada pretvoren u hotel. Na otočiću Stipanska su ostaci ranokršćanske bazilike.

ROGAČ

(43° 24’N; 16° 18’E), naselje (1991. populacija oko 50) i mala luka na sjevernoj obali otoka Šolta. Povezanost cestom (2 km) sa naseljem Grohote (1991. populacija 631).

Pristup: Obilježja uključuju crveni četverokutni toranj koji pokazuje crveno svjetlo na točki Bad. Treba se paziti prilikom približavanja jer se rt proteže na istočnoj strani ulaza od točke Bad (dubina 45 m), zvonik u naselju Grohote i crvenkastosmeđu stijenu pokraj odrona blizu zapadnog kraja.

Sidrenje: Uvala pruža sklonište od svih vjetrova osim sjevernih i od valova koje ti vjetrovi uzburkaju. Brodovi gaza do 3 m se mogu zaustaviti na vrhovima dva mala pristaništa na zapadnoj obali. Veća plovila se mogu usidriti u zapadnom dijelu uvale (dubina 1216 m). Pristanište za trajekt.

Sadržaji: Zalihe hrane i vode u trgovinama; gorivo na benzinskoj stanici.

Trajektna linija: Rogač – Split.

Znamenitosti: Ostaci iz rimskog doba: utvrde, ribnjak. Obrambeni toranj sagrađen kao zaštita od turskih prodiranja (kasno 17.st.). U Grohotama su brojni rimski fragmenti ugrađeni u zidove kuća u naselju. Ranokršćanski sarkofazi na groblju. Freske (14.st.) u crkvi Svetog Mihovila.

NEČUJAM

(43° 23’N; 16° 19’E), uvala na sjevernoj obali Šolte i turističko središte.

Pristup: Pogledajte Rogač.

Sidrenje: Uvala je izložena sjevernom vjetru. Manji brodovi mogu pristati na betonski blok povezan sa obalom drvenim mostom na ulazu u Supetar (dubina 4 m). Sidrište za veće brodove usred uvale (dubina 2540 m). Vez na četiri točke se preporuča za privezivanje manjim plovilima u jugozapadnom dijelu uvale. Podvodni cjevovod (odvodni kanal) se proteže 750 m od uvale Gaj (jugoistočno od točke Rat) pod kutem od 156°.

Sadržaji: Zalihe hrane i vode u turističkom središtu.

Znamenitosti: Ostaci rimskih zidina u istočnom dijelu luke. Pjesnik Marko Marulić (1450. -1524.) je odsjedao u kući uz crkvu. Stup u spomen pjesniku Petru Hektoroviću (1487. – 1572.)

STOMORSKA

(43° 22’N; 16° 21’E), naselje (1991. populacija 117) i mala uvala na sjevernoj obali Šolte.

Pristup: Stomorska se može prepoznati po crvenom željeznom tornju sa metalnim okvirom koji pokazuje crveno svjetlo na istočnom kraju ulaza u uvalu i po kapeli na sjevernoj padini brda Vela Straza.

Sidrenje: Zaštićeno od svih vjetrova osim bure pogodan je za stvaranje valova unutar luke. Manji brodovi se mogu zaustaviti na istočnom dijelu luke duž zaljeva (dubina od 14.7 m).

Sadržaji: Poštanski ured. Hrana i voda u ograničenim zalihama.

Znamenitosti: Obrambeni toranj obitelji Cindro. Fragmenti antičkih sarkofaga.

TATINJA

(43° 22’N; 16° 17’E), najveća uvala usred južne obale otoka Šolta.

Pristup: Potreban je oprez prilikom ulaska u uvalu zbog dvije male stijene: jedne smještene kod zapadnog kraja, druge usred uvale nasuprot sićušnog poluotoka. Brodovi se mogu usidriti u dvije uvale na sjevernom kraju (dubina 24 m).

Sadržaji: Trgovine u Grohotama (2 km).

OTOK BRAČ

SUTIVAN

(43° 23’N; 16° 29’E), naselje (1991. populacija 641) i mala luka na sjevernoj obali otoka Brača.

