Luke za mala i sportska plovila

JELSA

(43° 10’N; 16° 42’E), grad (1991. populacija 1,792) i mala luka na sjevernoj obali otoka Hvara.
Pristup: Grad se lako prepoznaje sa udaljenosti po istaknutim zgradama hotelskih kompleksa uz bok ulaza u luku, ulici koja vodi do groblja sa zvonikom na istočnoj strani ulaza, crvenom okruglom željeznom tornju koji pokazuje crveno svjetlo na lukobranu nasuprot groblja i osmerokutnom betonskom tornju sa kupolom koja pokazuje zeleno svjetlo smješteno na vrhu sjevernog lukobrana.
Sidrenje: Unutarnja luka pruža zaštitu od svih vjetrova, samo njegov južni dio ne omogućava sklonište tijekom snaže bure. Vanjski dio luke je potpuno izložen sjevernim vjetrovima i buri te se prilikom tih vjetrova razvijaju opasni veliki valovi. Samo mali brodovi se mogu usidriti koristeći vez na četiri točke, u zaljevu (dubina 1.63.4 m duž zaljeva). Unutarnja luka je zauzeta domaćim plovilima. Putničke linije pristaju na južnom gatu. Sidrište je smješteno 250 m sjeveroistočno od lukobrana (dubina oko 12 m), ali se ne preporuča korištenje u zimskim mjesecima tijekom bure.
Sadržaji: Lučka kapetanija, poštanski ured, ambulanta i ljekarna. Ribički klub Pic. Naturistički hotelski kompleks Zečevo je smješten sjeverno od grada, iza točke Glavica. Namirnice u obližnjim trgovinama (samoposluga). Voda iz hidranata na lukobranu. Gorivo na benzinskoj stanici (oko 300 m od lukobrana). Mali navoz je smješten na južnom dijelu luke.
Svake godine krajem kolovoza održava se Jelšanska fešta vina.
Znamenitosti: crkve Svetog Fabijana i Sebastijana (1331.; obnovljena i utvrđena 1535.), crkva Svetog Ivana (u baroknom stilu); trg sa renesansnim i baroknim kućama. Groblje na lokalitetu zvanim Gradina sa crkvom augustinaca (16./17.st.) i ostaci starog obrambenog zida (11./12.st.). Na brdu Tor je antički grčki toranj sa satom (4.st. prije Krista).

POKRIVENIK

(43° 09’N; 16° 53’E), uvala usred sjeverne obale otoka Hvara.
Pristup: Ulazi se između točaka Tanki i Zaraće, koje su zapuštene i treba se vezati barem 300 m dalje.
Sidrenje: Uvala je zaštićena od svih vjetrova osim sjevernih vjetrova i bure. Sklonište od bure se može djelomično naći u jugoistočnom dijelu uvale. Manji brodovi se mogu vezati duž pristaništa na istočnoj obali uvale. Najbolje sidrište je u jugoistočnom dijelu.

SUĆURAJ

(43° 07.5’N; 17° 11.5’E), naselje (1991. populacija 422) i mala luka u istoimenoj uvali na najistočnijem kraju otoka Hvara.
Pristup: Obilježja uključuju kvadratni kameni toranj sa balkonom pokraj svjetionika sa prostorom za stanovanje koji pokazuje bijelo svjetlo na točki Sućuraj; crveni okrugli željezni toranj koji pokazuje bijelo svjetlo na vrhu lukobrana, nisku bijelu zgradu sa zelenom tvorničkim dimnjakom na sjevernoj obali uvale nasuprot naselja.
Treba se paziti da izbjegnete podvodno balastiranje lukobrana sa plitkim morem preko i podvodnim blokom kod jugoistočne strane malog pristaništa.
Sidrenje: Istočni i jugoistočni vjetrovi uzrokuju uzburkanost mora unutar luke. Stalni sjeverni vjetrovi uzrokuju podizanje razine mora, koja bi se trebala uzeti u obzir. Manji brodovi se mogu vezati na trajektu koristeći vez na četiri točke ili duž unutarnjeg dijela lukobrana. Mogu pristati i duž pristaništa koristeći vez na četiri točke u zaljevu nasuprot lučke kapetanije (dubina 23.5 m).
Sadržaji: Lučka kapetanija, poštanski ured, ambulanta, tvornica ribljih konzervi. Ribički klub Pagar.
Zalihe hrane i vode.
Trajektna linija: Sućuraj – Drvenik (Makarska Rivijera).
Znamenitosti: Dijelovi augustinskog samostana (1573., sada ugošćuje ugledne ličnosti), crkva Svetog Ante (1664.) i slikoviti mali trg nasuprot njega. Utvrde koje datiraju od 1631.

MRTINOVIK

(43° 07’N; 17° 06’E), uvala na južnoj obali Hvara, oko 4.4M zapadno od točke Sućuraj. Uvala je zaštićena od svih vjetrova osim onih koji pušu sa jugoistočnih i jugozapadnih kvadranata, koji su pogodni za umjereno podizanje mora. Sidrište je usred uvale.
Sadržaji: U Sućurju.

ZAVALA,

također i Pitavska plaža (43° 07.5’N; 16° 42’E), naselje (1991. populacija 110) i mala luka na južnoj obali Hvara, nasuprot otoka Šćedro.
Sidrenje: Mala luka je zaštićena od svih vjetrova osim jugozapadnjaka. Manji brodovi mogu pristati duž unutarnje strane lukobrana (dubina 26 m). Sidrište sa pješčanim dnom (dubina 34 m).
Sadržaji: Namirnice u obližnjoj trgovini; restoran; voda iz cisterni.

MILNA

(43° 09.5’N; 16° 29’E), uvala na južnoj obali Hvara.
Sidrenje: Uvala pruža manjim brodovima dobro sklonište od sjevernih vjetrova. Dubina do 2 m.
Upozorenje: Stjenoviti plićak se proteže kod sjeverozapadne točke.
Znamenitosti: kapela Svete Marije Magdalene (prijelazni gotičko-renesansni stil, 15.st.); djelomično utvrđen ljetnikovac obitelji Ivanic i Boglic-Bozic (17.st.) sa kapelom.

HVAR

(43° 10.5’N; 16° 27’E), grad (1991. populacija 3,643), turističko naselje i luka na južnoj obali istoimenog otoka.
Pristup: Obilježja: kameni toranj postavljen na postolju koji pokazuje bijelo svjetlo na točki Pelegrin, kvadratni kameni toranj iznad mjesta za stanovanje koji pokazuje bijelo svjetlo smješteno na otočiću Pokonji dol, crveni željezni toranj sa stupom koji pokazuje crveno svjetlo na sjeveroistočnom kraju otočića Jerolim, utvrde Spanjol i Sveti Nikola, televizijski jarbol zapadno od grada, otočić Galisnik sa kvadratnim kamenim tornjem koji pokazuje zeleno svjetlo na njegovoj južnoj strani.
Sidrište je zabranjeno u prolazu između otočića Galisnik i točke Krizni Rat.

Sidrenje: Luka Hvar je izložena sjeverozapadnjacima. Jugoistočnjaci, posebno jugo podižu valove i neugodan zrak unutar luke. Južni dio pristaništa koriste brodovi linijskog prijevoza. Brodovi gaza do 2.5 m mogu pristati duž rive zapadno od male luke Mandrac koristeći vez na četiri točke. Veći brodovi se mogu usidriti sjeverno ili sjeverozapadno od otočića Galisnik (dubina 2025 m). Manji brodovi se mogu usidriti usred luke (dubina 810 m) na način da se osiguraju krme za bitve na zapadnoj obali. Brodovi također mogu uploviti u marinu Palmižana na otočiću Sveti Klement (Pakleni otoci).

Sadržaji: Lučka kapetanija, poštanski ured, ambulanta, ljekarna. Ribički klub Pelegrin. Yacht Club Zvir. Naturistička plaža na otočiću Jerolim južno od luke. Zalihe hrane u trgovinama i samoposluzi. More je sve do sjeveroistočnog lukobrana (hidranta). Gorivo se može nabaviti na pumpi na pristaništu u istočnoj luci Krizna Luka. Mogu se izvesti manji popravci; navoz (šrina 5 m).
Znamenitosti: Gradske zidine (sagrađene nakon 1278., dodaci u 15.st.). Hotel Palace (1903., zauzima mjesto uništenog Kneževog dvora; toranj sata (Leroj, 1466., rekonstruiran); Spanjol (podignut 109 m, sagrađen 1551.) i utvrde Svetog Nikole (ranije: Napoleonova utvrda, sagrađena 1806., uzdignuta 241 m); luka (razvoj luke od 1455., venecijanska flota Istočnog Jadrana je običavala ovdje provoditi zime); Arsenal (1579. – 1611.) u kojem su se galije mogle spremati i susjedni Fontik (koji ugošćuje povijesne arhive , Galeriju modernog slikarstva, drvene figure glava zmaja iz galije poslane iz Hvara u Bitku kod Lepanta, 1571.). Iznad Arsenala je kazalište (sagrađeno 1612., jedno od najstarijih u Europi koje još postoji, obnovljeno 1803. i 1900.); katedrala Svetog Stjepana (sagrađena u 16./17.st. na mjestu prijašnje katedrale koja datira iz 14.st., liturgijski predmeti koji datiraju iz 15./17.st., riznica gotičko-renesansnih korskih klupa sa zvonikom iz 17.st. Na glavnom trgu: gradski zdenac (1529.); rezidencijski domovi obitelji Paladini, Hektorović (nedovršen, 15.st.), Grgurić, Lucić, Vukasinović; ljetne rezidencije dramaturga Hanibala Lucića; Gradska Lođa (od Tripuna Bokanića, početak 17.st.); crkva Svetog Marka (sačuvane gradske zidine i zvonik iz 1550., lapidarij; toranj Svetog Veneranda na krajnjoj točki rta (sada otvoreno kazalište); franjevački samostan (1461. – 1464.) u jugoistočnom dijelu grada (renesansni samostan i trpezarija, zbirka slika, iluminirani rukopisi, pomorske karte, stari vez, arhivi, knjižnica), sa crkvom Gospom od milosti (1465., rekonstruirana 1571., tri poliptiha, izrezbarene korske klupe, slike talijanskih majstora.

VELA GARSKA

uvala na južnoj obali najzapadnijeg dijela Hvara, u kanalu Pakleni kanal, oko 1.6M zapadno od grada Hvara.
Pristup: : Ističe se ulaz u špilju na zapadnoj ulaznoj točki.
Brodovi koji ulaze u uvalu bi se trebali držati bliže istočnoj obali.
Sidrenje: Mali razvijeni zaljev sa nekoliko otočića pruža dobro sklonište, posebno od vjetrova koji pušu sa sjeveroistočnih ili jugoistočnih kvadranata. Jugo puše snažno, ali uzrokuje samo umjerene valove. Brodovi se mogu usidriti na malom pristaništu (dubina do 2 m) u zapadnom dijelu zaljeva. Savjetuje se vez na četiri točke sa pramcem okrenutim prema moru.
Sadržaji: U gradu Hvaru.

PAKLINSKI (PAKLENI) OTOCI

PALMIZANA

(49° 09.5’N; 16° 24’E), uvala na sjevernoj obali otočića Sveti Klement, oko 2M zapadno od grada Hvara.
Pristup: Kada prilazite uvali, trebate paziti na stijenu Baba (oko 1 m iznad razine mora; bijelo bljeskajuće svjetlo) nasuprot ulaza u uvalu.
Sidrenje: Uvala pruža dobro sklonište od svih vjetrova i mora. Dobro sidrište ispod istočne obale i kod jugozapadne obale, gdje bi se konopi trebali osigurati za stijene na obali. Dubina 615 m. Pristanište u jugozapadnom dijelu otočića je rezervirano za turističke linije.
Sadržaji: U marini Palmižana i Hvar.

PALMIŽANA MARINA (ACY)

je smješteno u uvali Palmižana na sjevernoj obali otoka Sveti Klement, najveće otočne skupine Paklinskih (Paklenih) otoci.
Kapacitet: oko 190 vezova na pontonima koji se protežu paralelno sa sjevernom obalom i na plutačama na zapadnoj obali. Dubina duž zapadne obale je oko 2 m, duž sjeverne obale 7 m, a usred uvale između 1220 m.
Marina radi kroz za vrijeme ljetne sezone. Ima recepciju, restoran, mjesta za kupovinu uključujući duty-free trgovinu, zahode i tuševe sa toplom vodom, najmom sportske opreme; prodajom plina butan; radionicu za održavanje i poslove popravaka; taxi yacht.

SOLINE

(43° 09.5’N; 16° 22’E), prostrana uvala na južnoj obali otoka Sveti Klement.
Sidrenje:Južni i jugozapadni vjetrovi uzrokuju uzburkanost mora unutar uvale. Sidrište za brodove većeg gaza je smješteno sjeveroistočno od otočića Dobri (dubina 32 m). Savjetuju se samo privremeni boravci.
Sadržaji: Ograničene zalihe u zaselku Vlaka (oko 400 m u unutrašnjosti).

OTOK ŠĆEDRO

LOVISCE

(43° 06’N; 16° 42.5’E), naselje (1991. populacija 9) i uvala na sjevernoj strani otoka Šćedro.
Pristup: Ističe se crveni željezni toranj koji pokazuje crveno svjetlo istočno od ulaza u uvalu.
Sidrenje: Uvala pruža dobro sklonište od svih vjetrova osim sjevernjaka, koji mogu snažno puhati i dovesti do teškog zraka u uvali. Tijekom takvih vjetrova manji brodovi traže sklonište u jednoj od tri male uvale (Rake, Srida ili Lovišće) osiguravajući konope za bitve ili za stijene na obali. Dobro sidrište za veća plovila je smješteno usred uvale (dubina oko 26 m).

