Luke za mala i sportska plovila

ARTATURI

(44° 34’N; 14° 24.6’E), uvala sjeverno od ulaza u zaljev Mali Lošinj.

Sidrenje: Uvala je izložena sjevernim vjetrovima. Manja plovila se mogu zaustaviti na zapadnoj obali uvale ili usidriti na vrhu uvale; veća plovila se mogu usidriti usred uvale na 17 m.

LISKI (44° 35.8’N; 14° 23’E), uvala na zapadnoj obali Lošinja, oko 5 M sjeverno od ulaza u zaljev Mali Lošinj, istočno od istoimene točke.

Pristup: Može se lako prepoznati kuća sa malim tornjem. Prilazeći sa juga, možete se vezati na stijeni Karbarus (rt).

Sidrenje: Uvala je zaštićena od južnih vjetrova, ali izložena buri. Sidrište je na vrhu uvale (dubina 36 m); dno koje dobro drži. Brodovi se mogu zaustaviti na zapadnom pristaništu i bitvi male luke.

OTOK UNIJE

UNIJE

(44° 38’N; 14° 15’E), naselje (1991. populacija 81) i mala luka a zapadnoj obali otoka Unije.

Pristup: Usmjerite prema zvoniku i kapelici na brdu jugoistočno od naselja i crveni okrugli toranj sa stupom i galerijom (crveno svjetlo) na vrhu lukobrana. Noću svjetli crveni sektor svjetla na lukobranu. Stijena Skoljic u crvenom sektoru svjetla točke Vnetak (okrugli kameni toranj iznad kuće za poslugu).

Sidrenje: Luka je zaštićena od juga, ali izložena jugozapadnim i sjeverozapadnim vjetrovima, koji donose teški zrak. Veći brodovi se mogu zaustaviti u jugoistočno od stijene Skoljic, oko 500 m od obale (dubina 2025 m); dno koje dobro drži. Brodovi gaza do 3 m se mogu usidriti u unutarnjoj strani lukobrana, koji također koriste putnički brodovi. Nakon prvih najava zapadnih i sjeverozapadnih vjetrova napustite uvalu i idite u uvale Podkujna ili Vognisca na sjevernoj obali otoka.

Sadržaji: Poštanski ured, ambulanta, nekoliko restorana i trgovina. Ograničene namirnice i voda.

Obalne putničke linije: Mali Lošinj – Srakane – Vele Unije – Ilovik – Susak – Mali Lošinj; Rijeka -Mali Losinj (vidite Mali Lošinj and Rijeka).

VRULJE

(44° 37’N; 44° 15’E), uvala na istočnoj obali otoka. Dobro je zaštićena od bure; mali brodovi se mogu usidriti duž obale istočno od točke Vnetak.

MARACOL

(44° 38,6’N; 14° 15,4’E), uvala na istočnoj strani otoka Unije.

Sidrenje: Dobro je zaštićena od svih vjetrova, osim juga. Mala plovila se mogu usidriti na vrhu doka ili na vezovima na četiri točke (na pristaništu se nalaze bitve). Sidrište leži jugoistočno od pristaništa (dubina 79 m).

OTOK SUSAK

DRAGOCA

(44° 31’N; 14° 18’E), uvala u sjeveroistočnom dijelu otoka, mala luka naselja Susak (1991. populacija 188).

Pristup: Obilježja: svjetionik Susak, zvonik u naselju, tvornički dimnjak u zapadnom dijelu uvale i okrugli zeleni toranj sa stupom i galerijom (zeleno svjetlo) na lukobranu. Dragoci mogu prići samo mala plovila (dubine 2.5 m). Kada ulazite u luku imajte na umu da se držite sredine plovnog puta, između svjetla na vrhu lukobrana i crvene okrugle plutače koja označava istočni rub ostataka lukobrana.

Sidrenje: Uvala je zaštićena od južnih i zapadnih vjetrova; sjeveroistočni vjetar uzrokuje nemirno more, dok jugoistočni vjetar donosi velike oborine. Sidrenje na obje strane pristaništa ili duž zidanog lukobrana. Sa sjeveroistočnim vjetrom i jugom napustite sidrište na vrhu lukobrana. Jedino sidrenje na četiri točke u jugozapadnom dijelu uvale nudi potpunu sigurnost.

Sadržaji: Lučka kapetanija, poštanski ured, trgovina i ambulanta. Ograničene namirnice i vida (voda za piće se treba prokuhati). Gorivo i druge kupovine u Malom Lošinju.

Obalne putničke linije: vidite Mali Lošinj i Rijeka.

Znamenitosti: crkva Svetog Nikole biskupa (1770.), odmah do ruševina benediktinskog samostana (11.st.). Otok je zanimljiv sa etnografskog gledišta. Otočani žive u izolaciji (enogamija), a njihov dijalekt, običaji i nošnja se razlikuju od onih pronađenih na susjednim otocima.

PORAT

(44° 31’N; 14° 17’E), uvala na sjeverozapadnoj obali Suska.

Sidrenje: Uvala je zaštićena od bure; izložena je jugozapadnim ili sjeverozapadnim vjetrovima te se ne preporuča duži boravak, čak ni ljeti (maestral).

Veći brodovi se mogu zaustaviti oko 300 m od zapadne obale otoka (dubina 3040 m), u razini sa svjetionikom (podizanje 100 m, bijeli bljeskovi, vidljivost 23 M) na planini Garba, pod kutom od 210°.

OTOK ILOVIK

ILOVIK

(44° 28’N; 14° 33’E), naselje (1991. populacija 145) i mala luka na sjeverozapadnoj obali otoka Ilovik. Usred plovnog puta između otoka Ilovik i Sveto Petar (sjeverozapad-jugoistok) mogu ploviti brodovi gaza do 6 m.

Pristup: Obilježja: Usmjerite brod prema bijelom tornju sa stupom i galerijom (bijelo svjetlo) na otočiću Sveti Petar i zvoniku crkve u Iloviku.

Sidrenje: Luka je zaštićena od svih vjetrova; jako jugo uzrokuje uzburkanost mora. Najbolje sidrište za manja plovila je usred plovnog puta, južno od male crkve na Svetom Petru (dubina 710 m), krmom prema sjeveroistoku; nekoliko bitvi. Usidrite se duž vrha pristaništa (60 m dug, dubine 3.5 m) nedaleko od naselja; manja plovila se mogu usidriti duž pristaništa u istočnom dijelu luke.

Sadržaji: Poštanski ured. Ograničene namirnice i voda.

Obalne putničke linije: Ilovik – Premuda – Silba – Olib – Zadar, Ilovik – Mali Lošinj (također pogledajte Mali Lošinj and Zadar).

Znamenitosti: Ruševine velike pretpovijesne utvrde Straža. Na otočiću Sveti Petar se nalaze ruševine rimske villa rustica i zidina bendiktinskog samostana Sveti Petar u Nembis (11.st.); također i obrambeni toranj, sagrađen 1597. protiv Uskoka.

OTOK KRK

SOLINE

(45° 09’N; 14° 38’E), zaljev na sjevernoistočnoj obali otoka; najveće naselje i luka je Klimno (1991. populacija 100), smješteno na južnoj obali zaljeva. Zaljev je zaštićen od svih vjetrova i nudi sigurno sidrište za manja plovila.

Pristup: Obilježja: kameni toranj sa crvenim vrhom (crveno svjetlo) na točki Glavati; okrugli crveni toranj sa stupom (crveno svjetlo) na vrhu lukobrana luke Klimno. Kada ulazite u zaljev držite se što bliže jugoistočne obale da biste izbjegli greben Solinji. Trebate paziti na stijenu Crni (svjetlo), stijena V. Skoljic i rta (1.8 m) istočno od ove stijene.

Sidrenje: Brodovi gaza do 2 m se mogu usidriti na unutarnjoj strani lukobrana luke Klimno ili duž pristaništa naselja Cizici na zapadnoj strani. Sjeveroistočni dio zaljeva ima dobro sidrište od 56 m i zapadno od luke Klimno (sidrište marine Punat). Uvala i luka Klimno su dobro zaštićene od svih vjetrova.

Sadržaji: Namirnice u lokalnoj trgovini, potrošnja vode ograničena. Popravci i vez preko zime u lokalnom brodogradilištu i marini Punat (vlastiti sadržaji). U zaljevu se nalazi i farma kamenica.

STIPANJA

(45° 09’N; 14° 40’E), uvala i sidrište na istočnoj obali Krka. Mala luka i naselje Šilo (1991. populacija 346) je smješteno na vrhu uvale.

Pristup: Mogu se primijetiti bijeli osmerokutni toranj (bijelo svjetlo) na početku točke Šilo i zeleni toranj sa stupom i galerijom (zeleno svjetlo) na vrhu lukobrana u maloj luci Šilo. Ulazeći u uvalu pazite na rt točke Šilo; prilikom sidrenja pazite na vodu koja prodire u istureni podvodni dio lukobrana.

Sidrenje: Uvala je dobro zaštićena od svih vjetrova. Manja plovila se mogu usidriti duž unutarnjeg strane lukobrana luke Šilo (dubina 2.5 m) ili duž zaljeva; dio lukobrana je rezerviran za trajekte. Tu je i dobro sidrište južno od svjetla na točki Šilo nasuprot maloj luci Šilo; morate paziti na podvodni kabel.

Sadržaji: U luci Šilo: lučka kapetanija, poštanski ured, turistički ured (smještaj u privatnim kućama), trgovine i restorani. Namirnice u lokalnoj trgovini; gorivo u Crikvenici.

Popravci na manjim plovilima i brodskim motorima, vez izvan sezone i servis održavanja.

Znamenitosti: Dobrinj sa crkvom Svetog Stjepana Prvomučenika (sagrađena 1100., obnovljena 1903., vezeni antependij koji oslikava krunidbu djevice, 15. st.) i Etnografski muzej udaljen 5 km cestom.

VRBNIK

(45° 05’N; 14° 41’E), naselje (1991. populacija 950) i mala luka na istočnoj obali Krka u Vinodolskom zaljevu.

Pristup: Mogu se prepoznati kuće i crkveni zvonik na brdu (49 m) i crveni toranj sa stupom i galerijom (crveno svjetlo) na vrhu lukobrana.

Sidrenje: Luka je zaštićena od svih vjetrova, ali ulaz u luku je izložen buri, što otežava pristup i čini ga opasnim dok puše bura. Manja plovila se mogu usidriti na unutarnjoj strani lukobrana (dubina 2 m) i duž vrha pristaništa (dubina do 4 m). Na unutarnjem dijelu luke se nalaze ribarski brodovi.

Sadržaji: Poštanski ured, trgovine, hotel, ambulanta. Namirnice i druge kupovine dostupne u lokalnim trgovinama; opskrba vode iz vodovoda.

Znamenitosti: Ostaci srednjovjekovnog gradskog zida sa tornjevima, crkva Uznesenja Marijinog (15./16.st., obnovljena 1966.), crkva Svetog Ivana (15.st., na groblju), knjižnica Dinko Vitezić (15 000 izdanja, iluminirani rukopisi, inkunabule).

BAŠKA

(44° 58’N; 14° 46’E), naselje (1991. populacija 816), turističko odmaralište i mala luka u sjevernom dijelu Bašćanske drage.

Pristup: Obilježja: Obalna svjetla Senjskih vrata: bijeli toranj sa galerijom (bijelo svjetlo) nasuprot kuće na točki Strazica (otok Prvić); crveni toranj (crveno svjetlo) na točki Skuljica (otok Krk); ruševine na točki Kricin (istočno od luke); zvonik u gradu; četverokutni toranj sa zelenim vrhom (zeleno svjetlo) na vrhu lukobrana; crveni toranj sa stupom i galerijom (crveno svjetlo) na vrhu pristaništa.

Sidrenje: Manja plovila se mogu usidriti duž lukobrana; početak lukobrana je rezerviran za putničke brodove i trajekte. Veća plovila se mogu usidriti oko 400 m od lukobrana prema jugozapadu (dubina 2030 m); dno koje dobro drži. Unutarnja luka (dubine 1.53 m) je zaštićena od svih vjetrova; sidrište je izloženo buri i jugoistočnim vjetrovima te se ne preporuča za duži boravak. Sjeveroistočno od Baške nalaze se uvale Vela luka i Mala luka, a na jugoistoku se nalazi uvala Bracol. U Veloj luci nalazi se pristajalište (duljine 30 m, 2 m duboko); dobro je zaštićena od juga i od bure; tijekom olujne bure preporuča se koristiti vez na četiri točke duž istočne obale. U Maloj luci nalazi se prirodna obala, ali je sigurno skrovište od svih vjetrova. U uvali Bracol nalazi se pristajalište za manja plovila; dobro je zaštićeno od svih vjetrova.

Sadržaji: Lučka kapetanija, poštanski ured, nekoliko trgovina, hoteli, restorani, putnička agencija, banka, kamp, ambulanta, ljekarna. Ribički klub Skrpina i jedriličarski klub Vihor.

Voda iz hidranta, namirnice u naselju. Luka ima dva mala navoza i dizalica (0.8. t).

Trajektna linija: Baška – Senj and Baška – Lopar (otok Rab).

Znamenitosti: Ostaci i iskopine rimskog naselja i utvrde; crkve Svetog Ivana (rani romantizam), Sveta Trojica (1723.) i Sveti Marko (romanika); gradski muzej (etnografske i pomorske zbirke). Jurandvor: bivši bendiktinski samostan sa crkvom Svete Lucije, oko 1100., originalno mjesto Baščanske ploče, najstariji glagoljaški natpis (na kamenoj ploči, datira iz 1100.) 2 km uz cestu. Dalje se nalazi naselje Baščanska draga i farma fazana 4.5 km cestom. Baška je mjesto gdje se u kolovozu održavaju tradicionalni događaji: Dan ribara i Bašćanski starinski pir.