Pristup: Obilježja uključuju okrugli crveni željezni toranj sa stupom koji pokazuje crveno svjetlo na vrhu lukobrana i zvonik u maloj šumi na desnoj strani od ulaza.

Sidrenje: Mala luka pruža sklonište od svih vjetrova osim bure. Sa sjeverim i sjeverozapadnim vjetrovima u luku se uvuče teški zagušljivi zrak. Velik sjeverni vjetar (tramontana) je može učiniti opasnom. Samo brodovi malog gaza mogu pristati u luku (dubina 1.33 m). Dobro sidrište, ali samo za mirna ljetna vremena je smješteno nasuprot male luke (dubina 2030 m).

Sadržaji: Poštanski ured i ambulanta. Zalihe hrane i vode.

Znamenitosti: Ranokršćanska crkva (6.st.), palača obitelji Marjanović (1777.), rezidencija obitelji Natali Bozicevic (1505.) i Definis (početak 19.st., umjetnička zbirka); ljetna rezidencija pjesnika Jerolima Kavanjina (sagrađena oko 1700.); stara vjetrenjača pokraj mora.

SUPETAR

(43° 23’N; 16° 33’E), grad (1991. populacija 2,568) i luka na sjevernoj obali Brača.

Pristup: Obilježja uključuju crveni metalni toranj sa stupom koji pokazuje crveno svjetlo smješten na vrhu vanjskog lukobrana štiteći pristanište trajekta, zeleni kvadratni toranj sa stupom koji pokazuje zeleno svjetlo smješteno na vrhu unutarnjeg (starog) lukobrana; zvonik u gradu i mauzolej kojeg nadvisuju bijela kupola na malom, niskom, šumovitom poluotoku zapadno od grada.

Sidrenje: Jugo, bura i sjeverni vjetar (tramontana) podižu uzburkano more unutar luke. Iza lukobrana brodovi su zaštićeni od svih vjetrova, ali mogu ostati ovdje samo kratko vrijeme, jer je ovo pristanište za trajekte. Dobro sidrište (ali samo za mirna vremena) je smješteno nasuprot luke (dubina oko 25 m).

Sadržaji: Lučka kapetanija, poštanski ured, ambulanta, ljekarna. Hrana u obližnjim trgovinama (samoposluga), voda iz vodoopskrbnog sustava (slavine), gorivo na benzinskoj stanici (gorivo i ulje) 75 m od lukobrana. Nautički sportski klub Arbun.

Redovita trajektna linija: Supetar – Split.

Znamenitosti: Ostaci rimskog ribnjaka, ranokršćanski sarkofazi na groblju; crkva Navještenja Marijina (1738., proširena 1887.); mauzolej obitelji Petrinović (Toma Rosandić, 1927.) zapadno od grada. Donji Humac (ostaci starohrvatskih crkava Svetog Luke i Svetog Ilije (11./12.st.) 9 km; Nerežišća (stari administrativni centar Brača), crkva Gospe od Karmela (romanika, obnovljena u baroknom stilu 1593.); kameno postolje za zastavu grada od 1545. Renesansna lođa; crkve Svetog Nikole, Svetog Juraja i Svete Margarete (sve tri iz romaničko-gotičkog prijelaznog razdoblja); crkva Svetog Petra u gotičkom stilu, crkva Svetog Tudora, ranokršćanska, rekonstruirana u 12./13.st.; Blaca (naselje među liticama osnovano 1550. Nekoliko zgrada, crkva koja datira iz 1558., zbirka objekata od kulturnog i povijesnog interesa, stara zvjezdarnica) 18 km, planinski put od Nerežišća; Vidova gora (najviši vrh na jadranskim otocima, na visini od 778 m, zadivljujući pogled).

SPLITSKA

(43° 23’N; 16° 36’E), naselje (1991. populacija 252) u uvali Zastup na sjevernoj obali otoka Brača.