MANASTIR,

također Mostir (43° 05.5’N; 16° 42.6’E), uvala na sjevernoj obali Šćedra, istočno od Lovišća.
Kao i Lovišća, uvala je otvorena sjevernjacima, ali pruža dobar zaklon od južnog vjetra i valova. Samo se brodovi lakog gaza mogu usidriti na malom pristaništu na vrhu uvale koristeći vez na četiri točke. Dubina na vrhu gata je samo 1 m.
Znamenitosti: Ruševine dominikanskog samostana (16.st., napuštenog u 18.st., kasnije pripojen u renesansnu crkvu).

OTOK BIŠEVO

BIŠEVSKA LUKA

(42° 59’N; 16° 00′ E), uvala na zapadnoj obali Biševa. Prikladna samo za privremeno sklonište od bure. Kada započnu puhati drugi vjetrovi, posebno zapadnjaci ili jugozapadnjaci, brodovi bi je trebali napustiti bez odgađanja. Ne pruža odgovarajuće sklonište od juga, budući da je ovaj vjetar pogodan za promjenu smjera prema jugozapadu u ovim dijelovima. Brodovi malog i srednjeg gaza se mogu usidriti u unutarnjem dijelu uvale (dubina 510 m).
Polje Hamlet (1991. populacija 14) u unutrašnjosti.

BALUN

(42° 58.5’N; 16° 01’E), uvala na istočnoj obali otoka Biševo. Poznata Modra spilja je smještena u ovoj uvali. U podne, kada je more mirno, sunčeve zrake prodiru u špilju kroz podvodni otvor te se reflektiraju od bijelog dna te tako osvjetljavaju pećinu sa plavim svjetlom dok predmetima ispod mora daju srebrenu nijansu. U špilju se može ući samo malim plovilima.

OTOK VIS

VIS

(43° 04’N; 16° 11’E), grad (1991. populacija 1,932) i luka na sjevernoj obali istoimenog otoka.
Pristup: Obilježja: svjetionik Stončica, izgrađeni toranj na mjestu za stanovanje koji pokazuje bijelo svjetlo, smješteno na rtu koji nosi isto ime; betonski toranj sa balkonom koji pokazuje crveno svjetlo na stijeni Krava (istočno od ulaza); osmerokutni izgrađeni toranj koji pokazuje bijelo svjetlo u uvali Host; bijeli toranj sa balkonom na stijeni Volici; srušenu tvrđavu Wellington na visini na lijevoj strani ulaza i tvrđavu Torjan na njenoj desnoj strani; bijeli toranj koji pokazuje crveno svjetlo na vrhu pristaništa za trajekte.
Treba se paziti prilikom prilaska da bi se izbjegle stijene Krava i Volici i otočić Host.
Sidrenje: Luka je otvorena buri, koja ovdje snažno puše i uzrokuje uzburkanost mora. Jugo također puše u velikim naletima. Južni vjetrovi duž luke pogoduju znatnom podizanju razine mora u luci. Istočna obala je izložena valovima koji dolaze sa sjeverozapada. Brodovi se mogu usidriti u jugozapadnom dijelu luke (dubina 34 m). Brodovi gaza do 2 m se mogu zaustaviti duž obale u uvali Kut (prema jugoistoku). Brodovi većeg gaza se također mogu usidriti u uvali Kut, osim tijekom sjevernjaka i sjeverozapadnjaka. Tijekom bure i juga preporuča se usidriti zapadno od malog poluotoka Pirovo.
Sidrište je zabranjeno u zapadnom dijelu luke zahvaljujući podvodnom kanalizacijskom cjevovodu. Cijev se proteže 300 m od obale, istočno od hotela Issa.
Sadržaji: Lučka kapetanija, poštanski ured, ambulanta, ljekarna.
Zalihe u obližnjim trgovinama i u samoposluzi. Voda u ograničenim količinama. Gorivo na pumpi na malom pristaništu u sjeverozapadnom dijelu luke. Ribički klub Host.
Trajektna linija: Vis – Split.
Znamenitosti: Na području Gradine ostaci antičkog grčkog grada Issa (zidine, valobran, brojni nalazi); ostaci rimskih zidova, termalne kupke i mozaici iz 1.st.; na malom rtu Pirovo se nalaze ostaci rimskog kazališta i termalnih kupki (franjevački samostan sa crkvom je sagrađen na ovom mjestu u 16.st.). U gradu Visu je palača Garibaldi (1552.); ljetnikovac pjesnika Marina Gazarovića (početak 17.st.); kuća obitelji Dojmi-Delupis (sa zbirkom arheoloških nalaza iz antike); četiri obrambena tornja na periferiji grada (17.st.); crkva Gospe od Spilice (oko 1500.); crkva Svetog Ciprijana (1.st., obnovljena 1742., kasetirani strop); Sveti Duh (početak 17.st.); britanske utvrde: George, Wellington, Bentinck, Robertson (početak 19.st.). Staroaustrijska vojarna Baterija koja ugošćuje Arheološki muzej. Brojni spomenici u čast događaja iz Antifašističkog rata (1941. – 1945.). Tijekom Antifašističkog rata, od 1943.- 1944., Vis je bio glavna baza pomorskih snaga Nacionalne oslobodilačke vojske te od 8. lipnja do sredine rujna 1944. sjedište Vrhovnog zapovjedništva i Odbora za oslobođenje Jugoslavije pod vodstvom maršala Tita. Vis je služio kao baza za prekomorske napade koji su doveli do oslobođenja Dalmacije.

KOMIŽA

(43° 03′; 16° 05’E), grad (1991. populacija 2,032), luka i prostrani zaljev na zapadnoj obali otoka Visa.

Pristup: Luka se lako prepoznaje sa mora po bijelom izgrađenom tornju koji pokazuje bijelo svjetlo na malom otočiću Barjak Mali; crkvi Svetog Nikole jugoistočno od grada (u visini od 57 m); po kvadratnom izgrađenom tornju koji pokazuje bijelo svjetlo na točki Stupišće, crveni toranj sa balkonima koji pokazuju crveno svjetlo na otoku Biševo (točka Kobila); zeleni metalni okvir sa stupom i balkonom koji pokazuje zeleno svjetlo na vrhu lukobrana.

Sidrenje: Zaljev je izložen zapadnjacima i jugozapadnjacima, koji uzrokuju uzburkano more. Iza lukobrana (dubina 35 m) brodovi su zaštićeni od ovih vjetrova, kao i od bure i juga. Brodovi se mogu usidriti na unutarnjoj strani, ali bi trebali imati na umu da je područje oko vrha rezervirano za redovite putničke linije. Manji brodovi se mogu zaustaviti u zaljevu sjeveroistočno od lukobrana koristeći vez na četiri točke. Dobro sidrište (dubina oko 30 m) je smješteno 500 m zapadno i 850 m južno od lučkog svjetla, ali bura to onemogućava.

Sadržaji: Lučka kapetanija, poštanski ured, ambulanta, ljekarna, Neptunova tvornica ribljih konzervi sa vlastitom flotom.

PLOČE

(43° 03’N; 17° 25.6’E), grad (1991. populacija 6,336) i trgovačka luka sjeverozapadno od ušća rijeke Neretve.

Pristup: Obilježja: crveni toranj sa stupom i balkonom (bijelo svjetlo) na južom vrhu Rta Visnjica; crvena svjetleća plutača na vrhu sa crvenim cilindrom koji pokazuje crveno svjetlo označavajući rt Gumanac oko 0.8M južno od svjetla na Rtu Višnjica; zelena svjetleća plutača (zeleno svjetlo) oko 0.3 M južno od svjetla na Rtu Višnjica; zelena svjetleća plutača (zeleno svjetlo) oko 300 m istočno od svjetla na Rtu Višnjica; crveni toranj sa stupom i balkonom (crveno svjetlo) oko 300 m sjeverno od svjetla na Rtu Višnjica; crveni kvadratni toranj piramidalne konstrukcije (crveno svjetlo) na točki Bad; otočić Gubavac u maloj uvali između točke Bad i crvenog tornja smještenog oko 300 m sjeverno od G. Višnjica; zeleni toranj sa stupom i balkonom koji pokazuju zeleno svjetlo na najzapadnijem dijelu Gata Oslobođenja. U luku se ulazi kroz označeni kanal, toranj na vrhu Višnjica (bijelo svjetlo) koje označava njegov početak; dvije zelene svjeteće plutače (zeleno svjetlo) na sjeverozapadnom kraju pristaništa koji označava njegovu desnu stranu; crvena svjetleća plutača na rtu Gumanac koji označava početak kanala Vlaška, koji vodi do tankerskog terminala. Za razdoblja obilnih padalina, južni vjetrovi i snažne struje, brodovi bi se trebali držati što bliže plutačama.

Sidrenje: Luka pruža dobru zaštitu od svih vjetrova i valova, iako se bura i jugo snažno osjećaju, posebno zimi. Vjetar koji prevladava ljeti je sjeverozapadnjak, koji ovdje puše velikom snagom nego u kanalu Neretve i traje do kasno navečer. Trebate obratiti pozornost na smjer i brzini kojom struja dolazi do svih pristupa luci, posebno u blizini Rta Višnjica. Brodovi se zaustavljaju prema uputama iz lučke kapetanije, tj. bilo u gradskoj luci koji obuvaća zaljev Mala pošta (istočni dio) i područje južno od linije koja povezuje definirana je sljedećim točkama na obali: 395 m od zelenog svjetla na Gatu Oslobođenja pod kutem od 335° i 870 m kod istog svjetla pod kutem od 22°. Brodovima se zabranjuje ulazak sa sjeverne strane zaljeva, van granica trgovačke luke, osim ako se prije nije dobilo dopuštenje od lučke kapetanije. Luka je otvorena međunarodnom prometu kao luka u kojoj je dozvoljen iskrcaj robe.

Sadržaji: Ima duty-free zonu (označenu sa bijelim plutačama u obliku dvostrukih stožaca), lučku kapetaniju, carinu, poštanski ured, ambulantu, ljekarnu, autobusnu stanicu i željezničku stanicu. Ribički klub Lica i Yacht Club Mornar. Zalihe u obližnjoj trgovini, voda iz hidranata na lukobranu. Gorivo na pumpi na lukobranu. Pomorske karte i druge bitnije publikacije se mogu nabaviti u uredu Svetioničarska stanica, Ploče, Neretvanskih gusara 1. Mogući su popravci brodova i trupova brodova kao i popravci i održavanje brodskih motora.

Trajektna linija: Ploče – Trpanj.

NERETVA,

rijeka koja utječe u Neretvanski kanal; plovna za brodove gaza do 4.5 m (vrhovi jarbola do 14 m) od ušća rijeke do mosta u gradu Metkoviću.

U dolini Neretve bura snažno puše, posebno na području oko naselja Kula Norinska. Ljeti u jutarnje sate obično puše lagani povjetarac koji puše prema moru, niz dolinu, a popodne vjetar koji puše sa mora. Za mirna vremena struja se ne osjeća jako (oko 2.5 čvora), ali može dosegnuti brzinu od 6 čvorova kada rijeka nosi veliku bujicu vode.

Pristup: Obilježja: šesterokutna crvena cementna kućica sa stupom koji pokazuje crveno svjetlo na vrhu sjevernog gata na ušću rijeke, zelena kvadratna kućica sa stupom koji pokazuje zeleno svjetlo na vrhu južnog gata, kuću čuvara na južnom nasipu i preko brdu Galicnik. Na ušu rijeke: crvena svjetleća plutača Gumanac na vrhu sa cilindrom (oko 0.8M južno od svjetla na vrhu Rta Višnjica); zelena cilindrična svjetleća plutača na vrhu sa konusom (785 m od crvenog svjetla na vrhu sjevernog zaštitnog gata pod kutem od 294° od crvenog svjetla na vrhu sjevernog zaštitnog gata); oko 100 m od crvenog svjetla na vrhu od sjevernog gata, pod kutem od 240°, tu je i cilindrična plutača sa konusnom oznakom na vrhu, koju bi brodovi koji dolaze trebali ostaviti na desnoj strani (pogledajte Ploče). U ušće rijeke se ulazi južno od crvene plutače Gumanac. Nakon što nestanu svjetleće plutače brodovi bi trebali usmjeriti brod sjeverno od zelene svjetleće plutače (mali brodovi što je bliže moguće). Kada se nađete na istom nivou uz plutaču, smjer bi se trebao promijeniti tako da vodi između sjevernog vrha gata (crveni stup na kućici, crveno svjetlo) i zelene cilindrične plutače sa konusom na vrhu. Nakon što prođete sjeverni vrh gata brodovi bi se trebali naglo okrenuti prema sredini ušća rijeke, između sjevernih i južnih zaštitnih gatova (zelena kućica sa stupom, zeleno svjetlo).