STARA BAŠKA

(44 57,5’N; 14 41E), uvala i mala luka na jugozapadnoj obali otoka Krka.

Pristup: Obilježja: naselje i crkva.

Sidrenje: Na vrhu malog pristajališta (dubina 253.7 m); vez na četiri točke, sidrenje prema sjeveroistoku sa krmom prema pristaništu ili kopnu. Dobro sidrište na točki Klobučac (nije sigurno tijekom jugozapadnih i zapadnih vjetrova). Uvala je dobro sklonište od bure; luka je zaštićena od juga.

PUNAT

(45° 01’N; 14° 37’E), grad (1991. populacija 1,696) i luka u velikoj, ali plitkoj uvali Puntarska draga u sjeveroistočnom dijelu zaljeva Krk. Popularno odmaralište.

Pristup: Obilježja: bijeli toranj sa stupom i galerijom (bijelo svjetlo) nasuprot male kapele na istočnoj točki Pod Strazicu; tri okrugla zelena tornja (zelena svjetla) na betonskim pločama u moru i tri stožaste kamene oznake; zeleni toranj sa stupom i galerijom (zeleno svjetlo) na pristaništu. Kada pristajete, prođite između kupastih kamenih oznaka i zelenih svjetala, ostavljajući svjetla na desnoj strani (istočno) barem 10 m. Kada ulazite danju, okrenite se prema luci Punat nakon prolaza sjevernoj zelenoj oznaci (svjetlo) od oko 70 m ili noću kada vidite zeleno lučko svjetlo na pristaništu. Maksimalna brzina je 4 čvora.

Sidrenje: Luka je dobro zaštićena od svih vjetrova. Manja plovila se mogu usidriti duž zaljeva ili usidriti izvan grada ili sjeverno od otočića Kosljun (sigurno sidrište po olujnom vjetru sa sjeverozapada); treba se paziti na podvodni kabel.

Sadržaji: Lučka kapetanija, poštanski uredm nekoliko hotela i restoranom, kampom, trgovinama i ambulantom, ljekarna. Dobra kupovina namirnica; voda iz hidranta u zaljevu. Ribički klub Arbun i jedriličarski klub Vihor. Popravci se izvode u brodogradilištu Punat i u marini.

Znamenitosti: Crkva Svete Trojice (1773., obnovljena 1934.). Stara uljara (stari toš, 18.st.). Otočić Kosljun; franjevački samostan (prije bio ranoromanički benediktinski samostan, manastir, obrambeni toranj, kapela Svetog Bernarda); crkva Navještenja Marijinog (1523., fina zbirka sakralne umjetnosti); zbirka kamenih spomenika, etnografska zbirka i stara knjižnica sa rijetkim predmetima.

MARINA PUNAT je smještena na istočnoj obali uvale Puntarska draga, sjeverno od grada Punat, pridružena je brodogradilištu Punat.

Kapacitet: 800 vezova za brodove do 25 m se nalaze duž zaljeva te 11 brana (vez na četiri točke, dubine 3.5 m); tu je i 300 suhih vezova za brodove. Marina je otvorena cijelu godinu. Ima recepciju, mjenjačnicu, samoposlugu, trgovinu i duty-free trgovinu, trgovina za opskrbu broda, zalogajnica, dva restorana i gostionica; skiperski klub (restoran, yacht klub, ambulanta, škola jedrenja); parking za 500 auta. Ljekarna se nalazi u gradu; zahodi i tuševi sa toplom vodom. Turistički ured je 200 m dalje. Carina je u zračnoj luci (30 km). Kamp za motoriste je u blizini, nudistički kamp (5 km). Gorivo je dostupno u Krku.

Sport i rekreacija: Ribarenje i podvodno ribarenje izvan Puntarske drage; teniski teren, mini golf. Najam broda (charter flota): brodovi različitih vrsta do 5 m duljine, brodovi (jedrilice i motorni brodovi) do 20 m duljine. Dizalice (5 i 10 t), navoz (za brodove do 30 i 50 tona), nekoliko vuča; nudi i usluge (čuvanje, čišćenje, itd.); brodske usluge; popravci trupa (drvo, plastika, metal); redoviti pregledi trupa; popravak, održavanje i ugradnja motora (VOLVO, JOHNSON, MERCURY, YANMAR, CUMMINS), električne instalacije i punjenje baterija; specijalizirana trgovina za lakiranje.

KRK

(45° 10.6’N; 14° 34.5’E), grad (1991. populacija 3,022) i luka u sjeverozapadnom dijelu krčkog zaljeva.

Pristup: Obilježja: crkva sa zvonikom koju nadvisuje kip; četverokutni crveni toranj od cigli (crveno svjetlo) na vrhu lukobrana; okrugli bijeli toranj sa stupom (zeleno svjetlo) na vrhu istočnog lukobrana.

Sidrenje: Luka je otvorena jugu i djelomično zaštićena od bure (istočno i sjeveroistočno); nudi dobro skrovište kada pušu vjetrovi. Najsigurnije sidrište za vrijeme juga (valovi zapljuskuju preko lukobrana) za veća plovila je na unutarnjoj strani istočnog pristaništa (dubina 3.54.0 m), koje je inače rezervirano za brodove obalnih putničkih linija te za manja plovila dublje u luci. Najbolje sidrište tijekom bure je duž zaljeva između pristaništa (vez na četiri točke). Lukobranu se ne može prići zbog rtova i razasutih kamenja.

Sadržaji: Lučka kapetanija, poštanski ured, ambulanta, ljekarna, muzej, putnička agencija, nekoliko hotela, kamp, trgovine, brodogradilište. Ribički klub Lovrata i jedriličarski klub Plav i veslački klub. Voda iz hidranta na ulazu u pristanište; gorivo u luci na malom pristaništu i u zapadnom dijelu luke. Brodogradilište Riba izvodi velike popravke uključujući popravke motora; usluga izvlačenja broda.

Trajektne linije: Valbiska – Merag; Baška – Lopar (otok Rab).

Znamenitosti: katedrala Uznesenja Marijina (12.st., sagrađena na mjestu rimskih termi /1.st./ nakon koje je izgrađena rana kršćanska bazilika 5. / 6.st.; umjetnička zbirka sa predmetima koji variraju od klasičnih vremena do baroka; gotička kapela obitelji Frankopan), biskupska palača sa umjetničkom zbirkom, bazilika na dvije etaže Svetog Kirina (romanika, fragmenti slika na zidovima), crkve Gospa od Zdravlja (rana romanika, 12.st.) i Svetog Franje (1290.), Kanonička kuća (11.st.); kuća Kotter sa romaničkim prozorima, dobro očuvane gradske zidine (od 11. st. nadalje) sa Kamplin tornjem (1191. st), utvrda, bastioni (15./16.st.) i okrugli toranj; rimsko groblje.

VALBISKA

(45° 01’N; 14° 30’E), uvala na sjeverozapadnoj obali otoka Krk, 3.4 M zapadno od luke Krk. Obronci se strmo pružaju u zaljev.

Pristup: Obilježja: bijeli toranj sa stupom i galerijom (zeleno svjetlo) na točki Sveti Mikula, cesta na početku uvale i crveni toranj sa stupom i galerijom (crveno svjetlo) na vrhu trajektnog pristaništa.

Sidrenje: Uvala je izložena jugozapadnim vjetrovima, ali je zaklonjena od sjeveroistočnih i jugoistočnih vjetrova. Bura je snaža i puše na mahove.

Trajektna linija: Valbiska – Merag (otok Cres).

TORKUL

(45° 02.6’N; 14° 28.2’E), uvala Srednja vrata na jugozapadnoj obali Krka, oko 2.5 M jugoistočno od obalog svjetla na točki Manganel.

Pristup: Obilježje: ruševine visoke uske zgrade na sjevernoj ulaznoj točki.

Sidrenje: uvala je zaštićena od svih vjetrova i nudi dobar vez brodovima gaz do 1.3 m. Kada puše bura, idite krmom prema lukobranu, prema sjeveroistoku. Na istočnoj obali uvale se nalazi kuća riječkog ribičkog kluba Lubin.

CAVLENA

(45° 06’N; 14° 28’E), uvala 4 M južno od Malinske na ulazu u tjesnac Srednja vrata, zaštićena od bure i istočnjaka. Sidrište je sigurno za brodove svih veličina na dubini do 40 m. Manji brodovi se mogu usidriti dalje od istočne obale.

MALINSKA

(45° 08’N; 14° 32’E), naselje (1991. populacija 999) i odmaralište na zapadnoj obali Krka.

Pristup: Obilježja: zeleni jarbol nad kojim se nalazi konus koji označava rt na jugoistočnoj strani ulaza bi se trebao napustiti sa desne strane; crveni toranj sa stupom i galerijom (crveno svjetlo) na vrhu pristaništa; bijeli toranj sa stupom i galerijom (crveno svjetlo) nasuprot hotelskog kompleksa Haludovo.

Sidrenje: Luka je izložena sjeverozapadnim vjetrovima, koji uzrokuju teški zrak; ljeti oni obično traju kratko. Manja plovila se mogu usidriti sa obje strane pristaništa i duž pristaništa u južnom dijelu luke i zaljevu istočno od pristaništa (dubina 2 m). Oko 300 m sjeverozapadno od pristaništa nalazi se 100 m dug lukobran u izgradnji. Kraj lukobrana je označen crvenom plutačom. Najbolje sidrište je oko 0.5 M zapadno-jugozapadno od luke (dubina 2545 m).

Sadržaji: Lučka kapetanija, poštanski ured, nekoliko hotela i restorana, trgovine, turistički ured, ambulanta, ljekarna. Ribički klub Lastavica i jedriličarski klub Dub. Voda iz hidranta na istočnom lukobranu; gorivo u luci. U neposrednoj blizini luke nalazi se hotelski kompleks Haludovo sa malom lukom za manja plovila (dizalica i navozi). Koriste ga uglavnom hotelski gosti. Tu je i navoz i dizalica za manja plovila. Brodogradilište izrađuje i popravlja drvo na manjim plovilima.

Znamenitosti u susjednim naseljima: Porat- franjevački samostan (15.st.) sa crkvom Svete Marije Magdalene. Dubasnica- zvonik trošne crkve (1618.). Bogovici- kapela Majke Božje Karmelske (1644.). Zgombici- crkva Svetog Andrije (15.st.). Strilcici- ostaci crkve Svetog Nikole (gotika).

BELI KAMIK

(45° 10’N; 14° 32’E), sidrište oko 3 M sjeverno od Malinske; naselje Njivice (1991. populacija 1.169).

Pristup: Usmjerite se prema zelenom okruglom tornju sa stupom i galerijom (zeleno svjetlo)

na vrhu pristaništa u Njivicama i drugim hotelima ondje.

Sidrenje: Sidrište je zaštićeno od bure i juga, ali je otvoreno jugozapadnim i sjeverozapadnim vjetrovima. Veći brodovi se mogu usidriti sjeverno ili zapadno od Njivica na 3040 m. Sa burom i jugom, sigurno sidrište za manja plovila je u luci Kijac, južno od sidrišta Veli Kamik; po lijepom vremenu brodovi se mogu sidriti duž unutarnje strane lukobrana Njivice.

Sadržaji: Poštanski ured, hoteli i drugi sadržaji u Njivicama. Namirnice u lokalnim trgovinama; voda iz hidranta na lukobranu.

OMIŠALJ

(45° 13’N; 14° 33’E), grad (1991. populacija 1,554) i mala luka na sjevernoj obali otoka Krka, u zaljevu Omišalj.

Upozorenje: Na zapadnoj obali zaljeva na terminalu za istovar ulja; brodovima nije dozvoljeno doći bliže od 500 m od obale. More oko uvale Sapan je industrijska zona luke INA- e naftne kompanije.

Pristup: Sa zapadnih obilježja: veliki bijeli spremnici ulja na poluotoku Tenka; oko 1.5 M sjevernozapadno od točke Kijac je svjetla plutača sa crvenim i bijelim prugama (bijelo svjetlo); okrugli crveni toranj (crveno svjetlo) na točki Kijac; nekoliko svjetlih plutača označavaju plovni put tankerima, a svjetlo za zaustavljanje u Omišlju označava pristup od 151°; bijeli toranj sa stupom i galerijom (crveno svjetlo) na vrhu pristaništa; hotel blizu pristaništa i opskrba vodom (toranj).

Sidrenje: Samo manja plovila (gaza do 3 m) se mogu usidriti duž pristaništa u luci i pristaništima u maloj luci jugoistočno od pristaništa. Nasuprot hotela Jadran nalazi se pristanište (50 m, dubina 3.5 m).
Sadržaji: Lučka kapetanija, poštanski ured, ambulanta, trgovine. Ribički klub Zubatac i jedriličarski klub Juna.

Namirnice: voda iz vodovoda. Gorivo na pumpi oko 2 km od lukobrana. Vez i izvan sezone.

Sadržaji: Manji popravci se mogu izvesti na drvenim brodovima i motornim brodovima. Dizalica (5 t). Omišalj je mjesto festivala Stomarina (15. kolovoza), dan kada se svi brodovi otisnu na more.