Pristup: Obilježja uključuju crveni toranj koji pokazuje crveno svjetlo smješteno na istočnoj ulaznoj točki i zvoniku.

Sidrenje: Mali brodovi se mogu zaustaviti usred uvale (borova šuma). Brodovi se trebaju izmjeriti i maknuti na prvi znak sjevernih vjetrova (tramontana). Sidrenje je zabranjeno na zapadnom dijelu zbog podvodnog kabela.

Sadržaji: Trgovina, restoran i kafić u naselju.
Znamenitosti: crkva Uznesenja Marijina (1228., obnovljena u baroknom stilu), dvorac Cerineo (1577.). Iznad naselja se nalaze kamenolomi čiji je kamen korišten za izgradnju Dioklecijanoce palače u Splitu. Škrip, naselje (populacija 219), kiklopski betonski zidovi iz ilirskih vremena; rimski ostaci; dvorac Cerineo iz 1618.; barokna crkva Svete Jelene; na groblju je romanička kapela Svetog Duha iz 11./12.st.; dvorac Radojković koji ugošćuje Muzej otoka Brača sa zbirkom izložaka i dokumentima sa Brača je 3 km u unutrašnjosti.

POSTIRA

(43° 23’N; 16° 38’E), naselje (1991. populacija 1,287) i mala luka na sjevernoj obali otoka Brača.

Pristup: Ističu se kvadratni betonski toranj sa crvenom kupolom koja pokazuje crveno svjetlo smješteno na lukobranu i zvonika u gradu.

Sidrenje: Luka je izložena samo sjevernim i sjeverozapadnim vjetrovima koji uzrokuju uzburkano mora u luci. Manji brodovi gaza do 3 m se mogu zaustaviti na lukobranu ili koristiti Mediteran (vez na četiri točke). U južnom dijelu luke se nalazi navoz za brodove.

Sadržaji: Poštanski ured, ambulanta i tvornica ribljih konzervi sa vlastitom flotom. Namirnice i voda.

Znamenitosti: crkva Svetog Ivana Krstitelja (utvrđena apsida, rekonstruirana 1776.). U uvali Lovrečina se nalaze ruševine starokršćanske bazilike (5./6.st.). Rimski nalazi i kamenolomi na području Rasohe.

PUČIŠĆA

(43° 22’N; 16° 44’E), naselje (1991. populacija 1,706) i luka na kraju duboke uvale na sjevernoj obali otoka Brača koja nosi isto ime.

Pristup: Obilježja: Kvadratni betonski toranj sa balkonom (bijelo svjetlo), kapela Svetog Nikole na zapadnoj ulaznoj točki i bijele stijene kamenoloma na padini istočno od ulaza.

Sidrenje: Bura se snažno osjeća, a mala istočna uvala joj je posebno izložena. Samo brodovi malog i umjerenog gaza se mogu zaustaviti na zapadnoj uvali. Na njegovom ulazu je sidrište (dubina 2.54 m, ali se treba paziti da se izbjegnu brojni podvodni blokovi). Brodovima se savjetuje osigurati konope i za obalu.

Sadržaji: Poštanski ured, ambulanta i tvornica za rezanje kamena. Dostupna nabava hrane i voda. Gorivo u ograničenim količinama.

Znamenitosti: crkva Svetog Jurja (14.st.), u prijelaznom stilu od romanike do gotike na području Vela bracuta. Od 13 originalnih utvrda sagrađenih za obranu protiv Turaka, samo 4 su preživjela rekonstrukciju; crkva Svetog Jerolima (1614.). Spomenik u spomen palim borcima u Antifašističkom ratu (1941. – 1945.). Na području Batak je crkva Uznesenja Marijina (1382.).

POVLJA

(43° 20’N; 16° 50’E), naselje (1991. populacija 393) i široka uvala na sjeveroistočnoj obali otoka Brača.

Pristup: Obilježja uključuju kvadratni betonski toranj (bijelo svjetlo) smješteno na istočnoj ulaznoj točki i obližnjoj kapeli Svetog Ante. Zbog plitke razine mora iznad istočne ulazne točke treba se vezati na barem 200 m.