Upozorenje: Zbog obala rijeke koje su oblikovane naslagama na ušću rijeke, savjetuje se držati se u iskopanom kanalu. Potrebno je početi mijenjati smjer između dva vrha gata (sa svjetlima na njima) na vrijeme, jer je struja na ulazu u rijeku jača. Brodovima se savjetuje da smanje brzinu prije nego promijene smjer (kada se nađu u razini sa zelenom plutačom na vrhu sa piramidom). Oko 4 km uzvodno od desne strane se proteže rt Gospa. Još jedan rt je smješten na istočnom kraju zaljeva u Opuzenu (blizu mjesta na kojem se račva Mala Neretva). Sjeverozapadni rub ovog rta je označen sa crnom plutačom, koju bi brodovi koji se kreću uzvodno trebali ostaviti na desnoj strani. Cestovni most na Jadranskoj autocesti prelazi rijeku u naselju Rogotin (1991. populacija 727), oko 4 km uzvodno od ušća (na najvišoj razini vode most ima cestovni most od 14 m u sredini, reducirajući do 11 m na gatovima). Visokonaponski kabel sa okomitim razmakom od 15 m na najvišoj razini vode obuhvaća rijeku 9.2 km uzvodno od ušća, blizu gradića Komin (1991. populacija 1,546). Treba se paziti da se izbjegnu sudari sa brojnim domaćim plovilima (trupice), koji prolaze gore-dolje rijekom ili ulaze u rijeku sa bočnih strana. Posebne Odredbe za plovidbu u rijeci Neretva. Brodovi mogu ploviti po Neretvi u bilo koje doba dana ili noći. Brodovi se moraju držati desne strane. Plovidba za vrijeme magle je zabranjena. Brodovi koji nastavljaju nizvodno moraju imati sidro na krmi spremno za trenutačnu upotrebu. Noću se od brodova zahtijeva da pokažu dodatnu bijelu poziciju svjetla na pramcu, kao i bijelu poziciju svjetla na krmi propisanu od Međunarodnih odredbi za sprečavanje sudara na moru. Od brodova koji susreću druge objekte koji plove ili plutaju, instalacije na stranama rijeke, mjesta na kojima su u tijeku hidrotehničke operacije, ili naseljena mjesta, se zahtijeva ograničenje brzine na barem 200 m unutar takvih objekata, instalacija i mjesta, tako da se ne ugrozi njihova sigurnost ili uzrokuje šteta. Brodovi koji se kreću uzvodno (iznimka su vuče tegljača) moraju dati prednost brodovima koji plove nizvodno. Manji brodovi moraju dati prednost većima. Od broda koji izgubi sposobnost upravljanja se zahtijeva da baci sidro na mjesto gdje neće smetati druge brodove. Pristalim brodovima i brodovima na sidru se zabranjuje držanje gumenjaka, splavi, itd., ili bilo kojeg drugog istaknutog objekta osiguranog sa strane.

OPUZEN

(43° 01’N; 17° 34’E), grad (1991. populacija 2,778) i luka na lijevoj strani Neretve, oko 6.5 km uzvodno od njenog ušća.

Pristup: Ističe se zeleni toranj na postolju na zapadnoj obali (nizvodno).

Sidrenje: Brodovi se mogu zaustaviti u gradskom zaljevu (dubina 2.42.9 m). Prostor rta sa dubinom od 4.5 m preko njega se nalazi na sjeverozapadnom kraju luke. Označen je sa crnom stožastom plutačom. Svim brodovima je zabranjena plovidba, sidrenje ili iskrcavanje na dijelu između točke na kojoj se razdvaja Mala Neretva i željeznog mosta koji prolazi preko nje uzvodno, kada je razina vode 1 iznad normalne.

Sadržaji: Poštanski ured i ambulanta; agrikulturno poduzeće Neretva ima farme citrusnog voća i povrća u blizini. Hrana i voda u adekvatnim zalihama. Gorivo na pumpi oko 20 m od strane rijeke.

Znamenitosti: tvrđava Kos (kasno 15.st.), preimenovana od strane venecijanaca 1685. u tvrđavu Opus u ruševinama na brdu iznad grada; zbirka arheoloških nalaza kod naselja Vid, koje zauzima mjesto rimske Narone; spomenik narodnom heroju Stjepanu Filipoviću. Na brdu iznad obližnjeg naselja Podgradina su ruševine dvorca Brstanik sagrađenog 1373., tijekom vladavine bosanskog kralja Tvrtka (restauriran u 15.st. i 1878.). Sve do Neretve (na svojoj lijevoj strani) Kula Norinska sa cilindričnim obrambenim tornjem (1550).

METKOVIĆ

(43° 03’N; 17° 39’E), grad (1991. populacija 12,026) i glavna luka na Neretvi, smještena oko 11 M uzvodno od svog ušća.

Pristup: Obilježja: dva crvena tornja koja pokazuju crveno svjetlo su smještena nizvodno od mosta: jedan 1.1 M (Jerkovac), drugi 0.4 M.

Sidrenje: Brodovi se mogu sidriti na nižem dijelu južnog dijela obale, na gatu koji gleda na lučki ured (nizvodno od lučkog svjetla). Pozornost se mora obratiti na podvodna pojačanja zaljeva, koja se na mjestima protežu do 0.7 m od obale. Sjeverni zaljev je rezerviran za trgovačke potrebe.

Upozorenje: Brodovima je zabranjeno pristati na određenim mjestima u zaljevu. Metković je trajna luka upisa.

Sadržaji: Lučka kapetanija, poštanski ured, bolnica, ljekarna i željeznička stanica (redovita linija do Sarajeva). Zalihe hrane u obližnjim trgovinama. Voda iz vodovoda (slavine na gatu), gorivo (dizel ulje) na sjevernoj strani obale, 25 m nizvodno od mosta. Mehanika izvodi popravke i održavanja brodskih motora.

Znamenitosti: Vid (naselje na mjestu antičke rimske Narona) sa brojnim arheološkim nalazima (ostaci gradskih zidina, kameni fragmenti sa natpisima, mozaici, grobovi, rimski fragmenti ugrađeni u zidine kuća u naselju; muzejska kolekcija) 4 km cestom prema sjeverozapadu; Mogorjelo (restaurirana rimska villa rustica iz ranog 4. stoljeća sa ostacima dvije ranokršćanske bazilike i antičke gospodarske zgrade) 14 km cestom do sjeveroistoka; Pocitelj (16.st.), srednjovjekovni dvorac, rekonstruiran u tursku rezidenciju oko koje se razvilo naselje: obrambeni zidovi sa tornjevima, džamija, toranj sata, muslimanska religiozna škola, rezidencija kapetana Pocitelja, turska gostionica i kupelj.

Umjetnička kolonija, svake prve nedjelje u lipnju Trešnjeva nedjelja 19 km prema sjeveru. Ornitološka zbirka, jedna od najobuhvatnijih u Europi (više od 300 prepariranih vrsta ptica i divljači) predstavlja endemski i nomadski divlji život ušća Neretve.

DUBA PELJEŠKA

(43° 01’N; 17° 10’E), naselje (1991. populacija 67) i mala luka na sjevernoj obali poluotoka Pelješac, oko 4.5 M zapadno od luke Trpanj.

Sidrenje: Mala luka pruža zaštitu za male brodove od bure i juga. Otvorena je valovima koje uzrokuju sjeverozapadnjaci. Brodovima se preporuča zaustaviti na unutarnjem dijelu lukobrana (dubina 23.5 m).

Sadržaji: Namirnice i voda su ograničeni.

Znamenitosti: Ostaci rimske zgrade sa mozaicima. Ljetna rezidencija pjesnika Dinka Ranjine (1536. – 1607.) iz Dubrovnika je blizu uvale Divna (1 milju istočno).

TRPANJ

(43° 00.5’N; 17° 16’E), naselje (1991. populacija 660) i mala luka na sjevernoj obali poluotoka Pelješac u kanalu Neretve.

Pristup: Obilježja: dvije kapele na dva brdašca u obliku stožca; crveni toranj koji pokazuje crveno svjetlo na vrhu istočnog lukobrana; bijeli stup koji pokazuje crveno svjetlo na vrhu gata.

Treba se paziti prilikom približavanja luci da bi se izbjeglo područje rta dubine oko 3.5 m preko toga, oko 0.4 milje zapadno-sjeverozapadno sa vrha sjevernog lukobrana. Plitka voda koja se proteže od vanjskog kraja južnog lukobrana, na koji se treba privezati.

Sidrenje: Luka je zaštićena od vjetrova sa sjeveroistočnog i jugoistočnog kvadranta. Sjeverni vjetrovi i vjetrovi sa jugozapadnog kvadranta uzrokuju uzburkanost mora u istočnom dijelu luke. Brodovi se mogu zaustaviti duž gata ili zapadno od pristaništa (dubina 13 m) koristeći vez na četiri točke. Također se preporuča vez na četiri točke sa pramcem koji gleda na drugi dio sjeverne strane, lukobran u obliku slova L. Položaj pruža zaštitu od zapadnjaka i od valova.

Sadržaji: Lučka kapetanija, poštanski ured, ambulanta i ljekarna. Ribički klub Gruj. Namirnice u bližnjim trgovinama. Voda iz hidranta na gatu. Gorivo na pumpi lukobrana.

Trajektna linija: Trpanj – Ploče.

Trpanjske glazbene večeri se ovdje održavaju u srpnju.

Znamenitosti: Ostaci rimskog ljetnikovca (villa rustica) na groblju; u blizini su ostaci srednjovjekovnog dvorca, rimskog ribnjaka; barokna crkva Gospe od Karmela (Naša Gospa od Karmela); privatna umjetnička zbirka u kući obitelji Salacan.

DRAČE

(42° 56’N; 17° 27.4’E), naselje (1991. populacija 48) i mala luka u uvali Bratkovica na sjevernoj obali poluotoka Pelješac. Služi kao luka naselja Janjina (1991. populacija 371) smještena 3 km u unutrašnjosti.

Pristup: Kamena oznaka na rtu Bililo sa oznakom na vrhu (dva konusa sa dnom okrenutim jedno prema drugom) i bijeli toranj sa stupom (sektor svjetla) na vrhu sjevernog lukobrana se primjećuju sa udaljenosti. Treba se paziti prilikom približavanja da bi se izbjegle brojne stijene i rtovi istočno od točke Rat i oko otočića Galicak. Crveni sektor svjetla na sjevernom lukobranu omogućava vidljiv prolaz prema luci.

Sidrenje: Iza lukobrana su brodovi zaštićeni od svih vjetrova. Manji brodovi se mogu vezati unutar luke (dubina 1.33). Sidrište istočno-sjeveroistočno od luke postaje neodrživo za vrijeme bure.

Sadržaji: Poštanski ured i ambulanta. Ribički klub Batas. Namirnice i voda u ograničenim količinama.

BRIJESTA

(42° 54.2’N; 17° 32’E), naselje (1991. populacija 130) u istoimenoj uvali na sjevernoj strani poluotoka Pelješac.

Pristup: Brijesta se može prepoznati po bijelom tornju sa balkonom koji pokazuje bijelo svjetlo na točki Blaca i po starom tornju i zvoniku na vrhu uvale.

Sidrenje: Uvala je zaštićena (djelomično nizom otoka) od svih vjetrova i pruža dobro sklonište brodovima svih veličina. Dobro sidrište za veće brodove je smješteno oko 700 m jugo-jugoistočno od točke Blaca (dubina 1723 m). Manji brodovi se mogu usidriti u unutarnjem dijelu uvale. Tijekom bure brodovima na sidru se savjetuje da osiguraju užad na sjeveroistočnoj obali. Namirnice i voda u ograničenim količinama.

Znamenitosti: Obrambeni toranj sagrađen za zaštitu od gusara; barokna kapela Svetog Liberana na groblju.

KUTA

(42° 50’N; 17° 45’E), uvala na vrhu zaljeva Mali Ston, između jadranske autoceste i ceste Pelješac.

Pristup: Brodovi koji se približavaju sa sjeverozapada bi trebali paziti da izbjegnu rt (dubine od 3 m preko rta) smještenim na tjesnacu između otočića Govanj (prepoznaje se po nekoliko zgrada rasutih po rijetkoj šumi), također poznat kao i Otok Života u turističkoj literaturi te naselju Hodilje. Nasuprot uvale se nalazi niz otočića (Crkvica, Veliki skolj i Bisaci). Između njih je plitko more. Tamna stijena se vidi jugozapadno od otočića Crkvice, a zapadno od Velikog Skolja se nalazi niska stijena koja se vidi samo kada joj se priđe bliže.

Sidrenje: Sidrište (dubina 68 m) od sjeveroistočne obale pruža sklonište od svih vjetrova.

ZALJEV MALOG STONA,

zaljev smješten između glavnog kopna i poluotoka Pelješac, je nastavak kanala Mali Ston. Na nekim mjestima je uzak i plitak. Između male luke Hodilje i Malog Stona se nalaze brojne podvodne stijene. Samo brodovi gaza do 3 m mogu ploviti od otočića Govanj i uvale Kuta. Most obuhvaća ulaz uvale Bistrina.

Od točke Celjan (bijeli toranj sa stupom i balkonom pokazuje bijelo svjetlo) treba se usmjeriti prema sredini ulaza u uski dio zaljeva. Noću se brod treba usmjeriti prema pravca koji povezuje zeleno svjetlo (bijeli toranj) na vrhu gata na Hodilje i crveno svjetlo (crveni toranj) koji označava rt Vranjak. Sjeverno od lučkog svjetla Hodilje, brodovi trebaju postupno promijeniti smjer tako da napuste Vranjak prema luci i nastave bliže do otočića Ostrog na način da se zeleno svjetlo (zeleni toranj na cementnoj bazi u moru) označava rt Skoljic (1.4 m) ostavi na desnoj strani, a crveno svjetlo (crveni toranj) na točki Mali Voz prema luci. Nalazišta kamenica su označena plutačama. Podvodni kabel leži između otočića Govanj (rijetko šumovit) i polutoka Pelješac.

Bura snažno puše, posebno u zimskoj sezoni. U ljetnim mjesecima područje je podložno čestim olujama. Nagle promjene razine mora, takozvani ses (1 do 2 m) koji se mogu pojaviti kada južni vjerovi odjednom počnu puhati, ali povremeno i za mirna vremena i tijekom oluja, su popraćeni snažnim i promjenjivim strujama (virovi i snažni vrtlozi). Ovaj fenomen je prilično rijedak, ali kada se pojavi opasan je.

Skloništa: Mali Ston, uvala Kuta (dubina 68 m na sidrištu), ali treba se paziti da se izbjegnu otočići, stijene, rtovi i stjenovita područja. Uvala Miševac (južno od otočića Skrpun) ima dobro sidrište za male brodove. Podvodni cjevovod leži na morskom dnu između glavnog kopna i obale poluotoka Pelješac (100 m sjeverozapadno od točke Celjen).

MALI STON

(42° 51’N; 17° 42’E), naselje (1991. populacija 152) i mala luka na sjeveroistočnoj strani tjesnaca Ston, u razvedenoj uvali kanala Mali Ston.