Znamenitosti: Grad ima ulice gotičkog izgleda. Crkve Uznesenja Marijinog (sagrađena prije 1405., kasniji dodaci, trobrodna romanička bazilika), Sveta Jelena (1470.), Sveti Antun (romanika) i Sveti Ivan (1422.); ruševine kneževa dvora (14./15.st.), lođa (1470.), kuća Pancirov (gotika). U uvali Sepen su ostaci Fulfiniuma (rimsko razdoblje, 13. st.) sa bazilikom (6.st.)

OTOK RAB

RAB

(44° 45’N; 14° 46’E), grad i luka (1991. populacija 592) na istoimenom otoku.

Pristup: Obilježja: gradske zidine i četiri zvonika; okrugli zeleni toranj sa galerijom (zeleno svjetlo) na betonskoj bazi na rtu Frkanj; četverokutni kameni toranj sa crvenim vrhom (crveno svjetlo) na točki Frkanj; okrugli crveni toranj na točki Sveti Ante (crveno svjetlo) i toranj na više katova sa zelenom oznakom na otočiću Tunera (zeleno svjetlo); bijeli toranj sa stupom i galerijom (bijelo svjetlo) na točki Donji (otočić Dolin).

Upozorenje: Dalje od ulaza u vanjski dio luke nalaze se dva rta: Vela Sika (3.8 m) i Frkanj. Ne vozite brzinom većom od 3 čvora kada ulazite ili napuštate luku.

Sidrenje: Unutarnji dio luke je zaštićen od svih vjetrova osim jugo-istočnjaka. Jugo uzrokuje snaža teški zrak u luci sa valovima koji potapaju dio luke na zapadnom lukobranu. Stoga se preporuča da brodovi idu u marinu Rab. Najbolje sidrište za veća plovila je blizu uvale Sveta Fumija (dubina 428 m) i sjeverozapadno od otočića Tunera na ulazu u luku.

Sadržaji: Lučka kapetanija, poštanski ured, nekoliko hotela i restorana, razne trgovine, ambulanta i ljekarna. Tu je i naturistički hotelski kompleks na poluotoku Frkanj. Ribički klub Kanjac. Namirnice su dostupne u trgovinama. Voda iz hidranta, gorivo iz pumpe u marini na Rabu. Nekoliko brodogradilišta u Banjolu grade i popravljaju brodove, motorni brodovi i mali drveni i plastični brodovi. Mehaničar u Banjolu izvodi popravke vanbrodskih motora (JOHNSON, CHRYSLER, EVINRUDE, VOLVOPENTA, SAAB).

Trajektne linije: Lopar – Baška (otok Krk) and Mišnjak – Jablanac (kopno).

Znamenitosti: Gradski zid (12./13.st., kasnije pojačan, djeomično srušen na početku 20. st.), sa gradskim tornjem; kneževim dvorom (13. st., kasnije rekonstrukcije), lođa (1509.), Sveta Marija Velika katedrala (1177., obnovljena 1278. i 1483., ciborij oko 1500., korske klupe 1455., sa pariškom umjetničkom kolekcijom, sa zvonikom iz 1181.); ostaci crkve Svetog Ivana (10. / 11. st., sa zvonikom iz 12. st.); crkve Svetog Andrije (romanika, obnovljena u renesansi) i Svetog Justina (1573.-1578.); rezidencije obitelji Crnota (15.st.), Cassio (gotika), Dominis-Nimira (15./16.st.), Nimira (16.st., sa portalom), Tudorin, Kukulic i Marcic- Galzigna. Park Komrcar, proširen krajem 19.st., sa crkvom Svetog Franje (1490.). Na Trgu Slobode stoji Stablo slobode, prirodni spomenik. U sjeverozapadnom dijelu otoka je Dundo šuma, prirodni rezervat.

RAB MARINA (ACY)

je smještena na istočnoj strani unutarnje luke, direktno iza lukobrana, u jugoistočnom dijelu luke. Zaštićeno je od svih vjetrova, osim južnih vjetrova sa lukobrana; jugoistočni vjetar uzrokuje snažan vrtlog (posebno opasan zimi) i podiže razinu mora do 1 m; može slomiti sigurnosnu užad brodovima i plutačama. Marina ima 150 vezova za brodove gaza od 5m do 15m duljine; tu su i suhi vezovi samo za brodove koji se popravljaju ili su na remontu. Priključci za vodu i struju su na vezovima. Marina ima meterološku postaju (upozorenje i zvuk alarma, vremenska izvješća i druge bitne informacije). Marina je otvorena cijelu godinu. Ima recepciju, restoran, trgovinu, duty-free trgovinu, terene za rekreaciju, zahode i tuševe sa toplom vodom; parking, gorivo i plin na pumpi. Dizalica (5t); navoz; popravci.

SVETA MARA

(44° 47’N; 14° 40’E), uvala oko 0.7 M istočno-jugoistočno od točke Donja Punta (bijelo obalno svjetlo) na jugozapadnoj obali Raba.

Pristup: Obilježja: mala bijela kuća na brdu iznad ruševina kapele na istočnoj obali uvale. Okrugla bijela kuća (bijelo svjetlo) na točki Donja Punta.

Sidrenje: Uvala nudi dobro sklonište za manja plovila od bure i juga. Manja plovila se mogu usidriti usred uvale, usmjeravajući krmu prema bitvama u stijeni.

KAMPORSKA DRAGA

(44° 47’N; 14° 42’E), uvala istočno od točke Kalifront na sjeverozapadnoj obali otoka Raba.

Pristup: Lako se može prepoznati otočić Maman, koji odvaja uvalu od susjedne Supetarske drage.

Sidrenje: Zbog rtova koji se pružaju sjeveroistočnom i jugozapadnom obalom uvale i koji su dalje od otočića Maman, Kamporska draga ne nudi dobro sidrište. Izložena je sjevero-zapadnjacima koji uzrokuju podizanje mora; bura i jugo su snažni, ali ne uzburkaju more. Manja plovila se mogu usidriti južno od točke Kastelina, krmom prema bitvama na obali.

Sadržaji: Supermarket u zapadnom dijelu naselja Ruzici (1991. populacija 1,102).

Znamenitosti: crkva Svete Eufemije (1237.) sa franjevačkim samostanom (1446., knjižnica, povijesna zbirka, zbirka kamenih spomenika) i crkva Svetog Bernarda (1458., kasnije rekonstruirana u baroknom stilu). Pokraj ruševina se nalazi rimska villa rustica. Memorijalno groblje, sagrađeno 1950.-1955. na mjestu bivšeg nacističkog koncentracijskog logora (1942.-1943.)

SUPETARSKA DRAGA

(44° 48.5’N; 14° 42.5’E), grad (1991. populacija 1,114), uvala i marina u sjeverozapadnom dijelu Raba, oko 2.5 M jugoistočno od točke Sorinj.

Pristup: Trebate paziti na greben oko 50 m sjeverno od otočića Sridnjak, jugozapadno od ulaza u uvalu. Greben je vidljiv samo kada je oseka i kada je more uzburkano; označen je sa betonskim stupom.

Sidrenje: Uvala je izložena sjevernim i sjeverozapadnim vjetrovima, bura i jugo su snažni, ali ne uzrokuju uzburkanost mora i nisu opasni za brodove koji su na sidru. Najbolje sidrište za manja plovila (zaštićeno od sjeverozapadnih vjetrova) je usred uvale Dumici (južno od otočića Sajlovac). Veća plovila se mogu usidriti usred Supetarske drage (dubina 2128 m).

Znamenitosti: Napušteni benediktinski samostan Sveti Petar, osnovan 1059., napušten u 16.st. Crkva Svetog Petra datira iz doba kada je osnovan i samostan.

SUPETARSKA DRAGA MARINA (ACY Grassetto)

je smještena na sjeveroistočnoj obali istoimene uvale. Ističu se sljedeća obilježja: bijeli toranj (bijelo svjetlo) na točki Kalifront i točki Kristofor; crveni toranj sa stupom i galerijom (crveno svjetlo) na vrhu lukobrana u marini; niske zgrade radionice i glavni ured u marini. Marina je smještena na rubu šume i maslinika. Zaštićena je od sjeverozapdnih vjetrova 160 m dugim lukobranom.

Kapacitet: 280 vezova duž lukobrana i plutača za brodove do 15 m duljine. Tu je i 150 suhih vezova. Voda, priključci za struju i telefon na vezu. Plitko more duž lukobrana, sagrađenog na nagibu od sakupljenih stijena, se brzo povećava na dubinu od 1025 m usred uvale. Marina je otvorena cijelu godinu. Meteorološki servis u marini omogućava redovita vremenska izvješća (bilteni i informacije). Ima recepciju, restoran (tavernu), trgovinu, duty-free trgovinu, zahode i tuševe sa toplom vodom; praonica rublja, najam sportske opreme; priključci za vodu, struju i telefon. Mnogo mogućnosti za vodene sportove. Gorivo na pumpi u marini Rab. Druge kupovine se mogu obaviti u marini i u gradu Rabu. Dizalica (10t) i navoz; generalni popravci. Važniji popravci u brodogradilištu Punat (otok Krk).

LOPAR

(44° 50’N; 15° 43’E), grad (1991. populacija 1,215) i mali zaljev na sjevernoj obali otoka Raba.

Pristup: Usmjerite se prema bijelom tornju (bijelo svjetlo) na točki Sorinj; zvonik crkve Svete Marije na brdu iznad grada; žute zgrada odmah do pristaništa; zeleni toranj sa stupom i galerijom (zeleno svjetlo) na vrhu pristaništa. Trebate paziti na rtove Pregiba i Vela sika (cilindrične žuto-crno-žute plutače, 2 konusa jedno do drugog) u sjevernom dijelu zaljeva, zapadno od točke Stojan. Zaljev je otvoren sjeverozapadnim vjetrovima, koji uzrokuju uzburkano more. Bura i jugo su snažni.

Sidrenje: Manja plovila se mogu usidriti na vrhu južne strane pristaništa nasuprot hotela (duž njega ili koristeći vez na četiri točke); sjeverni i vanjski dijelovi pristaništa su rezervirani za trajekt. Sidrište za manja plovila, sigurno za vrijeme bure, se nalazi u uvali Makucina u jugozapadnom dijelu Loparskog zaljeva. U turističkom naselju San Marino na sjevernoistočnoj strani Lopara nalazi se mala luka za brodove do 10 m.

Sadržaji: Poštanski ured i ambulanta. Namirnice i voda (iz cisterne) su dostupne.

Trajektna linija: Lopar – Senj i Lopar – Baška.

Znamenitosti: Ruševine zidina koje datiraju iz antičkih vremena.

OTOK PAG

STARA NOVALJA

(44° 36’N; 14° 52’E), naselje (1991. populacija 234) u malom zaljevu istog imena na sjeveroistočnoj obali otoka Paga.

Pristup: Obilježja: Četverokutni bijeli toranj (bijelo svjetlo) na sjevernom ulazu točke Deda, brdo Veli vrh (131 m) nasuprot točke Deda i zgrade na sjeveroistočnoj obali zaljeva.

Sidrenje: Zaljev je zaštićen od bure i juga. More nije opasno. Brodovi gaza do 3.5 m se mogu usidriti na kraju pristaništa u obliku L odmah uz naselje. Najbolje sidrište za veće brodove je južno od uvale Drljanda, sjeverozapadno od Stare Novalje (dubina 2738). Dobro sidrište za manja plovila je u sjevernozapadnom dijelu uvale Drljanda, istočno od ulaza u uvalu. To je dobro sklonište od bure i juga. Kada puše bura, bacite sidro prema jugozapadu i osigurajte se uz obalu prema sjeveroistoku. Pristanište u uvali Drljanda je rezervirano za trajektnu liniju. Trajektna linija: Stara Novalja (samo tijekom oluje), Prizna (glavno kopno).

Znamenitosti: Ruševine zidina iz antičkih vremena, stari dio grada iz kasnog rimskog razdoblja, ruševine predromaničke crkve Svetog Križa.

PAG

(44° 27’N; 15° 03’E), grad (1991. populacija 2,421) i luka na jugoistočnoj obali Paškog zaljeva. U Paški zaljev se ulazi kroz Paška vrata (između točaka Kristofor i Sveti Nikola). Ima nekoliko uvala u zaljevu: Slana, Rucica, Metajna, Caska i luka Pag. Bura u zaljevu je jaka i najčešća u prolazu Paška vrata i uvali Slana; u sjevernozapadnom dijelu zaljeva puše sa istoka i u jugoistočnom dijelu zaljeva sa sjevera. Sa snažnom burom, vodena prašina na moru i uzburkano more otežavaju ulazak u zaljev. Kada puše jugo, more ponekad potopi obalu oko solane. Struje koje su uzrokovale morske mjene dosežu do 4 čvora; njihov smjer je promjenjiv.

Pristup: Obilježja: bijeli toranj (bijelo svjetlo) na točki Kristofor; crveni toranj (crveno svjetlo) na točki Sveti Nikola.

U zaljevu: zeleni toranj sa stupom i galerijom (zelenom svjetlo) na točki Zaglav; zvonik crkve u gradu, veliko skladište solane na vrhu luke i hotelske zgrade na jugozapadnoj obali, crveni toranj sa stupom i galerijom (crveno svjetlo) na vrhu pristaništa rezervirano za trajektnu liniju, crveni toranj sa stupom i galerijom (crveno svjetlo) na vrhu južnog pristaništa. U luku se ulazi kroz 50 m širok i 4.5 m dubok plovni kanal. Osi plovnog kanala su istaknute dvjema željeznim strukturama (jedna naprijed, druga iza) bivšeg lučkog svjetla sa crnim trokutom sa bijelom okomitom linijom na vrhu svake strukture. Desna strana broda je označena sa dvije stožaste zelene plutače i nadalje prema mostu, sa dva jarbola koje nadvisuje konus. Ulaz sa strane luke je označen sa okruglim crvenim tornjem sa stupom (crveno svjetlo) na vrhu trajektnog pristaništa i crvenog tornja sa stupom i galerijom (crveno svjetlo) na vrhu južnog pristaništa. Kada ulazite, ostavite crveno svjetlo na pristaništu za trajekt prema luci, ostavljajući pučinu od 1520 m te usmjerite brod prema svjetlima na vrhu južnog mosta. Trebate paziti na struju koju uzrokuje mjena (do 4 čvora).