Sidrenje: Luka je zaštićena od svih vjetrova osim sjevernih i sjeverozapadnih vjetrova. Bura često snažno puše, ali samo malo uzburka more. Dobro sidrište je smješteno iza istočne ulazne točke (dubina 30 m). Savjetuje se usidriti sa pramcem prema sjeveroistoku i konopima osiguranima za obalu. Dobro sidrište za manje brodove (najbolje u ovom dijelu Brača) je smješteno na najzapadnijem dijelu uvale Luka (na dubini od oko 14 m). Ovdje se također preporuča osigurati se za obalu (na sjevernoj obali). Unutarnji dio luke Povja je zauzet lokalnim plovilima, dok je vanjski kraj gata rezerviran za putničke brodove.

Sadržaji: Poštanski ured i ambulanta. Namirnice hrane i vode.

Znamenitosti: ranokršćanska bazilika (5./6.st.) sa krstionicom. Potonji je dio crkve Svetog Ivana Krstitelja (18./19.st.); obrambeni toranj (16.st.) koji je dio crkve. Rimski ostaci u blizini.

SUMARTIN

(43° 17’N; 16° 53’E), naselje (1991. populacija 618) i mala luka na istočnom kraju istoimene uvale na istočnoj obali Brača.

Pristup: Obilježja uključuju naselja Selca (1991. populacija 1,093) iznad Sumartina, kvadratni betonski toranj sa kupolom koji pokazuje bijelo svjetlo na istočnoj ulaznoj točki i crvenom željeznom tornju koji pokazuje crveno svjetlo na vrhu lukobrana.

Sidrenje: Bura i jugo (jugo-jugoistok) se umjereno osjećaju. Neprijatan zrak dođe sa južnim i jugozapadnim vjetrovima, istočni dio uvale je posebno podložan tome. Brodovi gaza do 2.5 mogu ležati duž lukobrana. Zapadno pristanište može smjestiti samo manje brodove (dubine od 1.42.4 m duž lukobrana). Veći brodovi se mogu usidriti usred uvale (dubina 3038 m). Tijekom bure usidreni brodovi bi se trebali osigurati i konopima za obalu.

Sadržaji: Poštanski ured, ambulanta. Nabava hrane i vode (u ograničenim zalihama). Popravci brodova i jahti se mogu obaviti u brodogradilištu Lučica. Poslovi održavanja i ograničeni popravci brodskih motora u dvije obližnje radionice.

Znamenitosti: Franjevački samostan (17.st.), arhivi, zbirka predmeta od povijesnog i kulturnog interesa, sa crkvom koja datira iz 18.st. Selca (crkva Svetog Martina, iz 1911., sa skulpturom Ivana Meštrovića); u parku se nalazi poprsje Leo Tolstoja (rad J. Barda) i Stjepana Radića (rad A. Augustinčića); u blizini su ostaci prethistorijske gradine; starohrvatska kapela Svetog Nikole sa kupolom, 11./12.st. (brojna stara, okrugla kamena skloništa, zvani bunje) 3 km u unutrašnjosti.

BOL

(43° 16’N; 16° 40’E), naselje (1991. populacija 1,478) i mala luka na južnoj obali Brača. Glavna turistička odmarališta na otoku.

Pristup: Ističe se zvonik samostana istočno od grada. Obilježja dalje uključuju sivu zgradu samostana, kvadratni betonski toranj sa zelenom kupolom koja pokazuje zeleno svjetlo na vrhu lukobrana. Ako dolazite sa zapada, trebate paziti da izbjegnete plitko more koje se proteže dalje od točke Dugi rat, koja se u turističkoj literaturi obično naziva Zlatni rat.

Sidrenje: Luka je zaštićena od svih vjetrova osim jugozapadnjaka, koji pogoduju podizanju uzburkanog mora; bura se snažno osjeća kada se ulazi u luku iz različitih smjerova. Brodovi gaza do 2 m se mogu smjestiti duž lukobrana. Njegova zapadna strana je rezervirana za lokalne putničke linije.