Pristup: Obilježja: stare utvrde (5 tornjeva) iznad naselja na padinama planine Bartolomija. Bijeli toranj sa stupom i balkonom pokazuje bijelo svjetlo na točki Celjen.

Sidrenje: Luka je ponekad podložna naglim promjenama razine mora (ses) razina mora naglo pada i odmah se počinje podizati, ponekad čak i do 2 m iznad normalne. Samo manji brodovi mogu ući u luku kroz prolaz između otočić Govanj i naselja Hodilje (dubina od oko 3 m), dok dubina unutar luke varira od 0.7 do 2.4 m. Luka pruža zaklon od svih vjetrova.

Sadržaji: Namirnice u obližnjim trgovinama, voda iz vodovoda; gorivo na Zamaslina na Jadranskoj autocesti (4 km cestom). Nalazišta kamenica u uvali Bistrina u kanalu Mali Ston; hotelski kompleks na obližnjem otočiću Govanj (Otok života).

Znamenitosti: gradske zidine (1336. – 1358.) sa morskim vratima; tvrđava Koruna (sa 5 tornjeva) iznad naselja; cilindični toranj Toljevac (1478.) na gatu. Srednjovjekovni obrambeni sustav Malog Stona je povezan sa gradom Stonom (dugi zidovi koji idu poprečno od tjesnaca i povezuju oba grada sa utvrdama na vrhu Pozvizd (nadmorska razina 224 m).

STON ili VELIKI STON

(41° 49.5’N; 17° 42’E), naselje (1991. populacija 581) i mala luka na sjeverozapadnom dijelu Stonskog kanala.

Pristup: Obilježja: srušeni srednjovjekovni obrambeni zidovi iznad grada; okrugli crveni toranj sa stupom koji pokazuje crveno svjetlo je smješten u molu u Stonu.

Zbog podvodnog kamenog bloka na početku plovnog puta, oko 80 m sjevero-sjeverozapadno od svjetla na vrhu mola Broce, brodovi bi se trebali držati ovog svjetla. Plovni put koji vodi do Stona je označen na desnoj strani sa dva tornja (zeleno svjetlo) nad kojim se nalazi na betonskom postoljima u moru. Lijeva strana plovnog puta je označena sa 4 tornja (crveno svjetlo) na betonskim postoljima u moru i crvenim tornjem (crveno svjetlo) u maloj luci Broce.

Od svjetla na vrhu mola (Broce), brodovi bi trebali nastaviti između prvog para svjetala na betonskim bazama, tada bliže do crvenog tornja na betonskoj bazi u moru (oko 1030 m pod kutem od 299° od svjetla na vrhu mola Broce); zatim južno od pravca koji povezuje crveno svjetlo sa crvenim svjetlom drugog para svjetala. Zbog plitkog mora (do 1.5 m) brodovi bi se trebali držati sredine kanala i tada proći između drugog para svjetala. Nakon što prođu, trebali bi se usmjeriti prema gatu u Stonu, na kojem se nalazi crveni toranj (crveno svjetlo). Brodovi koji pristižu moraju čekati nasuprot Broce bilo koji brod kroz plovni put. Brod koji želi napustiti Ston mora pričekati bilo koji brod koji dolazi kroz plovni put do luke Ston.

Sidrenje: Luka je zaštićena od svih vjetrova i valova. Struje mogu uzrokovati snažnu struju koja može otežati manevriranje. Brodovi koji se nalaze duž mola ili na gatu. Vez na četiri točke se također može koristiti. Sidrište je smješteno na vanjskom dijelu uvale, jugoistočno od Broce (dubina 1050 m). Dno koje dobro drži.

Sadržaji: Lučka kapetanija, poštanski ured i ambulanta. Namirnice u obližnjoj trgovini; voda iz vodovoda; gorivo na benzinskoj stanici u naselju. Ribički klub Liganj.

Znamenitosti: Gradske zidine (890 m duljine) u obliku peterokuta obuhvaćaju stari grad, ulice koji se sijeku pod pravim kutevima. Od gradskih zidina se proteže 5 km dug Veliki Zid (1333. – 1508.), koji teče od vrha Pozvizd (224 m), odakle ga povezuje sa obrambenim zidovima Malog Stona. Ostaci dvorca (Veliki Kastel), Knežev dvor u vrijeme Dubrovačke republike; rezidencija Sorkočević -Đurđević (gotika); nekadašnja biskupova palača (1573., sa gotičkim prozorima); franjevački samostan i crkva Svetog Nikole (1347., sati liturgijski predmeti), gradsko dobro (1571.), crkva Svetog Vlahe (1878., sa predmetima starije crkve). Na brdu Gorica iznad Stona se nalazi kapela Svetog Mihajla (9./11.st., slike na zidovima iz tog razdoblja). Solila (solane) su se koristile čak prije nego je Dubrovačka republika stekla posjed poluotoka Pelješac (1333.). Zauzimaju područje od preko 429 860 m2 i imaju godišnji izvoz od 2800 tona soli.

STONSKI KANAL,

dubok i uski kanal koji vodi do Koločepskog kanala do Stona. Njegove strane do naselja Broce su strme i pokrivene gustom ili šumovitim područjem (prorijeđeno borovo drveće). Dubina u vanjskom (širokom) dijelu kanala varira od 10 do 57 m. Unutarnji dio je uzak i plitak. Plovni put koji vodi do luke Broce do luke Ston je širok od 25 do 60 m sa dubinom od 2 do 3 m. Njegova lijeva strana je označena sa pet crvenih svjetala, a desna strana sa dva zelena svjetla (pogledajte Ston).

Pristup: Ističu se naselje Kobas na južnoj obali uvale sa gatom i velikim izgrađenim stupom trafo-stanice u borovoj šumi. Okrugli bijeli toranj sa stupom i balkonom, na postolju, koji pokazuje bijelo svjetlo koje stoji na betonskom postolju na desnoj ulaznoj točki (Pologrin); okrugli crveni toranj sa stupom koji pokazuje crveno svjetlo smješteno na vrhu mola Broce. Bura i jugo se snažno osjećaju, ali ne ometaju plovidbu. Smjer i brzina pri kojoj dolazi do struja ovisi o mjenama. Nagli južni vjetrovi mogu uzrokovati nagli pad razine mora da bi se zatim odmah podigli (ponekad i do 1.25 m). Ovaj fenomen se ponekad pojavljuje za mirna vremena. Snažne struje i valovi predstavljaju opasnost za plovidbu u kanalu.

PRAPRATNA

(42° 49’N; 17° 41’E), uvala na jugozapadnoj obali poluotoka Pelješac.

Sidrenje: Uvala pruža dobar zaklon manjim brodovima od istočnih vjetrova. Neravnomjerno dno (dubina oko 20 m). Tijekom bure se preporuča osigurati užad i za obalu.

Upozorenje: Kamena oznaka istočno od ulaza označava mjesto gdje podvodni kabel izlazi na obalu. Ograničene zalihe u kampu. Cjevovod se pruža od točke Prapratna pod kutem od 200°.

ŽULJANA

(42° 53,5’N; 17° 27’E), naselje (1991. populacija 206) i mala luka u istočnom dijelu zaljeva Žuljana.

Pristup: Obilježja: bijeli toranj koji pokazuje bijelo svjetlo na otočiću Lirica; zeleni toranj sa stupom i balkonom koji pokazuje zeleno svjetlo na vrhu lukobrana. Prilikom ulaska u luku treba se paziti da se izbjegne niski otočić Kosmac, plitka stjenovita strana Mirište i stijena iznad razine mora koja se pruža zapadno od toga. Noću su sve opasnosti pokrivene tamnim sektorom zelenog svjetla na lukobranu.

Sidrenje: Unutar luke brodovi su zaštićeni od svih vjetrova, ali ne od valova koje uzrokuju jugozapadni i sjeverozapadni vjetrovi. Manji brodovi se mogu vezati na kraju lukobrana, iza vrha čija je dubina 4 m te brzo dolazi do početka. Istočni dio luke se postupno razmješta prema šljunčanoj plaži. Tijekom bure, manji brodovi se također mogu usidriti u prve dvije uvale zapadno od luke, ali sa užadi osiguranom za obalu.
Sadržaji: Poštanski ured i ambulanta. Neke namirnice i ograničene količine vode.

Znamenitosti: Ostaci rimskih grobova, crkva Svetog Martina (barokni stil, sagrađena na mjestu kapele iz 12.st.), i kapelom Svete Julijane (prijelazni stil od renesanse prema baroku.)

TRSTENIK

(42° 55’N; 17° 24’E), naselje (1991. populacija 106) i mala luka u sjeverozapadnom dijelu zaljeva Žuljana.

Pristup: Trstenik se može prepoznati po crvenom metalnom tornju sa stupom i balkonom koji pokazuje crveno svjetlo na vrhu lukobrana i kapelom Svetog Mihovila na desnoj strani.

Sidrenje: Luka pruža zaklon od zapadnih vjetrova, ali jaki južni i jugozapadni vjetrovi uzrokuju uzburkano more. Bura ovdje snažno puše, ali ne uzrokuje valove. Brodovi se mogu vezati za unutarnji kraj lukobrana (dubina 24.6 m) ili usidriti jugoistočno od vrha (dubina od oko 30 m) sa užadi privezanima za obalu, sa pramcem koji gleda prema sjeveroistoku. Vrh lukobrana je rezerviran za trajekt.

Sadržaji: Poštanski ured i lučka kapetanija. Neke namirnice i ograničene količine vode. Manji popravci su mogući u radionici na sjevernoj obali male luke.

Trajektna linija: Trstenik – Polače (otok Mljet).

PODOBUĆE

(42 ° 57’N; 17 ° 17’E), naselje (1991. populacija 35) i uvala na južnoj obali poluotoka Pelješac.

Sidrenje: Uvala pruža sklonište od svih vjetrova osim južnih vjetrova. Mjesto za pristajanje mogu smjestiti manje brodove jer dubina oko varira oko 24 m.

Sadržaji: Ograničene namirnice i voda.

OREBIĆ

(42° 58.5’N; 17° 11’E), gradić (1991. populacija 1,489) u Pelješkom kanalu. Popularno turističko naselje.

Pristup: Obilježje: zeleni kvadratni toranj sa stupom koji pokazuje zeleno svjetlo na vrhu dugog lukobrana i zgradama hotelskog kompleksa.

Sidrenje: U jugoistočnom dijelu luke lokalni ribički klub Peliska se nalazi luka za jahte sa 240 vezova. Oko 30 njih su dostupni jahtama u prolazu. Većina njih su smješteni duž lukobrana u istočnom dijelu luke. Dubina varira od 2.53.5 m. Ulaz je označen sa plutačama.

Sadržaji: Poštanski ured, hoteli, hotelski kompleks, restorani, ambulanta, ljekarna. Pješčane plaže. Lučka kapetanija za ovo područje je u Korčuli. Namirnice u obližnjim trgovinama, voda iz vodovoda, gorivo na benzinskoj stanici u gradu.

Trajektna linija: Orebić – Dominca (otok Korčula).

Znamenitosti: Pomorski muzej i dvije privatne zbirke u domovima obitelji (morskih kapetana) Zupa i Fiskovic. U okolici: gradine i grobovi koji datiraju iz prethistorijskih vremena; ostaci rimske ville rustica; franjevački samostan (1470., u gotičko-renesansnom prijelaznom stilu); crkva Gospe od Anđela (sa renesansnim mramornim reljefima, sa susjednim grobljem i zanimljivim nadgrobnim spomenicima orebićkih pomoraca). Iznad grada se nalazi zaselak Karmen (nadmorska razina od 178 m), crkva Gospe od Karmena (gotika, obnovljena u baroknom stilu), okružena sa rimskim sarkofazima i starim stablima čempresa; dalje od ruševina se nalaze Knežev dvor i Lođa.

VIGANJ

(42° 59’N; 17° 06’E), naselje (1991. populacija 330) i mala luka u Pelješkom kanalu, na južnoj obali poluotoka Pelješca, oko 3.5 milje zapadno od Orebića.

Pristup: Obilježja: zgrade turističkog središta na niskom rtu Svetog Liberana, samostan i zvonik u naselju.

Sidrenje: Brodovi malog i srednjeg gaza se mogu vezati na obje strane malog pristaništa ili duž nasipa u naselju koristeći vez na četiri točke (dubina 1.94.2 m). Najbolje sidrište za brodove sa većim gazom je smješteno jugozapadno od samostana (dubina 20-28 m). Skriveno je od juga, ali izloženo zapadnim vjetrovima i buri.

Sadržaji: Namirnice i voda.

Znamenitosti: U okolici: ilirski grobni humci; rimski ostaci, franjevački samostan sa crkvom Gospe od Ružarija (1671.); crkva Svetog Mihovila (gotika, proširena 1760.).

LOVIŠTE

(43° 02’N; 17° 02’E), naselje (1991. populacija 242) i zaštićeno sidrište u uvali Luka, na najzapadnijem dijelu poluotoka Pelješac, između malih rtova Lovišće (sjever) i Osičac (južno). Na sjevernom dijelu uvale nalazi se zaselak Mirci.

Pristup: Naselje se može prepoznati po bijelom tornju koji pokazuje bijelo svjetlo smješteno na Osičac; bijeli kvadratni izgrađeni toranj sa balkonom na točki Lovišće, plutača jarbola na južnoj ulaznoj točki i okruglom crvenom tornju sa stupom (crveno svjetlo) na točki Ključ.

Sidrenje: Uvala pruža dobro sklonište. Samo je njezin južni dio izložen valovima koje uzrokuju zapadni i jugozapadni vjetrovi. Manji brodovi se mogu vezati na obje strane gata nasuprot naselja Lovište (dubina od 1 do 3.2 m). Dobro sidrište je smješteno u sjevernom dijelu uvale, istočno od točke Ključ (dubina 17 m). Drugo sidrište je u uvali Mirci (nekoliko kuća) u njenom sjeveroistočnom dijelu.