Sidrenje: Luka je zaštićena od svih vjetrova osim zapadnjaka, koji pušu rijetko. Brodovi gaza do 3.5 m se mogu usidriti (vez na četiri točke) na unutarnjem kraju malog sjevernog pristaništa u unutarnjem dijelu luke ili duž zaljeva odmah do mosta. Najbolje sidrište za veće brodove je daje od istočne obale, oko 1.5 M južno od ruševina kapele Svetog Nikole (dubina 2448 m). Po lijepom vremenu manja plovila se mogu zaustaviti dalje do ruševina kapele Svete Katarine.

Sadržaji: Lučka kapetanija, poštanski ured, nekoliko hotela i restorana, ambulanta i veterinarska stanica, banka, ljekarna. Ribički klub Orada. Dobra kupovina namirnica. Voda iz hidranta na lukobranu. Gorivo na benzinskoj stanici u Pagu.
Dizalica (1t) i navoz u luci. Lokalna mljekara pravi odličan paški ovčji sir, dobro poznato vino Zutica se također pravi u domaćoj radinosti. Kamp Basaca organizira tradicionalni ljetni karneval (26.-29. srpanj). Termalni spa Lokrunja (radio-aktivno blato koje se koristi za liječenje reumatskih bolesti) je smješten na jugozapadnoj obali zaljeva, nasuprot grada.
Trajektne linije: Žigljen – Prizna (glavno kopno) i Pag – Karlobag (glavno kopno).

Znamenitosti: Razvoj grada je počeo 1433. i isplanirao ga je graditelj i kipar Juraj Dalmatinac. Dijelovi gradskog zida sa tornjem sata (nakon 1433), Knežev dvor (1467., nedovršen), katedrala Uzašašaća Marijina (1443.-1488.), crkve Svetog Juraja (renesansa) i Svete Margarete (druga polovica 15.st.). Stari Grad (centar otoka prije razvoja sadašnjeg grada; crkva iz 14.st., odmah do ruševina franjevačkog samostana) 3 km jugoistočno. Penjite se do vrhova Svetog Vida (348 m) i Svetog Juraja (263 m), panoramski pogled na područje. Pag ima osam stoljeća staru tradiciju izrade čipke; škola za izradu čipke je osnovana 1906.

CASKA

(44° 33’N; 14° 56’E), uvala i naselje u sjeverozapadnom dijelu Paškog zaljeva. Jako dobro sidrište zaštićeno od bure. Najbolje sidrište za veća plovila je u uvali Zrće, oko 0.5 M jugoistočno od naselja Caska (dubina 17 m). Manja plovila se mogu usidriti bliže najdubljem dijelu uvale, dalje od naselja.

Sadržaji: Namirnice ograničene.

Znamenitosti: Na mjestu rimskog vojnog kampa Cissa: ostaci zgrada, ceste i akvadukta, ruševine akropolisa; crkva Svetog Juraja (rani srednji vijek).

METAJNA

(44° 31’N; 15° 05’E), naselje (1991. populacija 272) i uvala u Paškom zaljevu.

Pristup: Obilježja: Lako se mogu prepoznati planina Zaglava (117 m), zeleni toranj sa stupom i galerijom (zeleni svjetlo) na točki Zaglava, crkva sa zvonikom u južnom dijelu uvale i trajektno pristanište.

Sidrenje: Uvala je dobro zaštićena od bure i juga. Dobro sidrište za veća plovila je oko 0.5 M zapadno – sjeverozapadno od kapele Svete Marije na južnom rubu naselja; brodovi gaza do 2 m se mogu usidriti bliže obali.
Sadržaji: Dostupne ograničene namirnice i voda.

DINJISKA

(44° 22’N; 15° 10’E), naselje (1991. populacija 181) i uvala na jugoistočnoj obali otoka, sjeveroistočno od prolaza Ljubačka vrata.

Sidrenje: Uvala je odgovarajuće sklonište od bure; jugo je snažno. Veća plovila se mogu usidriti duž sjeveroistočne obale, a manja u uvali (dubina 13 m). Treba se paziti na stijene sa obje strane ulaza u uvalu. Brodovi se također mogu zaustaviti duž pristaništa jugoistočno od naselja Miskovici.

STARA POVLJANA

(44° 19’N; 15° 10’E), nenaseljena uvala u jugoistočnom dijelu otoka Paga. Zaštićeno od bure, otvoreno je jugu, koje puše velikom snagom, ali ne uzrokuje valove. Veća plovila se mogu zaustaviti u Skamica (dubina do 36 m); manja plovila se mogu usidriti u uvali Gradac, jugoistočno od naselja Smokvica.

NOVA POVLJANA

(44° 21’N; 15° 06’E), naselje (1991. populacija 678) i uvala na jugozapadnoj obali otoka Paga.

Pristup: Obilježja: crveni okrugli željezni toranj sa stupom i galerijom (crveno svjetlo) na točki Dubrovnik, hotelski kompleks i kapela Sveti Nikola na istočnoj obali uvale.

Sidrenje: Luka je dobro zaštićena od najučestalijih vjetrova, bure i juga, ali je otvorena vjetrovima sa jugozapadnog i sjeverozapadnog kvadranta. Brodovi gaza do 3 m se mogu usidriti na unutarnjoj strani lukobrana. Za bure i juga veća plovila se mogu usidriti samo usred uvale, a manja plovila bliže kapeli Svetog Nikole.

Sadržaji: Namirnice i voda u naselju Povljana, 0.8 km uz obalu.

Znamenitosti: crkva Sveti Nikola (rani srednji vijek, fragmenti fresaka) i crkva Sveti Juraj (18.st.).

KOSLJUN

(44° 22.8’N; 15° 05’E), naselje (1991. populacija 38) i mala luka u Kosljunskom zaljevu, na jugozapadnoj obali otoka, između točaka Tihovac i Zminka.

Pristup: Obilježja: Četverokutni bijeli željezni toranj sa bijelim svjetlom na točki Zaglav i bijeli okrugli toranj sa galerijom (sektor svjetala) na vrhu lukobrana. Točke Zminka i Tihovac se nalaze uz rtove; noću zeleni sektor svjetala na početku lukobrana označava siguran prolaz.

Sidrenje: Zaljev je zaštićen samo od vjetrova sa sjeveroistočnog kvadranta (stoga je to pomoćna luka grada Paga za bure); južni vjetrovi uzrokuju uzburkano more u luci. Manja plovila se mogu zaustaviti duž vrha lukobrana (dubina oko 2 m) ili koristiti vez na četiri točke na ostatku lukobrana (dubina ispod 1 m). Veća plovila se mogu usidriti zapadno-jugozapadno od ruševina na sjeveroistočnoj obali, oko 700 m od obale (dubina 1823 m). Luka se ne preporuča za duži boravak, posebno po lošem vremenu.

Sadržaji: Dostupne su ograničene namirnice i voda.

ŠIMUNI

(44° 28’N; 14° 57’E), naselje i mali zaljev na zapadnoj obali otoka Paga u Maunskom kanalu.

Pristup: Primjetno obilježje je okrugli bijeli toranj (zeleno svjetlo) na točki Šimuni. Na strani zaljeva gdje je luka nalaze se podvodne stijene na rtu Šimuni (dubina 1.3 m) , a dok ulazite u zaljev usmjerite se dalje od točaka na lijevoj strani zaljeva.

Sidrenje: Zaljev je dobro zaštićen od svih vjetrova. Tijekom bure, manja plovila se mogu usidriti u jugoistočnom dijelu (dubina od 1.5 m); dobro sidrište. Brodovi gaza do 2 m se mogu usidriti (vez na četiri točke) duž pristaništa u sjeveroistočnom dijelu.

Ograničene namirnice i voda.

MARINA ŠIMUNI je smještena u uvali sjeverozapadno od zaljeva Šimuni (Maunski zaljev), zapadni dio otoka. Marina ima 150 vezova i područje za 30 brodova (suhi vezovi); priključke za vodu, struju, telefon i satelitsku TV. Navoz (za brodove do 8 m duljine); dizalica (15 t). Ime recepciju, duty-free trgovinu, restoran, praonicu rublja, zahode i trgovinu sa namirnicama (namirnice se mogu dostaviti na brod ako se naruče). Marina je otvorena cijelu godinu.

MANDRE

(44° 29’N; 14° 55’E), naselje (1991. populacija 160) i uvala na zapadnoj obali otoka Paga u Maunskom zaljevu. Dobro sklonište za manja plovila koja se mogu usidriti dalje od pristaništa nasuprot hotela. Luka je zaštićena od svih vjetrova, osim onih sa jugozapadnog kvadranta. Dubina u luci iznosi do 2 m.

Sadržaji: Namirnice u trgovini; voda iz vodovoda.

NOVALJA

(44° 33’N; 14° 53’E), grad (1991. populacija 1,912) i luka u malom zaljevu istog imena na sjeverozapadnoj obali otoka Paga.

Pristup: Obilježja: zvonik i visoka bijeli stup HPT-a; crveni toranj sa stupom i galerijom (sektor svjetla) na južnom kraju pristaništa. Kada prilazite luci noću, usmjerite se prema zelenom sektoru lučkog svjetla na južnom kraju pristaništa, koji označava siguran prolaz od niskih grebena.

Sidrenje: Zaljev je zaštićen od svih vjetrova sa sjeveroistočnih i jugoistočnih kvadranata; vjetrovi sa jugozapadnih i sjeverozapadnih kvadranata su vrlo snažni. Brodovi gaza do 2.5 m se mogu usidriti u unutarnjem dijelu lukobrana i duž pristaništa, čiji vrh je rezerviran za putničke brodove; manja plovila se mogu usidriti između pristaništa i lukobrana (vez na četiri točke). Dobro sidrište za plovila srednje veličine se nalazi usred luke (dubina 58 m).

Sadržaji: Lučka kapetanija, poštanski ured, ambulanta, banka, kamp, nekoliko hotela i restoran. Kupovina namirnica u lokalnoj trgovini, voda iz hidranta na lukobranu, gorivo na benzinskoj stanici na lukobranu. Mogu se izvesti manji popravci; tu su i sadržaji za remont za manja plovila. Mogu se izvoditi i popravci motora.

Znamenitosti: Ruševine rimskog kastruma, 1 km dug tunel podvodnog akvadukta (1.st.), fragmenti stupova; blizu grada je mjesto sa ilirskim grobovima, ranokršćanski sarkofag, ostaci ranokršćanske bazilike (5.st.).

TOVARNELE

(44° 41.5’N; 14° 44.1’E), mala luka u uvali istog imena na sjeverozapadnoj obali otoka Paga, oko 0.8 M južnije od točke Lun.

Pristup: Obilježja: četverokutni bijeli toranj sa stupom i galerijom (bijelo svjetlo) na točki južnog ulaza; sjeverozapadno od uvale je opasan greben Tovarnele, označen sa željeznim crvenim i crnim trakama na okrugloj bijeloj bazi nad kojom se nalaze dvije crne kugle; pokrivena je noću crnim sektorom svjetla u uvali Tovarnele.

Sidrenje: Uvala je zaštićena od sjevernih vjetrova. Manja plovila se mogu sidriti usred uvale (dubina 23 m). Bacite sidro prema jugozapadu, osigurajte krmu prema sjeveroistoku. Također je moguće usidriti se dalje od obale i restorana (dubina 3 m) ili duž pristaništa L oblika.

Sadržaji: Namirnice i druge kupovine u naseljeu Lun; voda iz cisterne (ograničena). Manji popravci u Rabu.

Znamenitosti: Ostaci antičkih zidina i romaničke crkve Svetog Martina.

STARIGRAD

(44° 17.7’N; 15° 26.4’E), naselje (1991. populacija 1,159) i mala luka na sjeveroistočnoj obali najjužnijeg dijela Velebitskog kanala.

Pristup: Obilježja: okrugli crveni toranj sa stupom i galerijom (crveno svjetlo) na vrhu lukobrana, crkva Svetog Juraja i hotel Alan na više katova. Kada prilazite sa jugoistoka, trebate paziti na rtove, grebene i stijene koje se protežu oko 500 m od obale; južni rub rta je označen crnom i žutom plutačom okružene sa dva crna konusa koja pokazuju prema dolje. Plitki greben se proteže između plutače i obale.

Sidrenje: Luka je izložena buri; jugo je umjereno, ali uzrokuje valove; zapadnjaci pušu ljeti te su snažni i opasni. Manja plovila se mogu zaustaviti na istočnom kraju lukobrana (dubina 2-4m). Po mirnom vremenu usidrite se sa obje strane lukobrana. Sidrište dalje od obale je izloženo buri i nije sigurno.

Upozorenje: Zabranjeno je vezati brod duž oštećenog istočnog pristaništa.

Sadržaji: Lučka kapetanija, poštanski ured, ljekarna, ambulanta, hotel, putnička agencija, nekoliko trgovina i restorana, kamp. Namirnice i voda u naselju, gorivo na benzinskoj stanici na jadranskoj autocesti (1 km jugoistočno).