Sadržaji: Poštanski ured, ambulanta i ljekarna. Veliki vinski podrum i plantaža slanih srdela. Namirnice hrane i vode. Gorivo na benzinskim stanicama na lukobranu.

Znamenitosti: Rimski ostaci (rezervoar vode); ranokršćanski sarkofazi; kameni fragmenti sa starim hrvatskim uzorcima pleterima u crkvi Svetog Ivana (11.st.). U luci je palača Jelicic (15.st.), kaštel (17.st.), crkva Gospe od Karmela (sagrađena u razdoblju renesanse, rekonstruirana u baroknom stilu 1785.). Istočno od grada se nalazi dominikanski samostan (zbirka predmeta od kulturne i umjetničke vrijednosti) sa crkvom Svetog Dominika, nakon 1475., slike venecijanske škole, kasetiranog stropa sa slikama Tripo Kukolje oko 1710.); Galerija modernih umjetnosti Branko Dešković; Murvica (iznad grada je napuštena isposnička ćelija i Dragonjina spilja, pećina sa figurama izrezbarenima u kamenu). Koncerti i Ribarske fraje, ribarska fešta u ljetnim mjesecima.

MILNA

(43° 20’N; 16° 27’N), naselje (1991. populacija 875) na vrhu istoimene uvale na zapadnoj uvali Brača.

Pristup: Obilježja: bijeli kvadratni kameni toranj koji pokazuje crveno svjetlo na točki Bijaka, bijeli metalni toranj sa stupom koji pokazuje zeleno svjetlo na otočiću Mrduja i zvonik na vrhu uvale.

Sidrenje: Bura koja udara u luku sa istoka se snažno osjeća. Jugo i jugozapadnjaci također snažno pušu, ali ne uzrokuju uzburkanost mora. Samo je vanjski dio uvale izložen sjevernim i sjeverozapadnim vjetrovima. Brodovi mogu ležati u zaljevu (dubina 2.55 m duž uvale). Tijekom snažnih sjeverozapadnjaka brodovima se preporuča koristiti vez na četiri točke ili se usidriti u unutarnjem dijelu uvale, koja pruža odlično sklonište. Dobro sidrište za veće brodove je smješteno usred vanjskog dijela obale (dubina 1830 m). Manji brodovi se mogu usidriti dalje od točke Bijak. Sidrenje je zabranjeno na ulazu u luku.

Sadržaji: Lučka kapetanija, poštanski ured, ambulanta, tvornica konzervi. Zalihe hrane u trgovinama. Voda; gorivo na benzinskoj stanici na lukobranu.

Popravci: Brodogradilište Brodoremont za manja plovila (do 30 m duljine) izvodi manje popravke trupa i motora (smješteno na južnoj obali uvale; navozi).

Znamenitosti: Crkva Gospe od Blagovijesti, 1783., barokni interijer i liturgijski predmeti.

MILNA MARINA (ACY)

je smještena na kraju jugoistočne uvale nasuprot naselju (dubina 2.5 – 6.0 m).

Kapacitet: 270 vezova u moru duž istočne i jugozapadne obale i 4 plutače; suhi vezovi za 30 brodova; priključci za struju, telefon i vodu. Marina radi cijelu godinu. Ima recepciju, restoran, zalogajnicu, trgovinu i duty-free trgovinu, praonicu rublja, zahode i tuševe sa toplom vodom; najam sportske opreme (mogu se organizirati ekskurzije sa jedrilicama); gorivo na benzinskoj stanici. Dizalica (10 t) i navoz. Održavanje i popravci u brodogradilištu. Čuvanje brodova preko zime. Skladište brodske opreme.

BOBOVIŠĆA

(43° 21’N; 16° 29’E), uvala na zapadnoj obali Brača sa istoimenim naseljem (1991. populacija 62); susjedno naselje Ložišća (1991. populacija 181).