Sadržaji: Poštanski ured. Hrana (restoran) i voda (iz vodovoda)

Znamenitosti: Ostaci rimske ville rustica. U rimsko doba Lovište je bio točka zaustavljanja za prekomorski promet između Korčule (Corcyra nigra) i Vid (Narona) na rijeci Neretvi.

DOLI

(42° 48’N; 17° 48’E), uvala i naselje (1991. populacija 253) u zaljevu Budima (Koločepski kanal), oko 3.5 milje sjeverozapadno od Slanog.

Pristup: Obilježja: crveni željezni toranj sa stupom (crveno svjetlo) na vrhu lukobrana.

Sidrenje: Uvala pruža zaštitu od svih vjetrova osim juga. Samo se mali brodovi mogu vezati na lukobranu u maloj luci (dubina 1.23.8 m). Veći brodovi se mogu vezati u zatonu, uvali Budima, između uvala Janska i Budima, oko 500 m od obale (dubina 4060 m). Kako je ovo sidrište izloženo buri i južnim vjetrovima, prikladno je samo za privremene boravke.

Znamenitosti: Ostaci rimskog castruma Pardua u Zamaslini (5 km sjeverozapadno). U naselju se nalazi crkva Gospino Uznesenje, sa nekoliko srednjovjekovnih grobova oko, obrambeni toranj (krajem 16.st.) sagrađen za zaštitu protiv gusara.

SLANO

(42° 47’N; 17° 52’E), naselje (1991. populacija 512) i mala luka na vrhu prostrane uvale u kanalu Koločep.

Pristup: Može se lako prepoznati po svijetlo obojanim zgradama hotelsko kompleksa na vrhu uvale, sivom šiljatom tornju sa satom, izgrađenom tornju sa balkonom koji pokazuje crveno svjetlo na rtu Donji, zapadno od kojeg se nalazi hotel Osmine. Zeleni stup pokazuje zeleno svjetlo na južnom kutu zaljeva.

Sidrenje: Zaton pruža sklonište od juga i djelomično od bure, koja ovdje snažno puše. Brodovi gaza do 2.5 m se mogu privezati na pristaništu čije je užad osigurana za bitve (dubina 46 m). Također se preporuča i vez na četiri točke. Unutar zatona ima mnogo dobrih sidrišta. Tijekom bure i juga najbolje je usidriti se u zavjetrini istočne obale u maloj uvali Banja. Uvala Osmine (prema jugozapadu) je zauzet naturistima iz naturističkog hotela Osmine. Brodovi velikog gaza se mogu usidriti nasuprot ulaza u uvalu, jugozapadno od točke Gornji (dubina 50 m).

Sadržaji: Poštanski ured, ambulanta, lučka kapetanija. Namirnice i voda. Svake godine 2. kolovoza se u Slanom održava tradicionalni sajam. Posjećuju ga mještani u narodnim nošnjama. Za tu prigodu se pleše poznati narodni ples Linđo.

Znamenitosti: Ostaci ilirskog naselja i grobni humci su u neposrednoj blizini; tragovi rimskog castruma u naselju. Duž ceste prema Zavali se nalaze stećci, srednjovjekovni grobovi. Kneževa rezidencija (rekonstruirana u 19.st.); ljetna rezidencija obitelji Ohmucevic, franjevačka crkva (1420., sa rimskim sarkofazima oko crkve); crkva Svetog Vlaha (1758.).

ZATON

(42° 41’N; 18° 03’E), duboki zaljev 3 milje sjeverozapadno od Dubrovnika. Tri naselja (1991. populacija 707) su smještena u tom zaljevu: Veliki Zaton na zapadnoj strani, Štikovica na istočnoj strani i Mali Zaton na sjevernoj obali.

Pristup: Obilježja: bijeli željezni toranj sa stupom i balkonom (crveno svjetlo) je smješten na jugozapadnoj ulaznoj točki zaljeva (Bat).

Sidrenje: Tijekom zimske sezone zaljev je izložen jakim južnim, jugozapadnim i sjevernim vjetrovima (posebno za vrijeme bure) te se ne preporuča za duži boravak. Brodovi gaza do 2.5 m se mogu vezati na pristaništu nasuprot Velikog Zatona. Sidrišta usred uvale i u njenom sjevernom dijelu (dubina 1923 m). Kada puše bura, usidrenim brodovima se savjetuje osigurati užad za bitve na istočnoj obali.

Sadržaji: Poštanski ured i ambulanta u Malom Zatonu. Namirnice u samoposluzi; voda. Gorivo na pumpi na Jadranskoj autocesti. Mogu se izvesti manji popravci.

Znamenitosti: Brojne renesansni i barokni ljetnikovci dubrovačkih patricijskih obitelji, crkva Svetog Stjepana (1050., rekonstruirana nekoliko puta); stari mlin-vodenica u Malom Zatonu. Orašac (Arapovo, utvrđeni ljetnikovac navodno sagrađen za firentinskog stjegonošu Pietra Soderinia, sada ugošćuje restoran) 5 km sjeverozapadno. Trsteno (dvije velike platane Platanus orientalis na trgu naselja; ljetna rezidencija obitelji Gučetić sa prekrasno obrađenim vrtom i arboretumom koji datira iz 1502.god.; veliki broj egzotičnih drveća, prirodne rezerve) 8 km sjeverozapadno.

DUBROVNIK MARINA MIHO PRACAT

je smještena na Komolcu (Rijeka Dubrovačka), oko 2M od ulaza u luku Gruž. Dugi lukobran štiti marinu od riječne struje. Sve do istaknutog rta u naselju Prijevor uvala (rijeka) ima širinu od 170 do 400 m te je plovna za plovila svih veličina. Od Prijevora naprijed rijeka se sužava, a njena dubina se postupno smanjuje. Sidrenje je dozvoljeno samo malim brodovima (jahtama) sjeveroistočno od naselja Trajkovići (dubina 511 m).

Bura se snažno osjeća, ponekad puše niz dolinu rijeke jakom snagom. Sjeverozapadni i jugozapadni vjetrovi ponekad uzrokuju uzburkano more na ušću rijeke. Brodovi pristaju na lukobranu, na nasipu i na plutačama. Ima oko 450 vezova sa priključcima za vodu, struju i telefon. Suhi vezovi (6000 m2) su za oko 350 vezova. Dubina unutar marine je 5 m; maksimalna dopuštena brzina je 5 čvorova. Marina je otvorena cijelu godinu kao luka upisa; carine. Ima recepciju, lučku kapetaniju, hotel, restoran, supermarket, duty-free trgovinu (DFS), trgovinu koja prodaje nautičke predmete i rezervne dijelove, pomorske karte i druge bitne publikacije, kamp i sportsku opremu; teniski teren. Najbliži poštanski ured u naselju Komolac. Pumpa za gorivo i prodaja plina u bocama (500 m). Dizalica (5 t) i porinuće i vuču (25 t i 60 t), navoz, boravak tijekom zime (vanjski vez), čuvanje, čišćenje i poliranje brodova na vezu. Popravci drvenih i plastičnih trupova, popravci i održavanje svih vrsta motora (VOLVO ovlašteni servis), ugradnja motora i elekričnih instalacija, slikanje i lakiranje. Najbliže brodogradilište je u Mokošici (nizvodno od Rijeke Dubrovačke).

DUBROVNIK,

grad (1991. populacija 49,728), luka i glavno turističko naselje istočnog Jadrana. Luka Dubrovačka se sastoji od luke starog grada u istočnom dijelu starog grada, trgovačka luka Gruž sjeverozapadno od starog grada i Rijeka Dubrovačka, uvala u kojoj se nalazi marina Dubrovnik (Komolac).

Stara gradska luka

(42° 38,5’N; 18° 07’E) zaštićena lukobranom Porporela (crveni kvadratni željezni toranj sa stupom koji pokazuje crveno svjetlo) i izgrađenim morskim zidom Kase. Gradska luka može smjestiti brodove gaza do 3 m. Mali gat je rezerviran za lokalne putničke brodove. Manji brodovi se mogu usidriti u uvali Gornja Bočina (južno od točke Križ); umjereni valovi i vjetrovi. Luka Gruž (42° 40’N; 18° 05’E), trgovačka luka 2.5 km sjeverozapadno od starog grada.

Pristup: Kada prilazite luci iz Koločepskog kanala, obilježja uključuju hotelski kompleks Babin Kuk na poluotoku Lapad, okrugli bijeli toranj koji pokazuje bijelo svjetlo na sjevernom kraju otočiča Daksa, okrugli crveni toranj sa stupom i balkonom (crveno svjetlo) na točki Kantafig. Kada dolazite sa otvorenog mora, obilježja uključuju planinu Srđ (nadmorska razina 403 m) sa istaknutim sivim radio jarbolom i instalacijama za žičaru na svojim padinama, dva stožasta šumovita brežuljka (Velika Petka, 197 m i Mala Petka, 146 m) na poluotoku Lapad ispod kojih se nalaze bijele stambene zgrade, svjetionik na otočiću Sveti Andrija (kvadratni izgrađeni toranj na mjestu za stanovanje, bijeli bljeskovi, vidljivost oko 22 milje), kvadratni betonski toranj na mjestu za stanovanje koji pokazuje bijelo svjetlo na najzapadnijoj stijeni stijene Grebeni, konusni izgrađeni toranj sa balkonom koji pokazuje bijelo svjetlo na otoku Koločep (točka Bezdanj), toranj (bijelo svjetlo) na otočiću otočića Daksa. Područje rta Vranac koji se proteže od sjeverne obale Lapada je označen kvadratnom kamenom oznakom sa konusnom oznakom na vrhu (vrh okrenut prema gore). Između ovog znaka i obale dubina je oko 0.8 m.

Posebne odredbe: Svi brodovi moraju smanjiti brzinu na 4 čvora unutar pravca koji povezuje svjetlo na otočiću Daksa i točki Leandar (Lozica). Sidrište je zabranjeno jugoistočno od pravca koji povezuje rt Vranac (od sjeverne obale Lapada) i točku Leandar. Plovidba je zabranjena između otočića Daksa i poluotoka Lapad od 1. travnja do 1.listopada.

Sidrenje: Luka je zaštićena od svih vjetrova osim zapadnjaka, koji podižu valove i uzrokuju teški zrak. Bura snažno puše. Njen pravi utjecaj se osjeti na ulazu u luku i na području oko točke Kantafig (na ušću Rijeke Dubrovačke). Gat Petka je rezerviran za putničke brodove i trajektne usluge (Dubrovnik – Bari). Sidrišta za brodove se nalaze južno od gata Petka (na dubini od oko 4 m) do tvornice Radeljević (vezovi su označeni kompanijom Luka). Manji brodovi mogu pristati na lukobranu ili u maloj luci ribičkog kluba Orsan, ako se prethodno dobije dozvola i ako se plati klubu. Dubina varira od 4 do 5 m.

Dubrovačka marina Miho Pracat (ACY)

je smještena na Komolcu (Rijeka Dubrovačka). Brodovi se mogu usidriti (pomoću užadi osiguranih za obalu) u uvali Lozica, sjeverozapadno od točke Leandar. Luka je otvorena međunarodnom prometu kao trajna luka upisa. Na području Gruža se nalazi lučka kapetanija (sa podružnicom u staroj gradskoj luci), poštanski ured, carinarnica, Pomorski fakultet i Pomorska škola, sjedište brodske linije Atlantska plovidba, središnji poštanski ured, bolnica i putnička agencija Atlas, koja posjeduje flotu turističkih brodova. Ribički klub Orsan. Obalna radio stanica RADIODUBROVNIK je stanica pomičnog pomorskog radio servisa (pogledajte Prvi dio vodiča).

Sadržaji: Zalihe namirnica i vode u velikim trgovinama i na otvorenom tržištu. Voda iz hidranta na lukobranu i u maloj luci u ribičkom klubu Orsan; gorivo na pumpi na maloj drvenoj brani (brodovi gaza do 3 m) u luci za jahte Orsan (istočna obala poluotoka Lapad) te na pumpi na Sustjepanu (Rijeka Dubrovačka, brodovi gaza do 8 m). Pomorske karte i druge bitne publikacije se mogu nabaviti u uredu PLOVPUT Plovno područje Dubrovnika (Gruška obala 25). Izvlačenje brodova do 200 GRT na navozu; mobilna dizalica za brodove do 12 i 13 m. Ribički klub Orsan omogućava pristajanje i zaustavljanje brodova i jahti tijekom cijele godine; također se brinu i održavaju motore.

Trajektne linije: Dubrovnik (Mljet -Vela Luka) Hvar- Split (Primošten) Zadar – Rab (M. Lošinj) Rijeka; Dubrovnik- Bari. Lokalna putnička linija: Dubrovnik – Koločep- Lopud –Sućuraj – Luka Šipanska -Okuklje -Sobra -Polače.