Znamenitosti: Veća kula (toranj datira vjerojatno iz doba turskih napada u 16./17.st.), crkva Svetog Petra (predromanička, 10. st.), odmah do ruševina nekropolisa sa 20 srednjovjekovnih nadgrobnih kamenja, dvije pretpovijesne gomile na ulazu u Veliku Paklenicu. Nacionalni park Velika Paklenica, krška dolina koja se proteže 10 km u južnom dijelu planinskog lanca Velebit, smještenog između 450 metara visokih brežuljaka. Špilja Manita Peć, planinski dom Borisov Dom (550 m), polazna točka za penjanje do vrhova Velebita.

VINJERAC

(44° 15.5’N; 15° 28’E), naselje (1991. populacija 273) i mala luka 2.6 M zapadno od ulaza u Novsko ždrilo.

Pristup: Obilježja: crveni toranj sa stupom i galerijom (sektor bijelog svjetla) na vrhu lukobrana, crkva na istočnoj točki ulaza. Kada ulazite u luku trebate paziti na rt Stanga, oko 0.5 M sjeverozapadno od luke, označene sa crnim i žutim jarbolom iznad kojeg se nalaze dva crna konusa koji pokazuju prema gore. Kada prilazite noću sa sjeverozapada držite se bijelog sektora svjetla na lukobranu. Prilazeći sa istoka, držite se dalje od plićaka na sjevernom dijelu naselja; čim ugledate crveni sektor svjetla na lukobranu, usmjerite smjer prema svjetlu. Brojni rtovi se protežu oko 800 m dalje od obale između Vinjerac i ulaza u Novsko ždrilo; označeni su sa stožastom zelenom plutačom nad kojom se nalazi radar reflektor.

Sidrenje: Luka je zaštićena od svih vjetrova osim bure, koja je jako snažna te se ne preporuča duži boravak u luci. Manja plovila se mogu usidriti duž unutarnje strane lukobrana te na obje strane pristaništa. Sa burom i sjeverozapadnim vjetrovima kada pušu, zaustavite se na sjeverozapadnom kraju pristaništa (vez na četiri točke). Kada osiguravate brod, pazite na projektirane podvodne dijelove lukobrana.

Sadržaji: Poštanski ured, turistički ured i trgovina. Ograničene namirnice i voda.

Znamenitosti: Ruševine ilirskog naselja (3./2. st. prije Krista), crkva Svetog Marka (srednji vijek, dio antičkog pavlinskog samostana), ruševine venecijanske palače obitelji Venier, otuda i ime naselju.

RAŽANAC

(44° 17’N; 15° 21’E), naselje (1991. populacija 1,039) i mala luka, oko 5 M jugoistočno od Ljubačka vrata.

Pristup: Obilježja: ruševine tornja, hotel, crkva i crveni stup na lukobranu (crveno svjetlo). Niski i ogoljeni otočići Ražanac veli (bijeli toranj sa stupom, bijelo svjetlo), Ražanac mali i Donji skolj. Kada se pribižavate sa jugoistoka, trebate paziti na rtove blizu vanjskog dijela početka lukobrana.

Sidrenje: Luka je zaštićena od svih vjetrova osim bure, koja je ovdje jako snažna; ne preporuča se duži boravak u luci kada puše bura i sjevernjaci. Zaustavite se duž lukobrana; sa burom koja puše, koristite vez na četiri točke osiguravajući pramac prema lukobranu i krmom prema bitvama na suprotnoj obali.

Sadržaji: Poštanski ured, ambulanta, hotel, kamp i turistički ured. Namirnice i druge kupovine u lokalnim trgovinama; voda iz vodovoda.

Znamenitosti: Ruševine ilirske utvrde i grobovi (3./2.st. prije Krista), Gospa od Ružarija (1682., nova crkva 1856., obnovljena 1983.); u blizini (2 km) crkva Svetog Andrije (srednji vijek); ruševine obrambenog tornja protiv turskih napada (blizu luke, 16.st.)

NOVSKO ŽDRILO

(44° 15’N; 15° 31’E), prolaz koji povezuje Novigradsko more sa Velebitskim kanalom, 2 M dug, 0.15 M širok. Kanal je obuhvaćen mostom (sjeverozapadno od točke Zdrijac; uništen 21. studenoga 1991. tijekom Domovinskog rata).

Pristup: Obilježja: na sjevernom ulazu u prolaz: zelena plutača okružena sa zelenim konusom (zeleno svjetlo) i crvenom plutačom okruženoj sa crvenom kantom (crveno svjetlo); četverokutni crveni betonski toranj (crveno svjetlo) na istočnoj točki Baljenica (izražene žute i crne boje) i okrugli crveni toranj sa stupom i galerijom (zeleno svjetlo) na točki Korotanja na suprotnoj strani ulaza. Obala prolaza je ispresijecana sa nekoliko svjetala; zeleni toranj sa stupom i galerijom (zeleno svjetlo) na točki Vranine i crveni toranj (crveno svjetlo) na točki Brzac. Na točki Zdrijac nalazi se mjesto za ukrcaj rezerviran za trajekt; na zapadnoj strani južnog ulaza u Zdrilo nalazi se okrugli zeleni toranj sa stupom i galerijom (zeleno svjetlo). Sjeverozapadna struja u prolazu doseže brzinu od 1 čvora, ali sa jugom koje puše može postići 4 čvora. Smjerovi za plovidbu. Ograničenje brzine u prolazu je 8 čvorova. Brodovi ne smiju proći ili prelaziti jedan drugog. Brod koji se sprema ući u prolaz mora se zaustaviti dalje od ulaza, 500 m sjeverno od sjeverne točke Baljenica i 500 m dalje od južne točke Zdrijac i dati zvučni signal sirenom u trajanju od 5 sekundi. Bilo koji brod koji se već nalazi u prolazu mora odgovoriti dajući pet zvučnih signala u trajanju od 1 sekunde. Brodovi koji čekaju na ulaz u prolaz će kada čuju signal pričekati na zadanom gornjem položaju, sve dok brod u prolazu ne izađe. Kada ulaze u prolaz, svi brodovi moraju dati pet kratkih signala da bi označili svoju prisutnost manjim plovilima (jahtama).

Sadržaji: U naselju Maslenica, na istočnoj unutarnjoj točki ulaza u Zdrilo, nalazi se terminal za teret (boksit) i staro pristajalište za trajekt. Na sjevernoistočnoj strani Novsko ždrilo (mostom) nalazi se motel sa 154 kreveta, bazen, supermarket i turistički ured.

Znamenitosti; Rovanjska sa crkvom Svetog Petra (rana romanika, sagrađena na mjestu rimske villa rustica); Jasenice sa crkvom Svetog Juraja (rana romanika).

NOVIGRADSKO MORE, more koje povezuje Velebitski kanal sa Novskim zdrilom i Karinsko more sa Karinskim zdrilom. Njegove sjeverne i istočne obale su strme; njegove južne i zapadne obale su prekrivene šumama i maslinicima i padinom koja se lagano pruža prema moru. Na istočnoj obali se nalazi estuarij rijeke Zrmanja. Bura je vrlo snažna, jugo je umjereno. Obližnja naselja uključuju Maslenicu, Posedarje (njegova plitka obala je prekrivena grebenima) i Novigrad.

NOVIGRAD

(44° 11’N; 15° 33’E), naselje (1991. populacija 640) i mala luka u uvali na istočnoj obali Novigradskog mora.

Pristup: Obilježja: Lako se mogu prepoznati kameni toranj (crveno svjetlo) na točki Sveti Nikola i kapela.

Sidrenje: Uvala je zaštićena od svih vjetrova osim bure, koja u luci uzrokuje znatne oscilacije morske razine. Manja plovila se mogu usidriti duž pristaništa u uvali; kada puše bura koristite vez na četiri točke, osiguravajući brod na oba kraja uvale.

Sadržaji: Lučka kapetanija, poštanski ured, ambulanta, ljekarna, hotel, nekoliko restorana i trgovina. Namirnice u lokalnim trgovinama; voda iz hidranta nasuprot lučkog ureda. U uvali je i farma dagnji.

Znamenitosti: Kraljica Elizabeta (pogubljena 1387.), udovica Ludovika Velikog, mađarskog kralj i Marija, kasnije žena Žigmunda Luksemburškog su bili zatvoreni u novigradskom dvorcu. Utvrda iznad grada (13.st.) sa djelomično očuvanim gradskim zidinama; crkva Svete Kate (fragmenti ukrasa od čipke i crkvenog namještaja). Pridraga, 6 km jugo-jugoistočno (crkva Svetog Mihovila, 10./11.st., tlocrt na šest, crkva svetog Martina, dio je ranokršćanski, stari hrvatski nekropolis Goričine) 6 km jugo-jugoistočno; Kugin cunj (kamen na brdu iznad naselja), tradicija kaže da štiti naselje od kuge. Islam Grčki, reduta Stojana Jankovića, borca protiv Turaka, 17.st.

POSEDARJE

(44° 13’N; 15° 29’E), naselje (1991. populacija 1,355) i mala luka u zapadnom dijelu Novigradskog mora.

Pristup: Obilježja: zvonik, hotel Luna i kapela na otočiću u zapadnom dijelu uvale Luka. 2.5 m dubok uvučeni kanal označen drvenim jarbolima koji vode do luke. Istočno od luke je stijena Veli skolj.

Sidrenje: Luka je zaštićena od svih vjetrova osim juga; bura je umjerena. Samo brodovi gaza do 1.5 m se tu mogu usidriti. Sidrište za manja plovila se nalazi usred uvale Luka, između Veli skolj i malog poluotoka sa kapelom.

Sadržaji: Poštanski ured i ambulanta. Namirnice u lokalnim trgovinama.

Znamenitosti: Crkva Uzašašća Marijina (12./13.st., kasnije barokna rekonstrukcija), crkva Gospa od Ružarija (barokna rekonstrukcija 1700.) i crkva Svetog Duha (15.st.) na otočiću u zapadnoj uvali; 5 km jugozapadno na raskrižju 150 godina starog Zelenog hrasta, zaštićenog spomenika prirode.

KARINSKO MORE, more koje povezuje Novigradsko more sa Karinskim ždrilom (1.5 M dug, 100 m širok, 1020 m dubok na sredini). Dok ulazite u Karinsko more usmjerite se dalje od rta Ždrilo (označenog motkom i zelenim konusom). Bura je snažna. Na južnoj obali nalazi se samostan sa malim pristaništem u blizini. Duž sjeveroistočne obale nalaze se stijene na koje se brodovi mogu osigurati (vez na četiri točke). Cijeli zaljev je dobro sidrište (dubina 1113 m).

OBROVAC

(44° 12’N; 15° 41’E), grad (1991. populacija 1,660) i luka na južnoj obali rijeke Zrmanje, 6 M uzvodno od estuarija.

Posebe upute za plovidbu: U rijeku se može ući samo danju i samo sa dopuštenjem izdanim od lučke kapetanije u Novigradu na zahtjev skipera broda. Plovni put je 4060 m širok; na obje strane nalaze se blatnjavi nasipi. Svi se brodovi moraju držati desne strane. Manji brodovi moraju dati prednost većim brodovima. Ograničenje brzine na rijeci je 8 čvorova. Zaustavljanje, pretjecanje ili sidrenje u rijeci je zabranjeno.

Sidrenje: Luka u Obrovcu je zaštićena od svih vjetrova uključujući buru, koja je vrlo snažna u ovom području. Manja plovila se mogu usidriti duž projektiranog kraja na pristaništu (dubina oko 2.6 m).

Sadržaji: Poštanski ured, ambulanta i ljekarna, motel. Kupovina namirnica u gradu, voda iz hidranta na lukobranu, gorivo na benzinskoj stanici (100 m od mosta). Obrovac je mjesto ljetnog festivala zvanog Noći Đerdana kada se mještani okupe u slikovite narodne nošnje.

LJUBAČKA VRATA

(44° 20’N; 15° 16’E), prolaz koji povezuje Velebitski kanal sa Ljubačkim zaljevom.

Pristup: U prolaz Ljubačka vrata se može ući samo danju i mogu ući samo brodovi sa jarbolima manjima od 30 m visine. Kada prilazite Ljubačkim vratima sa Velebitskog kanala, zaobiđite točku Tanka nožica u širokom luku, jer je ispresijecana rtom.

Orijentacija: Obilježja: Most koji povezuje glavno kopno sa otokom Pagom, piramidalnim kamenim tornjem sa galerijom (bijelo svjetlo).

Posebne upute za plovidbu: Brodovi veći od 590 GRT i koće bez obzira na tonažu moraju dati dugi signal zviždukom ili sirenom prije ulaska u Ljubačka vrata. Brod koji je prvi dao signal ima pravo prolaza, osim ako drugi brod nije već u prolazu. Potonji u tom slučaju mora odgovoriti sa četiri kratka zvučna signala. Ova signalizacija se ne primjenjuje po maglovitom ili oblačnom vremenu, kada se primjenjuju odredbe za izbjegavanje sudara na moru. Najopasniji vjetar u Ljubačkim vratima je bura, koja puše jakom snagom iz raznih smjerova i uzrokuje snažne valove. Struja iz Velebitskog kanala uglavnom doseže snagu od 1 čvora, iznimno 23 čvora.
Znamenitosti: U naselju Ljubac: ilirski dvorac i nekoliko grobova, crkva Svetog Ivana iz ranog srednjeg vijeka. Na točki Ljubljana: ruševine rano srednjovjekovne rezidencije Templara sa crkvom Svete Marije. (12./13.st.)