Sidrenje: Uvala pruža dobro sklonište brodovima svih veličina. Unutarnji dio je zaštićen od svih vjetrova, ali tijekom jugozapadnjaka neugodan ustajali zrak dođe u uvalu. Dobro sidrište za veća plovila (dubina oko 23 m) je smješteno na vanjskom dijelu uvale, ali je izloženo buri. Manja plovila se mogu usidriti bliže obali, gdje će naći bolju zaštitu.

Znamenitosti: Utvrđeni ljetnikovci obitelji Martinčević- Gligo, crkva Svetog Juraja (1693., rekonstruirana 1914.). Zbirka stare čipke u župnom uredu. Na brdu iznad naselja je ranosrednjovjekovna kapela Svetog Martina.

OTOK HVAR

DUGA

(43° 11.5’N; 16° 25’E), uvala na sjevernoj obali Hvara, nasuprot koje je istoimeni otočić. Pruža sklonište od svih vjetrova, posebno od onih koji pušu sa sjeveroistočnih i jugoistočnih kvadranata. Brodovi lakog i srednjeg gaza se mogu usidriti ispod sjeveroistočne obale na dubini od oko 12 m.

PRIBINJA, također Vira

(43° 12’N; 16° 26’E), uvala koja se račva u dva dijela, 2.8M istočno od točke Pelegrin.

Pristup: Bijeli okrugli toranj koji pokazuje bijelo svjetlo na zapadnoj ulaznoj točki Galijola (označava ulaz). Obilježja nadalje uključuju crveni željezni toranj sa stupom koji pokazuje crveno svjetlo smješteno na točki Nezadovoljan te bijeli željezni toranj koji pokazuje zeleno svjetlo na vrhu gata.

Sidrenje: Uvala pruža zaštitu od svih vjetrova. Pristanište na zapadnom dijelu je rezervirano za trajekt. Sidrište (dubina 15 m) usred uvale.

Sadržaji: Ograničene zalihe hrane i vode u restoranu pokraj pristaništa za trajekte.

Trajektna linija: Pribinja (Vira) Split.

STARI GRAD

(43° 11’N; 16° 35’E), gradić (1991. populacija 1,836) i luka na vrhu starigradskog zaljeva, na sjevernoj obali otoka Hvara.

Pristup: Obilježja uključuju hotelski kompleks na lijevoj strani ulaza u luku, zvonik u gradu, bijeli željezni toranj sa stupom koji pokazuje bijelo svjetlo na točki Kabal, zeleni željezni toranj sa stupom koji pokazuje zeleno svjetlo smješten na novom pristaništu za trajekte Zelenikovac (1.1M zapadno od luke), bijeli kvadratni toranj sa stupom koji pokazuje zeleno svjetlo na točki Fortin, bijeli stup koji pokazuje crveno svjetlo smješteno na starom pristaništu za trajekte (istočni kut), zeleni metalni toranj (zeleno svjetlo) smješteno blizu zapadnog kraja zaljeva. Morate paziti tijekom pristajanja: podvodni kameni blok sa morem dubine 1.5 m preko se nalazi malo dalje od četvrte bitve. U blizini pristaništa se proteže plitko područje. Označen je kupastom plutačom.

Sidrenje: Zaljev je zaštićen od bure. Samo zapadni vjetrovi pogoduju uzburkanosti mora unutar luke jer je zaljev otvoren prema zapadu. Snažno jugo može odjednom podići razinu mora unutar luke. Brodovi se mogu zaustaviti na južnoj obali na dubini od oko 3.5 m. Manji brodovi se mogu usidriti na istočnim ili sjevernim obalama na dubini od oko 3 m, koristeći vez na četiri točke. Lukobran je povezan bitvama. Dobro sidrište je smješteno sjeveroistočno od točke Fortin (dubina 68 m). Tijekom bure brodovi mogu naći sklonište i usidriti se u uvalama Zavala i Tiha, dok uvale Graciste, Sveti Ante i Maslinica omogućavaju sklonište od juga. Dubina duž pristaništa za trajekte i lukobrana je oko 4.5 m.