Znamenitosti (Stari Grad). Gradske zidine (10.st., rekonstruirane i utvrđene između 12.st. i 17.st.) sa utvrdama: Sveti Ivan (koji ugošćava Pomorski i Etnografski muzej, akvarij, biološki institut), Minčeta, Revelin (sa pozornicom za izvedbe) i Bokar. Gradska vrata Pile i Ploče. Utvrda Lovrijenac, palača Sponza (1312., rekonstrukcije 1516.-1522., ugošćava Državni Arhiv), Knežev dvor (1435., rekonstrukcije 1465. i nakon 1667., koji ugošćava gradski dubrovački muzej), toranj sa satom (prvo snimljen 1444., obnovljen 1929.), Rupe (žitnica Dubrovačke republike, 1542. – 1590., dio koji ugošćava gradski muzej i etnografsku zbirku); Orlandov stup (1418., obnovljen), Onofrijeva fontana (1428.), Lazareti (karantena blizu vrata Ploče, 1590. i dodaci 1623. – 1624.). Crkve: katedrala Velike Gospe (1672. -1713.), bogata riznica; ostaci ranije romaničke katedrale, koja je stajala na istom mjestu gdje je otkrivena nakon potresa 1979.); Sveti Vlaho (1706. – 1714.), Sveti Ignacije (1725., zidne slike; uz crkvu se nalazi zgrada bivšeg jezuitskog fakulteta, Collegium Ragusinum), Sveti Spas (1520.-1528.). Samostani: franjevački (minoritski) samostan (1317., samostan sa heksaforama iz 14.st., ljekarna iz 1317., crkva Svetog Frane 1343.), dominikanski samostan (14.st., manastir iz 15.st., umjetničke zbirke, crkva Svetog Dominika, 1315., sa kasnijim rekonstrukcijama); manastir na Danče (1457., važnije slike u crkvi). Palača Skočibuha (1549.-1553.). Ljetna rezidencija obitelji Pučić na vratama od Pila (sada ugošćava putničku agenciju Atlas). Gruški ljetnikovci dubrovačkih plemića: ljetnikovac Bunić-Pucić-Gradić (gotičko-renesansni prijelazi stil); ljetnikovac Gundulić (16.st.); ljetnikovac Natali (renesansa); ljetnikovac Getaldić-Gundulić (gotika i renesansa); ljetnikovac Petra Sorkočevića (1521.), sada ugošćava Povijesni Institut Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (Zagreb) i zbirku predmeta od kulturnog i povijesnog interesa.

U okolici: tvrđava Impirial na planini Srđ (nadmorska visina 412 m), žičara (od područja Konal sjeverno od Starog grada). Otočić Lokrum (0.5 M od Gradske luke): benediktinski samostan (14.st., kasnije rekonstrukcije) sada ugošćava Muzej prirodnih znanosti i Memorijalni muzej Ruđera Boškovića. Na južnoj strani otočića se nalazi zanimljiv prirodni fenomen koji se zove Mrtvo more. Cijeli otočić je pod zaštitom kao nacionalni park. Pušenje je zabranjeno.

CAVTAT

(42° 35’N; 18° 13’E), grad (1991. populacija 1,930) i mala luka sa obalom punom zatona je smještena u dobro zaštićenoj uvali oko 18 milja jugoistočno od Dubrovnika.

Pristup: Obilježja: bijeli mauzolej iznad kojeg se nalazi kupola na vrhu brdašca Sveti Rok (nadmorska visina 42 m). Pomorske oznake uključuju okrugli toranj na betonskoj bazi obojan u crvene i crne pruge, na vrhu sa dvije crne kugle koje pokazuju bijelo svjetlo na rtu Seka vela i bijeli okrugli toranj sa stupom (sektor svjetla) na sjeveroistočnoj ulaznoj točki. Kada ulazite u luku trebate paziti da izbjegnete dva plitka područja nasuprot ulaza u Seka vela (3.7 m) i Seka mala (3 m); Seka vela je označena sa dva tornja na crno-crveno-crne pruge na vrhu sa dvije crne kugle. Jugoistočno od točke Sustjepan se nalazi stijena i istoimeni rt (9.3 m). Bijeli sektor svjetla na sjeveroistočnoj i jugozapadnoj ulaznoj točki pokriva siguran prolaz, dok crveni i zeleni sektori pokrivaju opasnosti koje leže na tom području.

Sidrenje: Luka pruža sklonište od juga i bure. Sa sjeverozapadnim i zapadnim vjetrovima unutar luke se stvara neugodna uzburkanost, a brodovima se preporuča u takvim uvjetima napustiti to područje; pojava ove uzburkanosti (ses) je karakteristična pojava za ovu luku. Brodovi mogu pristati na molu u istočnom dijelu luke (dubina 1.5 – 4.7 m). Dobro sidrište koje pruža sklonište od istočnih i jugoistočnih vjetrova je smješteno u južnom dijelu luke (dubina 1020 m). Dodatno sidrište je smješteno ispod sjeveroistočne obale poluotoka Sustjepan. Tijekom sjeverozapadnih vjetrova se savjetuje vezati nasuprot crkve koristeći vez na četiri točke. Brodovi se također mogu usidriti nasuprot usred zaljeva Tiha (dubina 68 m), sjeveroistočno od Cavtata, kao i u njenom zapadnom dijelu (sa užadi osiguranoj za obalu).

Sadržaji: Lučka kapetanija, poštanski ured, ambulanta, ljekarna, hoteli svih kategorija te razni turistički objekti. Namirnice u obližnjim trgovinama, voda iz hidranta na lukobranu. Gorivo na pumpi istočno od grada.

Znamenitosti: Ostaci obrambenog zida (1461.), ostaci rimskih termalnih kupki, vodovoda, natpisi; Kneževa rezidencija (1555. -1558., koji ugošćava knjižnicu, arhivi, muzejska zbirka, grafička zbirka koju je sakupio znanstvenik Baldo Bogišić i lapidarij).

Crkve: Sveti Nikola (1484., rekonstruirana 1732.), Sveti Vlaho (sa susjednim franjevačkim samostanom iz 1483.). Rezidencija obitelji Kaboga. Galerija (bivši studio) slikara Vlaha Bukovca. Na brdašcu Sveti Rok iznad grada je groblje sa mauzolejom obitelji Račić koji je napravio kipar Ivan Meštrović (1920.-1922.). Mlini (ostaci rimskih zgrada; ljetnikovac obitelji Stay) 7 km prema sjeveru. Konavle (22 km duga plodna dolina), poznata po svom folkloru i narodnim nošnjama, kojima se možete diviti u naselju Ćilipi nakon nedjeljne mise.

DONJI MOLUNAT

(42° 27’N; 18° 26’E), naselje (1991. populacija 199, zajedno sa naseljem Gornji Molunat i uvalom na sjevernoj strani poluotoka Rat. Pruža dobro sklonište brodovima svih veličina (na dubini do 16 m). Otvoren je sjeverozapadnim vjetrovima koji uzrokuju uzburkano more. Da bi se zaštitio podvodni telefonski kabel, brodovi bi se trebali usidriti što bliže poluotoku.

GORNJI MOLUNAT

(42° 27’N; 18° 26’E), naselje i uvala na jugoistočnoj strani poluotoka Rat, oko 13 M jugoistočno od Cavtata.

Pristup: Plovidbene oznake uključuju okrugli toranj sa balkonom (bijelo svjetlo) na jugozapadnoj strani otočiča Veli skolj. Brodovi koji dolaze moraju se vezati za stjenovito područje koje se proteže dalje od sjevero-sjeveroistočne obale otočića Veli skolj i držati bliže obali glavnog kopna (toranj sa stupom i bijelim svjetlom na balkonu).

Sidrenje: Uvala je dobro zaštićena od svih vjetrova. Bura je snažna, ali ne uzrokuje uzburkanost mora. Valovi otežavaju pristup obali za vrijeme juga. Brodovi gaza 2.5 m se mogu vezati duž obale nasuprot naselja. Tu se nalazi sidrište usred luke (dubina 9 m), sjeverno od otočića Veli skolj i Supetrić.

OTOK KORČULA

PRIHONJA

(42° 59.5’N; 16° 42’E), uvala na sjevernoj obali Korčule, zaštićena je od južnih vjetrova. Istočni dio uvale donekle pruža sklonište i od bure. Manji brodovi se mogu vezati na malom pristaništu na istočnom dijelu uvale koristeći vez na četiri točke. Olupina opasna za plovidbu (na dubini od 6 m) leži sjeverno od pristaništa. .

PRAPRATNA

(42° 59’N; 16° 43’E), uvala na sjevernoj obali Korčule, graniči sa uvalom Prihonja.

Sidrenje: Uvala pruža sklonište od južnih vjetrova, ali je otvorena sjevernjacima. Samo se manji brodovi mogu vezati na malom lukobranu (dubina 1.52 m). Treba se paziti prilikom sidrenja zbog podvodnog kabela za napajanje.

PRIGRADICA

(42° 58’N; 16° 49’E), naselje (1991. populacija 25) i mala luka na sjevernoj obali Korčule, u podnožju brda Veli vrh (190 m).

Pristup: Obilježja: oznake izmjerene milje i kapela; crveni željezni toranj sa stupom i balkonom (crveno svjetlo) je smješten na vrhu lukobrana (istočna obala). Ako dolazite sa istoka, trebate paziti da izbjegnete stijene Naplovci.

Sidrenje: Uvala je potpuno otvorena buri i istočnim vjetrovima, sjeverozapadni vjetrovi uzrokuju teški zrak. Dobro sidrište za manje brodove (dubina 1218 m); brodovi se mogu vezati duž zaljeva (dubina 2.53 m) i na unutarnjoj strani lukobrana (dubina 5 m).

Sadržaji: Hotel i restoran. Voda iz vodovoda.

RAČIŠĆE

(42° 58’N; 17° 0,16E), naselje (1991. populacija 456) i mala luka na sjevernoj obali Korčule, zapadno od otočića Kneza Vela.

Pristup: Obilježja: kuće u naselju su na vrhu uvale; bijeli spomenik na istočnoj obali otoka; zeleni toranj sa stupom i balkonom (zeleno svjetlo) na vrhu lukobrana.

Sidrenje: Luka pruža sklonište od svih vjetrova osim sjevernjaka. Manji brodovi se mogu vezati na unutarnjem kraju lukobrana (dubina 23.5 m), kojeg povremeno koriste lokalne brodovi linijske plovidbe koji vrše opskrbu na otoku. Dobro sidrište se nalazi usred uvale, sjeverno od lukobrana (dubina 14 m). Otvorena je sjevernjacima, a brodovi bi se trebali izmjeriti i otići kada ti vjetrovi počnu puhati.

Sadržaji: Poštanski ured, ambulanta. Namirnice u obližnjim trgovinama, voda iz vodovoda.

KNEŽA

(42° 57’N; 17° 04’E), uvala na sjevernoj obali Korčule u Pelješkom kanalu.

Pristup: Obilježja: Ističu se otočić Kneža vela i izgrađeni toranj (bijelo svjetlo) na svom sjeveroistočnom krajnjem dijelu. Plitko područje se proteže između otočića Kneža i obale Korčule.

Sidrenje: Otočić je zaštićen od svih vjetrova koji pušu sa zapadnih i sjeverozapadnih vjetrova. Dobro sidrište se nalazi jugozapadno od otoka Kneža mala, ali tijekom bure se bolje usidriti zapadno od otočića.

KORČULA

(42° 58’N; 17° 08’E), grad (1991. populacija 3,232) i luka na sjeveroistočnoj obali istoimenog otoka. Luka se sastoji od zapadnih i istočnih dijelova.

Pristup: Ističu se gradske zidine i zvonik katedrale. Obilježja: crveni kvadratni toranj sa stupom koji pokazuje (crveno svjetlo) na vrhu lukobrana u zapadnoj luci i zeleni okrugli toranj sa stupom i balkonom (zeleno svjetlo) na molu u istočnoj luci.

Sidrenje: Zapadna luka pruža sklonište od vjetrova koji pušu sa jugoistočnih i jugozapadnih kvadranata. Sjeverozapadnjaci uzrokuju uzburkanost mora u ovoj luci pa kada ti vjetrovi počnu puhati preporuča se premještanje u istočnu luku ili uvalu Luka; vezati se duž južne obale ispod zidova tvrđave (dubina 34 m). Istočna luka je zaštićena od vjetrova koji pušu sa jugozapadnih ili sjeverozapadnih kvadranata; privezivanje brodova su također dostupni duž mola (dubina 46.7 m), južno od lučkog svjetla.

Upozorenje: Podvodni kablovi za napajanje prelaze kanal između uvala istočno i zapadno od grada i poluotoka Pelješac, a sidrište je na ovim područjima zabranjeno. Luka je otvorena međunarodnom prometu kao trajna luka upisa.

Sadržaji: Lučka kapetanija, ambulanta, ljekarna, poštanski ured; sjedište brodske kompanije Mediteranska plovidba; brodogradilište Inkobrod; ribički klub Kanjac i jedriličarski klub Korčula. Namirnice u trgovinama, voda iz vodovoda. Gorivo na pumpi u istočnoj luci. Pomorske karte i relevantne publikacije u uredu PLOVPUT Plovno područje Dubrovnik ispostava Korčula (Zapadna obala bb.). Popravci trupova i motora u brodogradilištu Inkobrod i Brodograditelj, kao i brojne radionice u privatnom vlasništvu.

Trajektna linija: Korčula (Dominca) Orebić.

Moreška, tradicionalni ples sa mačevima, se izvodi u Korčuli svakog 27. srpnja u spomen pobjede nad turskim osvajačima.

Znamenitosti: Gradske zidine (13.st. naprijed, djelomično uništene 1875.) sa utvrdama: Zorzi (1449.), Balbi (1483.), toranj do utvrde Balbi (1449.), Zakerjan (1481.-1483.), Bokar (1485.-1488.), Barbarigo (1485.-1488.), Capello (1493.) i Kopnena vrata, Revelin (14.st. obnovljen sklpturnim ukrasima). Lođa na lukobranu (1548.), katedrala Svetog Marka (apsida iz 14.st., lađe iz 15.st.; kapela Sveti Rok iz 1525.; ciborij, dijelovi oltara djela Tintoretta, L. Bassana, C. Ridolfa, stari grobnice), Opatska riznica (zbirka liturgijskih predmeta i crkvenog namještaja, umjetnički i drugi predmeti od kulturnog i povijesnog interesa), rezidencija Gabrielis (16.st., ugošćava gradski muzej, sa izlošcima i zbirkama koje prikazuju razvoj Korčule kroz povijest), napuštenu palaču Arneri (ukrašena gotika, sa renesansnim vrtom), gradska vijećnica (1515., dodaci iz 1866.): crkva Svetog Mihovila (1408., umjetnički predmeti, sala bratovštine), sala bratovštine Svih svetih (sa crkvom iz 15.st., obnovljena, kasetirani strop, zbirka ikona), takozvana kuća Marka Pola sa kupolom, dominikanski samostan sa crkvom Svetog Nikole (oko 1505., preuređenja 1573. i 1655., barokni inventar). Van grada, na brdu, okrugla tvrđava (takozvana tvrđava Wellington) koju su sagradili Britanci 1813. god.