NIN

(44° 14’N; 15° 11’E), stari hrvatski povijesni grad (1991. populacija 1,692) u plitkoj laguni u zaljevu istog imena. Plićaci se protežu u blizini obale.

Pristup: Obilježja: dimnjak ciglane sjeveroistočno od grada, zvonik crkve u Ninu i kapela sjeveroistočno od luke Privlaka.

Sidrenje: Zaljev je izložen buri i jugu, koji su vrlo snažni, ali ne uzrokuju velike valove. Najbolje sidrište za brodove gaza do 1.2 m je u istočnom dijelu zaljeva; veći brodovi se mogu zaustaviti dalje od sjeveroistočne obale u zaljevu, u smjeru sjever-sjeveroistočno od zvonika crkve u Ninu. Istočno od grada (0.5 M) nalazi se Miljasic Jaruga, gdje potok doseže more. Duž zaljeva (sa lijeve strane) nalaze se vezovi za brodove gaza do 2 m.

Sadržaji: Poštanski ured, ambulanta i ljekarna. Ograničene namirnice i voda. Nekoliko mjesta sa ljekovitim blatom (peloid, sa 80% koloidnih čestica). Nin ima solane (koje pokrivaju područje od 45 hektara), ciglana i tri dječja vrtića.

Znamenitosti: Neolitički nalazi; ilirski i liburnski nalazi (grad Aenona): keramika, nekropolis, nadgrobni spomenici; iz rimskog doba: gradske zidine, mostovi, groblje, akvadukt, Dianin hram (oko 70 prije Krista); srednjovjekovne crkve Sv.Križa (11.st.), Sv. Asel (obnovljen 1673. i 1965., sa kapelom Svetog Ivana Krstitelja), Svetog Ambrozija (gotika, obnovljen, sagrađen na mjestu bivšeg benediktinskog samostana), Gospe od Ružarija na groblju (spomenut u dokumentu iz 1228.); crkva Svetog Nikole u Prahulje (kasno 11.st.); nekropolis Slav na plaži Zdrijac (250 grobova, 8./9. st.). 1069. godine kralj Petar Krešimir je u Ninu izdao darovnicu poznatu kao Mare Nostrum. Ostaci starog hrvatskog broda koji datira iz 10. Ili 11.st. su iskopani blizu grada. Statut grada Nina koji određuje utovar i ribolov u regiji za koji se vjeruje da datira iz 1103. godine, ali vjerojatnije datira iz 15.st.

PETRČANE

(44° 11’N; 15° 09’E), naselje (1991. populacija 575) i mala luka na obali istoimene uvale, oko 5 M sjeverozapadno od Zadra.

Pristup: Obilježja: četverokutni bijeli toranj (bijelo svjetlo) na točki Radman (šuma u pozadini) i zvonik sa pravokutnim vrhom i satom usred njega.

Upozorenje: Zabranjeno je zaustavljati se duž pristaništa sa lukobranom (južni dio luke) jer je oštećen.

Sidrenje: Luka je dobro zaštićena od bure i južnih vjetrova. Manja plovila se mogu zaustaviti duž pristaništa koji zatvara unutarnju luku i duž nasipa istočno od sjevernog lukobrana.

Sadržaji: Po štanski ured i ambulanta. Na točki Radman nalazi se hotel Pinija, a 2 km sjeverozapadno od sela nalazi se kamp Punta Skala i hoteli za naturiste. Voda i namirnice u naselju; gorivo na benzinskoj pokraj hotela.

Znamenitosti: crkva Svetog Bartula (12./13.st., kasnije pretvorena u privatnu zgradu).

DIKLO

(44° 09’N; 16° 12’E), naselje (1991. populacija 1,270) i sidrište, oko 2 M sjevero-sjeverozapadno od Zadra.

Pristup: Mogu se prepoznati zvonik i šumarak na brdu kada se prilazi sidrištu. Oko 1 M jugoistočno od grada je opasan rt (0.5 m), koji bi trebao ostati na pučini kada se plovi prema točki Ostri rat (Punta Mika).

Sidrenje: Sidrište je zaštićeno od bure, ali izloženo vjetrovima sa obale i mora. Najbolje sidrište po buri je jugo-jugozapadno od grada (dubina 1720 m), po jugu jugo-jugozapadno od grada (dubina 23 m). Dobro sidrište za manja plovila po jugu je obala zapadno od točke Ostri rat.

Sadržaji: Namirnice i voda se mogu nabaviti u obližnjem hotelski kompleks Borik (Zadar); gorivo na benzinskoj stanici.

Znamenitosti: Srednjovjekovne crkve Sveti Martin (12.st.) i Sveti Petar (13. st.)

BORIK MARINA

je smještena u uvali imena Uvala fratara, 500 m istočno od svjetionika Ostri rat. Tu je i pet pontonskih pristaništa, dubine 1.54 m.

Kapacitet: 200 vezova u moru i 100 suhih vezova (za brodove u duljini 620 m). Zaštićeno je od svih vjetrova sa dva lukobrana; na vrhu zapadnog lukobrana nalazi se crveni toranj (lučko svjetlo); na istočnim lukobranu nalazi se dizalica od 5 t.

VITRENJAK MARINA

je smještena 0.7 M sjeverozapadno od luke Zadar. Zaštićena je sa dva lukobrana i ima 8 betonskih stupova. Dubina se postupno povećava prema unutarnjem kraju i početku stupova: oko 6 m na ulazu i oko 1.5 m blizu obale. Vezovi za 120 brodova (dio je rezerviran za marinu Borik).

Na unutarnjem kraju uvale nalazi se zgrada jedriličarskog kluba Uskok i veliki hangar; dvije dizalice (2.5 i 5.5 t) i dva navoza. Namirnice i druga kupovine u Boriku (1 km) ili Zadru; gorivo na benzinskoj stanici u marini.

ZADAR

(44° 07’N; 15° 13’E), grad (1991. populacija 76,343) i luka u Zadarskom kanalu.

Pristup: Obilježja: dva zvonika u gradu, svjetionik na točki Ostri rat, okrugli bijeli kameni toranj (bijelo svjetlo); betonski toranj sa zelenom kupolom (zeleno svjetlo) na sjevernom uglu Istarske Obale; betonski toranj sa crvenom kupolom (crveno svjetlo) na vrhu lukobrana.

Upozorenje: Sidrište je zabranjeno u sljedećim područjima unutar Zadarskog kanala: U blizini, 1.4 M širine, između obale glavnog kopna i obale otoka Ugljana; njegova jugoistočna granica se proteže od crkve u naselju Arbanasi, pod 213°, prema luci Kali (0.2 M istočno od lučkog svjetla). Njegova sjeverozapadna granica je linija koja spaja mali nasip na Obali kralja Petra Kresimira IV, pod kutem od 220°, sa lukom Preko (0.2 M sjeverozapadno od lučkog svjetla). U području, oko 0.5 M širine, između obale glavnog kopna i obale otoka Ugljana, njegova jugoistočna granica je linija koja spaja svjetionik Ostri rat, pod kutem od 230°, sa točkom oko 0.4 M sjeverozapadno od svjetla na točki Sveti Grgur. Njegova sjeverozapadna granica je linija koja se proteže od točke oko 0.7 M prema jugoistoku od crkve u naselju Diklo, pod kutem od 235°, do točke oko 0.4 sjeverozapadno od lučkog svjetla u luci Lukoran veli.

Vremenski uvjeti koji prevladavaju. Bura je umjerena; jugo može biti snažno, ali ne uzrokuje valove. Ljetne oluje sa vjetrovima koji pušu sa sjevero-sjeverozapada mogu donijeti teški zrak u luku, ali ne predstavljaju nikakvu opasnost brodovima koji ulaze, niti onima koji stoje u luci. Jugozapadni lukobran grada, Obala kralja Petra Kresimira IV, je izložen sjeverozapadnim i jugoistočnim vjetrovima i valovima.

Sidrenje: Luka je zaštićena poluotokom na kojem se nalazi stari dio grada te lukobranom (na suprotnoj strani). Ulaz je širok 70 m. Brodovi mogu koristiti vezove koji stoje u marini Zadar u uvali Vrulje. Vezovi u luci su rezervirani za trgovačke brodove. Dobro sidrište je oko 1 milju ju��no od svjetionika Ostri rat.

Sadržaji: Stalna luka; lučka kapetanija i carina, bolnica i poštanski ured. Namirnice u lokalnim trgovinama, voda iz hidranta ili vodovoda, gorivo na nekoliko benzinskih stanica, jedna od njih je i u marini. Plovidbene karte i publikacije mogu se kupiti u PLOVPUT Plovno Područje Zadar, uredu na adresi Jurja Biankinia 8. Pomorski muzej instituta Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (Zagreb) je smješten u parku Brodarica, predgrađu Zadra. Povijesni arhivi, osnovani 1625. godine, sadrže mnogo dokumenata i drugih materijala bitne za povijest i ribolov u istočnom Jadranu. Zadar također ima srednju pomorsku školu. Brodska kompanija Tankerska plovidba, ribički klub Zubatac. Sjeverozapadno od starog grada je Borik, rekreacijsko područje sa motelom, kampom, plažom i nekoliko hotela. Tijekom ljetne sezone Zadar ugošćuje niz koncerata u crkvi Svetog Donata (Večeri glazbe u Donatu).

Trajektne linije Zadar – Preko; Zadar – Zaglav (Dugi Otok); Zadar – Brbinj (Dugi Otok); Zadar – Ancona (Italija); Rijeka – Zadar – Dubrovnik (vidite Rijeka). Obalne putničke linije: Zadar – Olib – Silba – Premuda – Ilovik; Zadar- Premuda – Silba – Olib; Zadar – Molat – Brgulje – Ist Zapuntel – Olib – Silba – Premuda – Ilovik – Mali Lošinj; Zadar – Rivanj – Molat – Brgulje -Zapuntel Ist; Zadar – Rivanj – Sestrunj – Dragove – Božava – Zverinac – Soline – Veli Rat; Zadar – Iz Mali – Iz Veli – Brbinj – Savar – Mala – Rava – Rava; Zadar – Sestrunj – Božava –Zverinac – Molat – Brgulje – Ist – Zapuntel – Premuda – Olib – Silba; Zadar – Mali Lošinj – Pula.

Znamenitosti: Ostaci starog rimskog foruma (1.st., sa temeljima hrama, bazilikama, stupovima i zidinama). Crkve: Sveti Donat (sa rotundom iz 9.st.), Sveta Marija (1091., romanika, rekonstruirana u 16.st. u baroknom stilu; uređenje iz razdoblja romanike i baroka; zvonik iz 11.st.), Sveta Stošija (romanička katedrala, 13./14.st., korske klupe iz 1418.-50., kripta), Sveti Krševan (Krizogon, romanika, iz 1175., sa apsidama, uređena u baroknom stilu), Sveti Šimun (prvi zapisi iz 12.st., kasnije rekonstrukcije, sadrži srebrni kovčeg Svetog Šimuna iz 1377.-1380.), Sveti Franjo (iz 1283., rekonstruiran, korske klupe iz 1394., renesansni manastir). Ostaci starih tvrda duž Gradske luke koji datiraju iz 16.st., Porta Terraferma starih gradskih vrata koja datiraju iz 1543., obrambeni toranj Bablja kula (13./14.st.), Veliki Arsenal (iz 1752.), palača venecijanskog guvernera (1607.), lođa (1565.), Gradska straža (1562.). Muzeji i zbirke: Arheološki muzej, Nacionalni muzej, Prirodoslovni muzej, Etnografski muzej, Pomorski muzej, Umjetnička galerija i trajna izložba sakralne umjetnosti.

MARINA ZADAR

je smještena na istočnom pristaništu gradske luke u zaljevu Vrulje. Vezovi se nalaze na unutarnjoj strani lukobrana u luci (brodovi do 35 m duljine), duž pristaništa i mula (brodovi do 25 m duljine); tu je i 300 vezova duž 5 plutača (vez na četiri točke) i 400 suhih vezova (na otvorenom i natkriveni). Dubina u zaljevu je 36 m, duž sjevernoistočne obale i lukobrana, blizu vrha lukobrana oko 7 m. Marina radi cijelu godinu. Ima restorane, snack-bar, duty-free trgovinu, praonicu rublja, zahode i tuševe, trgovinu sa hranom, trgovina brodske opreme. Priključci za vodu i struju na lukobranu i mulovima, telefoni. Benzinska stanica na jugoistočnom ulazu u zaljev. Izvode se popravci trupa, motora i električnih instalacija; održavanje i servisiranje svih vrsta brodova i motora u marini. Vuča (50 t) i dizalica (6.5 i 15 t).

ZLATNA LUKA MARINA (SASZadar)

smještena je u zaljevu Zlatna luka, 3.8 M južno od Zadra (blizu Sukošana). Zaštićena je od svih vjetrova. Marina pokriva područje od 125 hektara; ima 1200 vezova (vez na četiri točke) za brodove do 15 m duljine i do 4 m širine, 800 suhih vezova (200 u hangarima); potez od 400 m na obali je zauzet vezovima za brodove preko 25 m duljine i do 5 m širine. Svi vezovi imaju priključke za vodu, struju, telefon i televiziju. Marina radi cijelu godinu.