Sadržaji: Lučka kapetanija, poštanski ured, ambulanta, ljekarna, vinski podrum i trgovina sa namirnicama. Ribički klub Sarag. Namirnice u lokalnim trgovinama, voda iz hidranta u zaljevu. U luci na sjevernom lukobranu se nalazi navoz za manja plovila. Lokalno brodogradilište vrši popravke drvenih i plastičnih trupova, dok se poslovi održavanja i manji popravci mogu obaviti u dvije radionice u blizini.

Trajektne linije: Stari Grad – Split.

Znamenitosti: Ostaci kiklopskog zida (4.st. prije Krista), ostaci rimske ville rustica na lokalitetu Pod Dolom; ranokršćanska krstionica pokraj crkve Svetog Ivana (12.st.); Tvrdalj (utvrđeni ljetnikovac renesansnog pisca Petra Hektorovića, oko 1520., ribnjak, etnografska zbirka predmeta od povijesnog značaja); spomenik Petru Hektoroviću; crkva Svetog Stjepana (1605., vrijedni liturgijski i umjetnički predmeti), sa zvonikom (1753.); dominikanski samostan (1482., rekonstruiran 1682., arhivi, knjižnica, umjetnička zbirka, numizmatička zbirka, zbirka fosila, lapidarij; barokni trg Skor, rezidencije kuća obitelji Gelineo-Bervaldi (16./17.st.); Bucic-Machiedo (17./18.st.), Politeo (17.st.). Pomorski muzej i zbirka od povijesnog značaja u kući Jurja Biankinia; galerija Josipa Plančića.

VRBOSKA

(43° 11’N; 16° 40.5’E), naselje (1991. populacija 523) i mala luka na sjevernoj obali Hvara, smještenoj na vrhu duge, uske uvale.

Pristup: Obilježja uključuju sivkastu sjevernu ulaznu točku Glavica, kvadratni betonski toranj koji pokazuje bijelo svjetlo na istočnom kraju otočića Zečevo; crveni metalni toranj koji pokazuje crveno svjetlo smješten na vrhu istočnog lukobrana u Jelsi; okrugli bijeli željezni toranj sa stupom koji pokazuje bijelo svjetlo smješten na točki Križ i crveni svjetleći stup koji pokazuje crveno svjetlo na jugoistočnom kutu zaljeva.

Sidrenje: Bura i jugo se osjećaju unutar uvale, ali usidreni brodovi su zaštićeni od njih. Jugoistočnjaci malo podižu razinu mora. Snažno jugo uzrokuje podizanje razine mora (u iznimnim slučajevima do 2 m), koje ulazi u luku velikom brzinom i može biti opasno za usidrene brodove. Manji brodovi se mogu zaustaviti duž zaljeva ili koristiti vez na četiri točke (dubina 2.53 m). Sidrište je smješteno na vanjskom dijelu luke pod ispod sjeverne obale (dubina 2427 m). Dno koje loše drži. Tijekom bure brodovima se savjetuje osigurati i za obalu.

Sadržaji: Poštanski ured. Zalihe hrane i vode.

Znamenitosti: Crkve Svete Marije (1465., utvrđena), Svetog Lovre (1571., obnovljena u baroknom stilu u 17.st., slike venecijanskih renesansnih slikara), Svetog Petra (1469.).

VRBOSKA MARINA (ACY),

smještena na južnoj obali vanjskog dijela uvale.

Kapacitet: 100 vezova duž jugoistočnog lukobrana na vrhu uvale (dubina do 10 m); tu je i područje za 30 brodova na suhim vezovima; priključci za struju, telefon i vodu. Marina radi cijelu godinu. Ima recepciju, restoran, mjesta za kupovine uključujući duty-free trgovinu, zahode i tuševe sa toplom vodom; praonicu rublja; parking; održavanje te usluge popravaka. Dizalica (5 t), benzinska pumpa na lukobranu. Malo brodogradilište je smješteno na suprotnoj strani obale (0.3 km).

<<previous | next>>