KORČULA MARINA (ACY Grassetto)

je smještena u malom zaljevu istočno od grada. Sa jugoistoka marina je zaštićena lukobranom (zeleni toranj sa stupom i balkonom koji pokazuje zeleno svjetlo na vrhu).

Kapacitet: 200 vezova (vez na četiri točke) se nalazi duž lukobrana, na pristaništu i lukobranu. Dostupno je oko 50 suhih vezova. Dubina duž lukobrana je oko 3 m i do 10 m duž lukobrana. Marina radi cijelu godinu. Ima recepciju, restoran, kafić, apartmane, područje za kupovinu uključujući duty-free trgovinu, rent-a-car i rent-a-yacht, zahode i tuševe sa toplom vodom, praonicu rublja, parking, benzinsku stanicu u blizini. Navoz (35 t) i dizalica (10 t); tehničke usluge.

LUKA

(42° 57’N; 17° 07’E), duboki zaljev oko 0.5 milje jugoistočno od korčulanske luke. Pruža sklonište od svih vjetrova osim bure. Mali brodovi se mogu zaustaviti na pristajalištu u sjeverozapadnom dijelu zatona. Hrana i voda su dostupni u restoranima na južnoj obali.

LUMBARDA

(42° 55’N; 17° 11’E), naselje (1991. populacija 1,102) i mala luka smještena na najistočnijem dijelu otoka Korčule. Pristup: Ističe se bijeli betonski toranj (bijelo svjetlo) na točki Ražnjić, na istočnom krajnjem dijelu otoka. Treba se paziti da se izbjegne niska stijena Knezic istočno od uvale Tatinja i rt Bili žal (dubina 5 m preko toga) koji se proteže istočno od stijene Knezic.

Sidrenje: U marini. Tu se nalazi više sidrišta. Uvala Bufalo (dubina oko 14 m) pruža zaštitu od svih vjetrova, ali je izložena valovima kada puše jugo. Uvala Tatinja je izložena vjetrovima koji pušu sa sjeveroistočnog kvadranta.

Sadržaji: Poštanski ured, ambulanta, ljekarna, samoposluga. Namirnice i voda. Berba naranči se održava svake veljače.

Znamenitosti: Arheološki nalazi kolonije osnovani od Grka sa Visa u 4.st.prije Krista. Najvažniji od nalaza, natpis u kamenu (Ploča iz Lumbarde) je sada u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Srednjovjekovna crkva Svetog Petra i crkva Svetog Roka (1561.); djelomično utvrđeni ljetnikovci patricijskih obitelji (Kršinić, Nobilo i Milina). Umjetničke zbirke: kipari Frane Kršinić, Ivan Lozica i Ivan Jurjević-Knez.

MARINA LUMBARDA

je smještena u uvali Lumbarda (dubina 57 m na ulazu; pričvršćena oznaka, 1.6 m). Tu se nalazi oko 170 vezova u moru (jahte 535 m, dubina 6-2 m) i 40 suhih vezova (514 m). Ima recepciju, restoran, hotel, supermarket, duty-free trgovinu; navoz; mehanički posao; charter flota. U marini ne rade svi kapaciteti.

PUPNATSKA LUKA

(42° 56’N; 17° 00’E), uvala na južnoj obali otoka Korčula. Naselje Pupnat (1991. populacija 488).

Sidrenje: Uvala pruža sklonište samo od sjevernjaka. Brodovi se mogu usidriti (dubina 1015 m) samo za mirna vremena.

Sadržaji: Namirnice i voda u ograničenim količinama

ZAVALATICA

(42° 55’N; 16° 56’E), uvala na južnoj obali otoka Korčula.

Sidrenje: Brodovi (gaza do 3 m) se mogu vezati iza malog lukobrana koristeći vez na četiri točke. Kako zaton pruža sklonište samo od sjevernjaka, brodovi ga moraju napustiti kada počnu puhati južni vjetrovi.

Sadržaji: Voda iz vodovoda, namirnice u obližnjim trgovinama.

BRNA

(42° 54’N; 16° 52’E), naselje (1991. populacija 20) u prostranom zaljevu istog imena; luka naselja Smokvica (1991. populacija 1,125) smještena dublje u unutrašnjosti (4 km).

Pristup: Obilježja. Okrugli bijeli toranj sa stupom i balkonom (bijelo svjetlo) na šumovitom rtu Veli zaglav i hotelska zgrada. Kada prilazite luci sa zapada, treba se paziti da izbjegnete brojne rtove, stijene i otočiće.

Sidrenje: Uvala je zaštićena od svih vjetrova osim zapadnjaka i jugozapadnjaka, koji uzrokuju uzburkanost mora, posebno u zimskim mjesecima te se preporuča potražiti sklonište u maloj uvali Kosirina. Kada puše bura, brodovi trebaju osigurati užad za obalu. Brodovi se moraju vezati duž mola (dubina 45 m) ili usidriti usred uvale.

Sadržaji: Namirnice u obližnjim trgovinama. Gorivo nije dostupno.

PRIŽBA

(42° 54’N; 16° 48’E), ribarsko naselje (1991. populacija 10) i sidrište na južnoj obali otoka Korčula; južno od njega leži grad i luka Blato (1991. populacija 4,093).

Pristup: Sidrište je okruženo nizom otočića (Stupa, Crklica, Sridnjak, Vrhovnjak) i brojnim stijenama iznad razine mora (Cerin) i potopljenim stijenama.

Sidrenje: Sidrište je izloženo samo jugoistočnim i jugozapadnim vjetrovima. Manji brodovi mogu naći sklonište od južnih vjetrova u maloj uvali Prižba mala ili ispod sjeverne obale otočića Sridnjak. Dubina na vrhu gata u Prižbi maloj je samo oko 1 m.

Sadržaji: Hotel, restoran. Namirnice i voda.

GRŠČICA

(42° 54’N; 16° 47’E), malo ribarsko naselje i uvala na južnoj obali Korčule, oko 1 M zapadno od Prižbe. Prilikom ulaska treba se paziti da se izbjegne plićak (oko 1.2 m) smješten usred uvale, držeći se sjeverne obale.

Sidrenje: Uvala pruža dobro sklonište brodovima gaza do 4 m za svih vjetrova, osim jugozapadnjaka.

KARBUNI

(42° 55’N; 16° 44’E), naselje i sidrište na jugozapadnoj obali Korčule, oko 2 M zapadno od Grščice; nasuprot mu se nalazi otočić Zvirinovik koji ga ujedno i štiti.

Sidrenje: Dobro sidrište je duž sjeverne obale otočića Zvirinovik (dubina 14 -25 m). Manjim brodovima se preporuča koristiti vez na četiri točke u maloj uvali Zvirinovik.

TRI LUKE

(42° 55’N; 16° 40.5’E), prostrana uvala na jugozapadnom dijelu Korčule.

Sidrenje: Uvala je otvorena vjetrovima i valovima sa jugoistočnog kvadranta, ali pruža sklonište od svih vjetrova. Tijekom juga mali brodovi se mogu skloniti između otočića Pržnjak veli i Pržnjak mali.

VELA LUKA

(42° 58’N; 16° 43’E), grad (1991. populacija 4,464) i luka u istoimenom zaljevu na zapadnoj obali Korčule.

Pristup: Obilježja: bijeli šesterokutni betonski toranj (bijelo svjetlo) na zapadnom krajnjem dijelu otoka Proizd; osmerokutni betonski toranj (bijelo svjetlo) na točki Velo Dance i kvadratni betonski toranj (crveno svjetlo) na otočiću Kamenjak; piramidalni kameni toranj sa crvenim balkonom (crveno svjetlo) na točki Vranac; zvonici i dimnjak tvornice ribljih konzervi; bijeli toranj sa stupom i balkonom (zeleno svjetlo) na vrhu pristaništa za trajekt; bijeli toranj (zeleno svjetlo) na zapadnom kraju mola u Veloj Luci.

Prolaz između otoka Proizd i Korčula je plitak (3 m). Stijene Izvanjska i Prva su smještene sjeverno od ovog prolaza. U razini niske točke Velo Dance, gdje bi se brodovi trebali vezati a barem 400 m, se nalazi jedva vidljiva stijena Čančir.

Sidrenje: Luka je zaštićena od svih vjetrova, ali snažniji zapadnjaci uzrokuju valove. Brodovi se mogu vezati duž mola, čiji je dio rezerviran za lokalne putničke brodove (dubina 2.14.8 m). Manji brodovi mogu koristiti vez na četiri točke duž malog nasipa istočno od mola (dubina 1.32.1 m). Zaljev pruža dobru zaštitu brodovima: sidrište istočno i istočno-jugoistočno od otočića Ošjak (dubina 3050 m); uvala Plitvine (gdje manji brodovi mogu koristiti vez na četiri točke; uvala Gradina (dobro sidrište za brodove gaza do 4 m) i duž obale u uvali Bobovišće.

Sadržaji: Lučka kapetanija, poštanski ured, hoteli, odmarališta, brojni espresso barovi i restorani, medicinska usluga, ljekarna, tvornica ribljih konzervi; ribički klub Zubatac, sjedište brodske kompanije Pomorska plovidba. U uvali Kale smještenoj na vrhu luke, se nalazi sanatorij Kalos (tretman kod upale zglobova, išijasa i ženskih poremećaja radioaktivnom vodom i blatom). Voda iz hidranata. Gorivo na benzinskoj stanici na lukobranu. Popravci se mogu izvesti u brodogradilištu Greben.

Trajektne linije: Lastovo (Ubli) -Vela Luka- Hvar- Split; Lastovo (Ubli) -Vela Luka –Split. Svake četiri godine Vela Luka je mjesto održavanja međunarodnog kluba (radionica) arhitekata, kipara, slikara i umjetnika koji se bave mozaicima. Umjetnički radovi se izrađuju i daruju Veloj Luci.

OTOK LASTOVO

MALI LAGO

(42° 46,5’N; 16° 50’E), mali zaljev između zapadne obale Lastova i otoka Prežba.

Pristup: Sa mora se lako prepoznaju točka Zrvanj na malom poluotoku u obliku konusa na istočnoj strani ulaza i otočić Maslovnjak veli sjeverno od toga. Treba doći između otočića Maslovnjak veli i točke Žrvanj, jer su Karlovića tovari i stijene Hljeb smještene između otočića Maslovnjak veli i Maslovnjak mali.

Sidrenje: Uvala je zaštićena od svih vjetrova. Dobro sidrište za veće brodove južno od točke Žrvanj (dubina 3840 m). Manji brodovi se mogu usidriti na vrhu uvale (dubina 1416 m).

Sadržaji: Ograničene namirnice u prolazu Most (Pasadur) ili u luci Ubli.

VELJI LAGO

(42° 45’N; 16° 49’E), prostrani zaljev i luka na zapadnoj obali Lastova. Naselje Ubli (1991. populacija 303) je smješteno u jugoistočnom dijelu zaljeva.

Pristup: Obilježja: Prilazeći sa zapada: otočić Kopište, brda Hun (417 m) i Plesevo (415 m), otočići Bratin i Vlasnik. Na južnoj strani ulaza je točka Cuf, a na sjevernoj strani točka Kremene, bijeli betonski toranj sa stupom i balkonom (sektor svjetla); crveni toranj sa stupom i balkonom (crveno svjetlo) je smješten na pristaništu u Ubli (jugoistočni dio zaljeva).

Upozorenje: Da biste izbjegli stjenovite plićake sjeverno od točke Cuf brodovi bi trebali prići u ravnini sa: točkom Kremena (bijeli toranj) i sa jugoistočnim krajnjim dijelom otočića Makarac. Noću se plovni put nalazi unutar bijelih sektora svjetala na točki Kremena. Plovidba je zabranjena u maloj uvali Jurjeve luke (otočić Prežba).

Sidrenje: Uvala Kremena na jugoistočnoj obali otoka Prežba je zaštićena od svih vjetrova. Manji brodovi se mogu vezati duž pristaništa u luci Ubli (dubina 4.56 m) u jugoistočnom dijelu uvale ili nasuprot hotela Solitudo (dubina 1.52 m). Mogu se također usidriti u uvali Kremena.

Sadržaji: Ured lučke kapetanije u Ubli. Namirnice, voda i gorivo (na poljoprivrednom zemljištu).

Znamenitosti: Ostaci rimskih i ranih srednjovjekovnih zgrada, temelji ranokršćanske bazilike (5./6.st.), sarkofazi i temelji gospodarskih zgrada.

Lastovo (najveće naselje na otoku, 1991. populacija 734): ostaci romaničke crkve Svetog Ivana, crkva Svetog Kuzme i Damjana (sagrađena 1473., rekonstruirana u 16.st., sa zbirkom liturgijskih predmeta: Lođa; obrambeni zid (početak 17.st.), crkva Svetog Vlaha (rekonstruirana u 14.st.). Folklorne i karnevalske svečanosti 10 km cestom.

ZAKLOPATICA

(42° 46’N; 16° 52.5’E), otočić, naselje (1991. populacija 69) i uvala na sjevernoj obali Lastova.

Upozorenje: Zapadni prolaz između obale Lastova i otočića Zaklopatica je dubok samo 1.4 m; istočni prolaz je širok 20 m i oko 5 m dubok.

Sidrenje: Uvala je zaštićena od svih vjetrova osim onih sa sjeveroistočnog kvadranta. Najbolje sidrište tijekom bure je u zavjetrini otočića Zaklopatica.

SKRIVENA LUKA (PORTORUS lokalno ime)

(42° 44’N; 16° 53’E), naselje (1991. populacija 20) i uvala na južnoj obali Lastova.

Pristup: Obilježja: okrugli betonski toranj iznad stana na rtu Struga i crveni željezni toranj sa stupom i balkonom (crveno svjetlo) na točki Strazica (na ulazu u uvalu). Dolazeći sa zapada, treba se pripaziti da se izbjegne stjenoviti plićak zapadno od točke Velje more.