Ima recepciju, lučku kapetaniju, carinu, trgovački centar, trgovinu brodske opreme, rezervni dijelovi, kemijsko čišćenje, ambulantu, ljekarnu, zahode, tuševe; gorivo i benzinska pumpa; specijalizirane trgovine za servis; yacht klub; kasino; hotel (400 kreveta), apartmansko naselje (400 kreveta), ville (na području od 2000 m2); parking; sportski tereni sa teniskim terenom i sadržajima za vodene sportove, vanjski i unutarnji Olimpijski bazen. Vuče (15, 30 i 50 t); popravci motora (dostupni rezervni dijelovi); trupovi i oprema. Marina ima flotu za charter sa preko 200 motornih brodova i jedrilica, duljine između 6 i 13 m, motorni brod Adria 1000 (8 ležajeva).

SUKOŠAN

(44° 03’N; 15° 18’E), grad (1991. populacija 2,275) i mala luka u velikoj, ali plitkoj uvali u južnom dijelu Zadarskog kanala.

Pristup: Obilježja: Četverokutni betonski toranj (bijelo svjetlo) na betonskoj bazi dalje od točke Podvara; ruševine na rtu u južnom dijelu luke i crkva sa niskim zvonikom.

Sidrenje: Luka je zaštićena od svih vjetrova, osim jugo-zapadnjaka, koji uzrokuju uzburkano more. Manja plovila se mogu zaustaviti duž vrha lukobrana (dubina 3 m); na vrhu se nalazi crveni stup sa crvenim svjetlom. Savjetuje se zaustaviti u marini Zlatna Luka.

Sadržaji: Dostupne namirnice i voda; gorivo na benzinskim stanicama u Biogradu ili Zadru. Lokalno brodogradilište izvodi popravke drvenih brodova. Poštanski ured, ambulanta, željeznička stanica, nekoliko hotela i autokamp na točki Podvara.

Znamenitosti: crkva Svetog Kasijana (11.st., obnovljena 1673.), na otočiću u luci nalaze se ruševine ljetnikovca M. Valaresso, zadarskog nadbiskupa (1470.).

PAŠMANSKI KANAL,

kanal između glavnog kopna i otoka Pašmana. U njegovom jugoistočnom dijelu kanal je uzak i plitak sa mnogo otočića i rtova. Otočići Komornik, Babac, Frmic, Planac i Sveta Katarina formiraju dva prolaza u ovom dijelu kanala gdje zapadno i istočno mogu ploviti brodovi gaza do 6 m. Bura je mnogo jača u Pašmanskom kanalu nego u Zadarskom kanalu, dosežući snagu zimi. Jugo je također snažno i posebno neugodno kada naiđe struja iz suprotnog smjera. Jugozapadni vjetar mijenja smjer u kanalu i puše sa juga ili jugo-jugoistoka. Sjevero-zapadnjaci mogu također biti vrlo snažni i uzrokovati velike valove, posebno na području sjeverno od otočića Bisage. Sjeverozapadna struja (plima) doseže snagu od 12.5 čvorova u kanalu, a jugoistočna struja (oseka) snagu od 12 čvorova. Struja doseže najveću snagu u najužem dijelu kanala i dalje od naselja Turanj i Sveti Filip i Jakov. Južni vjetrovi utječu na smjer struje i često uzrokuju vrlo snažne vrtloge. Dekret o plovidbi brodova (do 50 GRT) i jahti kroz Pašmanski kanal određuje njegove granice i dva plovna puta. Granice Pašmanskog kanala: na sjeveru, linija koja spaja točku Tukljaca, otočić Ričul i otočić Galešnjak, zapadnu točku otočića Bisaga Mala i sjevernu obalu otočića Garmenjak; na jugu, linija koja povezuje uvalu Soline (južno od Biograda) sa točkom Studenac (otok Pašman).

Plovni putevi: Zapadni plovni put unutar linija koji povezuje sjeveroistočnu obalu otočića Garmenjak, točku Brizine, lučko svjetlo u naselju Pašman, Čavatul, križanje svjetala na Čavatulu i Babcu sa južnom granicom kanala, križanje južne granice kanala (jugozapadno) od točke otočića Planac i svjetlom Sveta Katarina, svjetlo Sveta Katarina sa svjetlom Babac, križanje svjetala srednje točke otočića Čavatul i svjetla Babac sa sjevernom granicom kanala. Istočni prolaz koji leži unutar linija povezujući uvalu Soline, lučko svjetlo Biograd, svjetlo rta Kocerka, svjetlo rta Minerva, svjetlo Ricul, svjetlo Galešnjak, zapadnu točku Bisaga mala, križanje postrojenja središnje točke otočića Čavatul i svjetla Babac sa sjevernom granicom kanala, križanje postrojenja središnje točke otočića Čavatul i svjetla Babac sa linijom koja povezuje sjevernu obalu otočića Garmenjak i svjetlo Galešnjak, zapadnu točku otoka Komornik, svjetlo Komornik, svjetlo na istočnoj obali Babca, svjetlo Planac, sjevernu točku Svete Katarine, križanje južne granice kanala sa postrojenjem jugozapadne točke otoka Planac i svjetlo na otočiću Sveta Katarina.

Brodovi preko 50 GRT moraju koristiti zapadni plovni put kada idu jugoistočno, a istočni plovni put kada idu sjeverozapadno.

Brodovi do 50 GRT i jahte mogu proći sa zapadnog na istočni plovni put i obratno u bilo kojem dijelu kanala. U plovnim putevima Pašmanskog kanala, brodovi preko 50 GRT smiju ploviti na brzini do 10 čvorova na sljedećim područjima:

u zapadnom plovnom putu od točke Brizine do južne granice kanala;

u istočnom plovnom putu od ulaza do svjetla Komornik.

Upute za plovidbu kroz kanal:

Kada ulazite u kanal sa sjeverozapada, koristite zapadni plovni put; smjer je određen postrojenjem, pod kutem od 143.5° (zapadna točka otočića Babac, točka otočića Čavatul). Kada se nađete pored zelenog tornja sa stupom (zeleno svjetlo) na rubu rta južno od otočića Galešnjak, usmjerite put za 148° što vodi kroz srednji plovni put između lučkog svjetla (zeleni toranj sa galerijom, zeleno svjetlo) u luci Pašman i svjetionik (kameni toranj i mala kuća, bijelo svjetlo) na otočići Babac. Kada prođete svjetionik, ostavite rtove na južnoj strani (4.8 i 5.3 m) prema luci, pod kutem od 131° (svjetionik na otočiću Sveta Katarina). Držite taj smjer dok se ne nađete sa svjetlom koji označava rt (zeleni toranj sa galerijom, zeleno svjetlo) dalje od sjeverne točke otočića Čavatul; tada skrenite desno prema smjeru koji vodi zapadno od otočića Sveta Katarina (bijeli toranj nasuprot kuće, bijelo svjetlo).

Kada uđete u kanal sa jugoistoka, koristite istočni plovni put, usmjeravajući smjer prema sredini linije spajajući lučko svjetlo u Biogradu i otočić Planac, pazite na rt (3.5 m) istočno od otočića Sveta Katarina. Od sredine ove linije usmjerite prema otočiću Ričul (bijeli toranj sa stupom i galerijom, bijelo svjetlo) pod kutem od 320° dok se ne nađete do svjetla na otočiću Komornik (crveni toranj sa stupom i galerijom, crveno svjetlo); tada usmjerite prema jugu od svjetla na otočiću Galešnjak.

Upozorenje: Sidrenje dalje od ulaza i izlaza od gore spomenutih plovnih puteva i u samim plovnim putevima je zabranjeno. Svim brodovima je zabranjeno ulaziti i ploviti u kanala u kada vidljivost pada ispod 0.2 M.

Na plovnim putevim su samo danju dozvoljeni pecanje i bacanje mreža. Izvan plovnih puteva ribarska svjetla od preko 200 W moraju biti zatamnjena tako da ne osvjetljavaju područje čiji dijametar ne prelazi 4 m.

KRMČINA

(43° 59.6’N; 15° 22’E), naselje (1991. populacija 267) i sidrište u Pašmanskom kanalu, jugoistočno od istoimene točke.

Sidrenje: Dobro sidrište za brodove svih veličina, zaštićeno od bure. Sidro (dubina 12 m) južno od naselja na južnoj strani točke, koju karakteriziraju crvena klizišta.

Znamenitosti: U obližnjem naselju Tukljača nalazi se kapela Naše Gospe, zadužbina Mikuc Mogorović, zapovjednika flote princa Miroslava (memorijalni natpis na prozoru koji datira iz 845).

TURANJ

(43° 58’N; 15° 25’E), naselje (1991. populacija 1,062) i mala luka na obali glavnog kopna u najužem dijelu Pašmanskog kanala.

Pristup: Obilježja: zvonik crkve u naselju i dugi lukobran oblika L, na čijem se vrhu nalazi zeleni toranj sa stupom i galerijom (zeleno svjelto). Dalje od luke nalazi se rt Minerva (4.5 m) označen sa zelenim tornjem sa stupom i galerijom (zeleno svjetlo) na betonskoj bazi u moru.

Sidrenje: Luka nije zaštićena od juga i treba se izbjegavati kada puše ovaj vjetar. Manja plovila se mogu zaustaviti u luci duž vanjskog kraja lukobrana.

Sadržaji: Namirnice i voda u naselju; gorivo na benzinskoj stanici u Biogradu.

Znamenitosti: Rimski nalazi (grobovi, ostaci raznih zgrada), ruševine utvrde (16.st.).

SV. FILIP I JAKOV

(43° 57’N; 15° 26’E), naselje (1991. populacija 1,645) i mala luka u Pašmanskom kanalu, oko 1.5 M sjeverozapadno od Biograda.

Pristup: Obilježja: zvonik; okrugli zeleni toranj sa stupom i galerijom (zeleno svjetlo) na bazi rta Kocerka (oko 600 m južno od luke); crveni toranj prijašnjeg svjetla na vrhu mula; zvonik sa stupom u naselju i istočno od toga, staklenici koji se protežu sve do obale.

Sidrenje: Luka je zaštićena od svih vjetrova. Manja plovila se mogu zaustaviti duž mula štiteći luku za ribarske brodove. Također je moguće zaustaviti se duž unutarnjeg kraja zapadnog mula (dubina 2 m) i duž lukobrana (unutarnja strana 2 m vanjska strana do 4 m).

Sadržaji: Poštanski ured i ambulanta. Namirnice iz lokalnih trgovina, voda iz hidranta na lukobranu i mulu. Gorivo na benzinskoj stanici u Biogradu.
Znamenitosti: crkva Svetog Mihovila (14.st., rekonstrukcija 1707.) ru ševine dvorca Dvorine (bivši benediktinski samostan sa crkvom Svetog Roka, 1374.) u Rogovu; park Folco Borelli, spomenik vrtne arhitekture.

BIOGRAD

(43° 56’N; 15° 27’E), grad (1991. populacija 5,315) i luka u južnom dijelu Pašmanskog kanala.

Pristup: Obilježja: zvonik u gradu; polukružna žućkasta bolnička zgrada sa dva četverokutna dimnjaka na zapadnoj strani; bijeli toranj sa stupom i galerijom (zeleno svjetlo) na vrhu mula; crveni toranj sa stupom i galerijom (cveno svjetlo) na vrhu sjevernog lukobrana u marini; zeleni toranj sa stupom i galerijom (zeleno svjetlo) na vrhu zapadnog lukobrana u marini; crveni toranj sa stupom i galerijom (crveno svjetlo) na otočiću Planac; bijeli toranj (bijelo svjetlo) na otočiću Sveta Katarina; zelena plutača na rtu zapadno od trajektne luke; hotel Adriatic.

Sidrenje: Luka je zaštićena od svih vjetrova i mora, osim jugo-istočnjaka. More koje se podiže kada pušu jugo-zapadnjaci može ponekad biti neprijatno. Lukobran u glavnoj luci je rezervirano za putničke brodove. Hotelska luka do hotela Adriatic, koja ima 170 ležajeva za brodove do 7 m duljine je rezervirana za goste hotela. Marina Kornati u Biogradu se nalazi oko 0.5 m zapadno od luke i 0.1 M zapadno od trajektne luke.

Sadržaji: Lučka kapetanija, ambulanta, ljekarna, ortopedska bolnica, poštanski ured, nekoliko hotela, motel, autokampovi (neki od njih u okolici), restorani, sportski sadržaji, tvornica ribarskih mreža, Centar za pomorska istraživanja. Ribički klub Podlanica. Dobra kupovina namirnica; opskrba vode iz vodovoda; gorivo na benzinskoj stanici na lukobranu i na jadranskoj autocesti (1 km).

Trajektna linija: Biograd – Tkon (otok Pašman).

Znamenitosti: Liburnski i rimski ostaci (ostaci vodovoda, villa rustica), ostaci kuća i crkava srednjovjekovne kraljevske općine (11./13. st.) te arheološke zbirke (iz željeznog doba, rimskog i srednjovjekovnog perioda); poseban dio zbirke je Blago podmorja sa staklenim i brončanim predmetima, svjećnjacima, tekstilom, bakrenom žicom, kućanskim priborom, top (1200 kg) koji datira iz 1582., koji su pronađeni na potopljenom brodu sa kraja 16.st., otkrivenog blizu otočića Gnalić. Istočno od Biograda nalazi se Vransko jezero (14 x 4 km, dubina do 4 m) poznat po svojim ribnjacima i lovu na ptice. Na sjevernoj obali jezera nalaze se ruševine utvrđenog samostana Templara (13.st.) i Maškovića han, turske rezidencije (1644.).

MARINA KORNATI BIOGRAD

je smještena u prirodnoj luci sjeverno od trajektnog pristaništa u gradskoj luci. Zaštićena je sa dva lukobrana. Marina ima 500 vezova u moru i 200 suhih vezova; dubina 25 m. Najam broda: oko 60 brodova, 40 manjih brodova (za dnevni najam) i brodove za obiteljski boravak sa 46 ležajeva (tjedni najam).