Sidrenje: Uvala je zaštićena od svih vjetrova i prikladna je za duže boravke. Najbolje sidrište kada puše jugo je nasuprot ulaza u uvalu. Za vrijeme bure se preporuča usidriti između ulaza i stijene Uska (0.5 M od ulaza u uvalu Skrivena luka). Dobro sidrište za manje brodove je u unutarnjem dijelu uvale (dubina do 15 m).

Sadržaji: Ograničene namirnice i voda.

OTOK MLJET

POMENA

(42° 47.5’N; 17° 20’E), naselje (1991. populacija 50) i uvala na zapadnoj krajnjoj točki otoka Mljeta. Zaštićena je sa sjevera otočićem Pomestak. Između tog otoka i stijene Galicija se nalazi plitko područje.

Pristup: Kada prilazite sa jugozapada, trebate pripaziti da izbjegnete stijenu Sij sjeverno od točke Goli rat i stjenovito područje blizu stijene; stijenu Crna seka nasuprot ulaza u uvalu (treba se vezati barem 200 m dalje; plićaci). Kada prilazite sa sjeveroistoka, brod se treba usmjeriti sjeverozapadno od otočića Glavat da bi se izbjegle stijene Crna seka i Borovac, dva stjenovita područja i plićak (dubina 3 m).

Sidrenje: Uvala je zaštićena od svih vjetrova i prikladna za duže boravke. Dobro sidrište za veće brodove južno od stijene Galicija i otočića Pomestak (dubina oko 40 m). Manji brodovi se mogu usidriti u južnom zaljevu (dubina 2030 m). Sidrišta duž obale nasuprot hotela (dubina 24.5 m). Usred zaljeva se nalazi plutača.

Sadržaji: Ograničene namirnice i voda.

POLAČE

(42° 47’N; 17° 23E), naselje (1991. populacija 123) i uvala na sjevernoj obali Mljeta.

Pristup: Sa mora je lako uočljiv niz malih, gotovo ogoljelih otočića, među kojima se ističe otočić Ovrat. Okrugli bijeli toranj postavljen na postolje koje pokazuje bijelo svjetlo na litici Kula. U zapadnom dijelu prolaza između obale Mljeta i otočića Moračnik, rtovi koji se protežu oko točke Stupa te obje strane njezinog južnog dijela.

Sidrenje: Unutarnji dio uvale, posebno uvala Mala Tatinica, pruža zaštitu od svih vjetrova i mora. Brodovi se mogu vezati duž pristaništa u luci Polače (dubina 4.75.2 m) ili koristiti vez na četiri točke duž sjeverozapadnog dijela pristaništa (dubina oko 2.5 m). Dobro sidrište za veće brodove je sjeveroistočno od ruševina stare palače blizu naselja (dubina 22 m), zapadno od otočića Tajnik (dubina oko 35 m) ili zapadno i jugozapadno od otočića Kobrava (dubina 43 m). Najbolje sidrište za manje brodove je u zapadnom dijelu uvale Rogač (dubina 14 m).

Trajektna linija: Polače –Trstenik (glavno kopno).
Lokalna putnička linija: pogledajte Dubrovnik.

Sadržaji: Ograničene namirnice. Trgovine u naselju Goveđari (1991. populacija 182) 1.5 km cestom prema unutrašnjosti.

Znamenitosti: Zidovi palače, prema tradiciji Agesilaiusa od Anzarba, potječu iz kasnog rimskog perioda (3./4.st.), ostaci rane kršćanske bazilike (5./6.st.). Početna točka za posjet Mljetskim jezerima (2 km cestom).

SOBRA

(42° 45’N; 17° 37’E), naselje (1991. populacija 68) i uvala na sjevernoj obali Mljeta. Glavna luka naselja je Babino Polje (1991. populacija 398), 7 km u unutrašnjosti.

Pristup: Obilježja: bijeli osmerokutni betonski toranj (bijelo svjetlo) na točki Pusti (treba se vezati barem 500 m dalje; plićaci), sa mora se može vidjeti niska stijena Seperka u blizini i dio ceste koja vodi prema Babinom Polju.

Sidrenje: U luci su brodovi izloženi buri i jugu i ne preporučavaju se za duže boravke. Brodovi se mogu usidriti duž pristaništa nasuprot naselja (dubina 3.24.1 m). Najbolje sidrište, čak i za juga je smješteno južno od otočića Badanj, u maloj uvali Zaglav (istočni dio). Kada pušu sjeverozapadni vjetrovi uvala Klacan luka pruža dobro sidrište (zapadni dio), ali treba se paziti na podvodnu stijenu (dubina oko 0.8 m).

Sadržaji: Lučka kapetanija, trgovina, trajektna linija u uvali Zaglav (istočni dio uvale). Ograničene namirice. Poštanski ured i ambulanta u obližnjem naselju Babino Polje.

Trajektna linija: pogledajte Dubrovnik.

PROŽURA

(42° 44’N; 17° 39’E), naselje (1991. populacija 78) i uvala na sjevernoj obali Mljeta.

Pristup: Obilježja: Lako se prepoznaju otočić Borovac je nasuprot ulaza u uvalu i otočić Planjak smješten južno od njega. Kada prilazite sa istoka, treba pripaziti da se izbjegne podvodna stijena (dubina 4.5 m) nasuprot točke Maharac, kao i stijene Senjevci.

Sidrenje: Uvala je izložena buri i sjeverozapadnjacima. Manji brodovi mogu koristiti vez na četiri točke na manjem gatu u južnom dijelu luke (dubina 45 m). Dobro sidrište od jugozapadne obale otočića Planjak (gdje se brodovi trebaju usidriti pomoću užadi privezanom za obalu, sa pramcem koji gleda sjeveroistočno).

Sadržaji: Ograničene namirnice.

Znamenitosti: Ruševine benediktinskog samostana, crkva Svete Trojice (15.st.)

OKUKLJE

(42° 44’N; 17° 41’E), naselje (1991. populacija 16) i mala luka na sjevernoj obali Mljeta.

Pristup: Obilježja: plovidbene oznake uključuju okrugli bijeli toranj sa stupom i balkonom (bijelo svjetlo) na istočnoj točki ulaza (Stoba), zeleni toranj koji stoji na cementnom bloku u moru nasuprot točke Okuklje i zeleni toranj (zeleno svjetlo) na vrhu gata.

Sidrenje: Uvala je zaštićena od svih vjetrova i može se preporučiti za duže boravke. Brodovi gaza do 3.5 m se mogu usidriti duž mola na sjeveroistočnoj obali (zeleno svjetlo) ili koristiti vez na četiri točke u svojoj blizini. Sidrište za manje brodove na ulazu u luku (dubina 46 m). Dno koje loše drži. Jugoistočni dio luke je plitak.

Sadržaji: Restoran na sjevernoj obali male luke.

SAPLUNARA

(42° 42’N; 17° 44’E), naselje (1991. populacija 32) i uvala na krajnjem istočnom dijelu otoka Mljeta.

Sidrenje: Uvala je zaštićena od juga i bure, ali je otvorena jugozapadnjacima. Treba se uzeti u obzir da će se jugo (jugoistočnjak) vjerojatno okrenuti u jugozapadnjak (lebić), koji uvalu čini neodrživom. Sidrište za manje brodove je smješteno na vrhu uvale.

MLJETSKA JEZERA

(42° 46’N; 17° 23’E), morska jezera su smještena u zapadnom dijelu otoka Mljeta. Tu su i dva jezera, Veliko jezero i Malo jezero, povezani uskom kanalom. Jezera su dio nacionalnog parka Mljet. Povezani su sa otvorenim morem 0.6 M dugim kanalom Soline (dubina do 2 m), širina u najužem dijelu je 10 m. Mjena uzrokuje snažne struje.

Upozorenje: Ograničenje brzine u kanalu i u jezerima iznosi 4 čvora. Brodovima je zabranjeno ući u kanal i jezera osim u slučajevima više sile.

Sadržaji: Shopping namirnica je u naselju Goveđari (1991. populacija 179) udaljen 5 km cestom.

Znamenitosti: Na otočiću u južnom dijelu Velikog jezera nalazi se benediktinski samostan (12./13.st.), proširen u 15./16.st., sa manastirom (16.st.) i crkva Uznesenja Marijina (12./13.st., kasniji dodaci). Samostan je sada hotel.

OTOK ŠIPAN

ŠIPANSKA LUKA

(42° 44’N; 17° 52’E), naselje (19911. populacija 279) i uvala u sjeverozapadnom dijelu otoka Šipana.

Pristup: U uvalu se može ući ili kroz prolaz Mali Vratnik, između jugoistočnog krajnjeg dijela Pelješca (točka Vratnik) i otoka Olipa, ili kroz Veliki Vratnik (između Olipa i Jakljana). Također se može ući kroz prolaz Harpoti (između Jakljana i Šipana). Brodovi koji dolaze kroz Veliki Vratnik bi trebali ploviti pokraj jugoistočnog kraja otočića Olipa (kvadratni betonski toranj, bijelo svjetlo) i tri otočića kod sjeveroistočne obale Jakljana: Tajan (okrugli crveni toranj sa stupom i balkonom, crveno svjetlo), Crkvina i Kosmec (između njih je stijena Golec). Lučko svjetlo: bijeli željezni stup (crveno svjetlo) na vrhu pristaništa.

Sidrenje: Luka je zaštićena od svih vjetrova osim lebića (jugozapadnjaka). Sidrište koje ima je jedno od najbolje zaštićenih u Koločepskom kanalu. Manji brodovi mogu koristiti vez na četiri točke duž lukobrana u unutarnjem dijelu uvale. Dubina duž gata je 13 m. Veći brodovi će naći dobro sidrište između točke Mišnjak i malog poluotoka Braga (dubina 3060 m).

Sadržaji: Poštanski ured, hotel i ambulanta. Zalihe hrane u obližnjim trgovinama; ograničene količine vode.

Lokalna putnička linija: pogledajte Dubrovnik.

Znamenitosti: Ljetnikovac obitelji Sorkočević (15.st.), ostaci Kneževog dvora (gotika, 1450.), crkva Svetog Stjepana (10.st., kasnije rekonstrukcije).

OTOK LOPUD

LOPUD

(42° 41’N; 17° 57’E), naselje (1991. populacija 348) i uvala na sjeverozapadnoj obali Lopuda.

Pristup: U uvalu se može ući kroz Lopudska vrata (sa juga) ili kroz Koločepski kanal. Kada dolazite sa sjevera, trebate pripaziti da izbjegnete područje rta i stijenu Sutmiho nasuprot sjeverne točke Sveti Mihajlo; u njenoj blizini se nalazi samostan sa zvonikom. Crveni željezni toranj (crveno svjetlo) je smješten na lukobranu.

Sidrenje: Uvala je dobro zaštićena od svih vjetrova osim sjeverozapadnjaka, tijekom kojih valovi snažno udaraju u obalu. Manji brodovi se mogu usidriti duž lukobrana oblika L nasuprot naselja, kada ga ne koriste lokalne brodske linije (dubina 1.34.3 m). Dobro sidrište, posebno za veće brodove, kod istočne obale (dubina 2040 m).

Sadržaji: Poštanski ured i ambulanta. Namirnice i voda.

Lokalna putnička linija: pogledajte Dubrovnik.

Znamenitosti: Ostaci bedema (15./16.st.), franjevački samostan (1483., utvrđen 1516., toranj koji datira iz 1592.), crkva Svete Marije od Spilice (12.st., kasniji dodaci), ruševine ljetnikovaca Miho Pracat i biskupa Brautića (16.st.), crkva Svetog Trojstva (1617., zbirka sakralnih umjetničkih predmeta), ljetnikovac sa parkom Gjorgjić-Mayneri.

SUNJ

(42° 41’N; 17° 57’E), uvala na jugoistočnoj obali Lopuda.

Pristup: Kada dolazite sa sjevera, trebate pripaziti da izbjegnete rt Cavalika (dubina oko 3.5 m), zapadno od točke istoimenog rta. Kada dolazite sa juga, trebate pripaziti da izbjegnete otočić Skupio (plićak se proteže istočno, dubina oko 5.8 m) te stijenu Skupjeli blizu južne ulazne točke.

Sidrenje: Kako je uvala izložena južnim vjetrovima i valovima, ne preporuča se za duže boravke. Namirnice u naselju Lopud (2 km).

Znamenitosti: crkva Gospa od Sunja (15.st., rekonstruirana u 17.st.)

OTOK KOLOČEP

DONJE ČELO

(42° 41’N; 18° 0.1’E), naselje (1991. populacija 148) i uvala na sjeverozapadnoj obali otoka Koločepa.

Pristup: Brodovi koji prilaze sa otvorenog mora prolaze pokraj svjetionika Sveti Andrija (bijeli bljeskovi); između otoka Šipana i Lopuda treba se pripaziti da se izbjegnu plićaci koji se protežu od obala otočića Skupio i područje plićaka (2 m) u blizini zapadne krajnje točke Koločepa.

Sidrenje: Zaljev je zaštićen od južnih vjetrova i valova; zaštićen je od bure mostom od vapnenca. Manji brodovi se mogu vezati duž pristaništa (dubina 0.93.2 m). Sidrište ispod sjeveroistočne obale pruža zaštitu od bure; brodovima se također preporuča osigurati užad za obalu.

Sadržaji: Neke namirnice i ograničene količine vode. Raznovrsnija kupovina namirnica u Zatonu Malom i Gružu (Dubrovnik).

Lokalna putnička linija: pogledajte Dubrovnik.

Znamenitosti: crkva Uznesenja Marijina (13./15.st), obrambeni tornjevi na nekoliko lokaliteta na otoku. Uvala na sjevernoj strani poluotoka Rat.

Molimo doprinesite ovim stranicama sa vašim komentarima i prijedlozima.

<<previous