Marina radi cijelu godinu. Ima recepciju, restoran, trgovine i duty-free trgovinu; lučka kapetanija, carina; zahodi i tuševi, parking za 600 auta. Namirnice u supermarketu; nautički predmeti i rezervni dijelovi, željezarija i alat, sportska oprema; gorivo na benzinskoj stanici na lukobranu i na jadranskoj autocesti (1 km). Dizalice (2.5 i 10 t), sadržaj za montažu jarbola, čišćenje i spuštanje brodova, sigurnost brodova tijekom zimskog perioda; priključci za vodu i struju postavljeni na mostu. Održavanje i usluge servisa u marini; generalni remont brodova i motora u zadarskoj marini.

CRVENA LUKA

(43° 56’N; 15° 30’E), mali zaljev, hotelski kompleks (13 hotelskih zgrada, 27 bugalova) i mala luka oko 2 M jugoistočno od Biograda.

Pristup: Može se prepoznati bijeli toranj sa stupom (sektori bijelog svjetla) na otočiću Ostarije, jugozapadno od ulaza u zaljev.

Upozorenje: Između otočića Ostarije i glavnog kopna proteže se greben u duljini od 100 m jugoistočno od otočića; pristup zaljevu kad se ide južno od otočića i vezuje barem na 100 m.

Sidrenje: Zaljev je zaštićen od bure; jugo uzrokuje uzburkanost mora. Brodovi se mogu vezati duž mula (dubina od vrha 3 m) na sjeverozapadnoj obali zaljeva ili usidriti usred zaljeva (dubina 36 m); dno koje dobro drži sidro. Napustite zaljev čim primijetite znakove nagovještaja juga.

Sadržaji: Dostupne su namirnice (u trgovini i restoranu) i voda; gorivo na benzinskoj stanici u Biogradu.

PAKOŠTANE

(43° 55’N; 15° 31’E), grad (1991. populacija 2,155) i mala luka na ulazu u Pašmanski kanal.

Pristup: Obilježja: zvonik u naselju, niz otoka (Babuljas, Veli skolj, Sveta Justina) dalje od ulaza u luku, zeleni toranj sa stupom i galerijom (zeleno svjetlo) na vrhu lukobrana. Najpristupačniji od četiri prolaza je onaj koji vodi sjeveroistočno od otočića Sveta Justina (kapela). Sjeveroistočno od otočića nalazi se bitva na betonskoj bazi u moru; između otočića i bitve nalazi se rt (1.8 m). Idite između bitve i glavnog kopna (držeći se potonjeg što je bliže moguće), usmjerite se prema vrhu lukobrana.

Sidrenje: Mala luka (dubina na ulazu 3 m) je samo djelomično zaštićena od juga i otvorena jugo-zapadnjacima. Zaustavite se na unutarnjoj strani lukobrana, samo za brodove gaza do 3 m.

Sadržaji: Poštanski ured i ambulanta. Namirnice, voda iz hidranta na mulu. Gorivo na benzinskoj stanici u Biogradu.

Znamenitosti: Ostaci rimskog lukobrana se mogu vidjeti između obale glavnog kopna i otočića unutar luke. Na otočiću stoji kapela Svetog Justina (1670.), podignuta na mjestu stare pariške crkve u čast poraza turske flote kod Lepanta (1571.).

OTOK OLIB

SVETI NIKOLA

(44° 21’N; 14° 47’E), uvala na jugozapadnoj obali Oliba, oko 1.6 M jugoistočno od točke Tale.

Pristup: Obilježja: kamena kapela i tri kamene bitve na točkama uvale; žuta plutača sa crnom trakom (bijelo svjetlo) na točki Tale.

Sidrenje: Uvala je zaštićena od bure i sjevernih vjetrova, ali je otvorena jugu, koji uzrokuje velike valove i čini uvalu opasnim mjestom. Zaustavite se usred uvale (dubina 12 m); manja plovila se mogu usidriti (vez na četiri točke) tako da se osiguraju za bitve na početku uvale.

Znamenitosti: Ruševine samostana i crkve (kasno 17.st.) u uvali Banve.

OLIB (44° 23’N; 14° 47’E), naselje (1991. populacija 714) i mala luka u uvali na zapadnoj obali otoka Oliba.

Pristup: Obilježja: kapela Svete Stošije u naselju; kapela na sjevernoj obali uvale; crveni toranj sa stupom i galerijom (crveno svjetlo) na vrhu lukobrana. Trebate paziti na plitku južnu obalu. Noću se vodite svjetlom na vrhu lukobrana, koji označava vez koji se mora napraviti na stijeni Kurjak (na sjeverozapadnoj strani). Prilazeći uvali sa jugoistoka, napustite žutu svijetlu plutaču sa crnom trakom (bijelo svjetlo) koja označava rt dalje od točke Tale prema desnoj strani broda.

Sidrenje: Manja plovila se mogu usidriti na unutanjoj strani lukobrana (dubina oko 2.5 m); dio vrha lukobrana koriste putnički brodovi. Sidrište dalje od luke (dubina 820 m) je zaštićeno samo od vjetrova sa sjeveroistočnog kvadranta.

Sadržaji: Poštanski ured, ambulanta, nekoliko trgovina i restorana. Namirnice u lokalnim trgovinama.

Lokalna putnička linija: vidite Zadar.

Znamenitosti: Utvrda (Kastel) na ulazu u luku (17./18.st.) sagrađena za obranu protiv Turaka; crkva Svete Stošije (17.st.)

OTOK SILBA

SILBA

(44° 22.5’N; 14° 42.4’E), naselje (1991. populacija 221) i istočna luka otoka.

Pristup: Obilježja: četverokutni crveni toranj sa stupom i galerijom (crveno svjetlo) na vrhu lukobrana i crveni toranj u naselju.

Sidrenje: Luka je zaštićena od svih vjetrova, osim bure i tramontane. Tijekom ovih vjetrova savjetuje se da napustite luku i potražite zaklon na zapadnoj obali otoka. Manja plovila se mogu usidriti duž unutarnje strane lukobrana, koji je uređen kao marina (dubina 23 m); na vrhu lukobrana nalazi se potopljena gomila kamenja (do 5 m). Duž vrha unutarnjeg zaljeva nalazi se pristanište za domaće putničke brodove. Sidrište za brodove se nalazi oko 250 m dalje od luke (dubina 1015 m).

Sadržaji: Lučka kapetanija, poštanski ured, ambulanta, ljekarna, restorani i trgovine.

Namirnice u lokalnim trgovinama, ograničena voda iz cisterne te opskrba vodom iz vodovoda.
Tu su i dva navoza za manja plovila.

Obalne putničke linije: vidite Zadar i Mali Lošinj.

Znamenitosti: crkva Uznesenja Marijina (1637., slike, kruna “seoskog kralja” izabranog svake godine od domaćih stanovnika da vlada od 26. prosinca do 6. siječnja); dijelovi utvrda sagrađeni protiv pirata (16.st.), toranj sa prekrasnim pogledom Toreta (19.st.)

SVETI ANTE

(44° 21’N; 14° 42’E), uvala na jugozapadnoj obali Silbe.

Pristup: Obilježja: kuća na točki Mavrova i kapela na točki između sjevernih i južnih uvala. Treba se paziti na rtove koji se protežu oko ulaznih točaka.

Sidrenje: Najsjeverniji dio uvale je zaštićen od svih vjetrova, ostatak uvale je izložen zapadnim vjetrovima. Najbolje sidrište za manja plovila je u južnom dijelu uvale, posebno tijekom juga.

ZALIC 44° 22.4′ N; 14° 41.8’E), uvala i zapadna luka naselja Silba.

Pristup: Obilježja: bijeli toranj sa stupom i galerijom (crveno svjetlo) na vrhu doka i zvonik u Silbi.

Sidrenje: Luka je zaštićena samo od bure i istočnjaka; brodovi bi je trebali napustiti kada počnu puhati zapadni i sjeverozapadni vjetrovi. Jugoistočni kraj mola je rezerviran za putničke brodove. Manja plovila se mogu zaustaviti na obje strane doka (dubina 1.55.4 m), ali samo po mirnom vremenu i buri; ako su svi vezovi zauzeti, trebali bi koristiti vez na četiri točke. Dobro sidrište za veća plovila je sjeverozapadno od luke (dubina 2540 m); za manja plovila dobro sklonište od bure je oko 400 m sjeverozapadno od uništenog dijela lukobrana.

Sadržaji: Ograničene zalihe vode; namirnice i druge kupovine u lokalnim trgovinama.

OTOK PREMUDA

KRIJAL

(44° 20’N; 14° 36’E), mali zaljev na zapadnoj obali otoka. Poviše toga, na vrhu otoka nalazi se naselje Premuda (1991. populacija 73).

Pristup: Obilježja: jugozapadno od zaljeva je niz stijena (Hripa, Masarine, Plitka sika, Bracic, Mala sika). Crveni toranj sa stupom (crveno svjetlo) na vrhu sjevernog lukobrana i kapela. U luku se može ući sa jugoistoka i sjeverozapada držeći se što bliže obale otoka. Jedrenje između litica je opasno zbog rtova i potopljenih grebena.

Sidrenje: Luka je zaštićena od svih vjetrova osim sjevero-zapadnjaka, koji uzrokuju uzburkano more u luci. Sidrište je zaštićeno samo od bure i jugo-zapadnjaka. Manja plovila se mogu zaustaviti u unutarnjoj luci, osiguravajući brod duž unutarnjeg lukobrana ili koristeći vez na četiri točke. Veća plovila se mogu usidriti sjeveroistočno od stijene Hripa. Sa burom ili sjevernim vjetrovima, usidrite se zapadno-sjeverozapadno od luke, a kada pušu drugi vjetrovi južno od toga.

Sadržaji: Poštanski ured u naselju Premuda (1 km). Namirnice u lokalnoj trgovini. Na unutarnjem dijelu luke se nalazi navoz za manja plovila.
Obalne putničke linije: vidite Mali Lošinj i Zadar.

OTOK ŠKARDA

GRIPARICA

(44° 16.6’N; 14° 43.4’E), uvala u južnom dijelu otoka.

Pristup: Obilježja: Napuštena kuća na vrhu uvale, vrh brda (102 m) sjeveroistočno od ulaza u uvalu i vapnenice na obje strane ulaza.

Sidrenje: Uvala je zaštićena od svih vjetrova osim juga koji uzrokuje uzburkano more; napustite uvalu na prvi znak juga. Dobro sidrište za brodove svih veličina (dubina 625 m).

OTOK IST

IST

(44° 16’N; 14° 46’E), mala luka na vrhu uvale Široka na jugoistočnoj obali Ista. Naselje Ist (1991. populacija 237) je oko 600 m dalje.

Pristup: Obilježja: zeleni toranj sa stupom (zeleno svjetlo) na vrhu lukobrana i kapela na brdu Straza (175 m); rt (2 m) na ulazu u uvalu je označen sa jarbolom i crvenim trakama iznad koji su dvije velike kugle.

Sidrenje: Sidrište nije sigurno: bura snažno puše, a jugo podiže more. Manja plovila se mogu zaustaviti na unutarnjoj strani lukobrana (70 m dug); ako puše bura osigurajte se za bitve na suprotnoj obali, koja je djelomično zaštićena od svih vjetrova. Vrh doka je rezerviran za putničke brodove.

Sadržaji: Lučka kapetanija i poštanski ured. Namirnice u lokalnim trgovinama; voda u ograničenim količinama.

Obalne putničke linije: vidite Mali Lošinj i Zadar.

KOSIRACA

(44° 17’N; 14° 45’E), uvala na sjeverozapadnoj obali otoka.

Pristup: Obilježja: kapela na brdu Straza, tri male kuće južno od točke Kok i kuća na vrhu uvale. Kada prilazite sa sjeverozapada, pazite na rt (3 m), stijenu i otočić Krizica (kućište podvodnog kabela), smještenog zapadno od točke Kok.

Sidrenje: Uvala je zaštićena od svih vjetrova sa jugoistočnih i jugozapadnih kvadranta, ali je izložena sjevernim i sjeverozapadnim vjetrovima; bura je jaka i puše iz različitih smjerova. Usidrite se dalje od početka uvale na 520 m.

OTOK MOLAT

ZAPUNTEL

(44° 15’N; 14° 49’E), uvala i naselje (1991. populacija 52) u istoimenom prolazu (između otoka Ista i Molata).

Pristup: Sa Virskog mora: kupast bijeli toranj sa galerijom (bijelo svjetlo) na točki Vranac (na otoku Molatu) i Vrh Gore i brda Straza (na otoku Istu); kada dolazite sa otvorenog mora pazite na otočiće, grebeni i rtove kod Ista i Molata. U tjesnacu (dubina na sredini 2040 m) postoji snažna struja (do 3 čvora) koja dolazi sa otvorenog mora; sa snažnom burom i strujom iz suprotnog smjera dolazi do uzburkanosti mora.

Sidrenje: Dobar zaklon. Brodovi se mogu zaustaviti duž mola u luci (duž njega ili koristeći vez na četiri točke); dubina 3.5 m. Vrh pristaništa je rezerviran za putničke brodove. Zabranjeno je usidriti se usred prolaza i u njegovom uskom zapadnom dijelu (podvodni kabel).

Sadržaji: Vrlo ograničene namirnice, a voda je dostupna u obalnom dijelu naselja.

Lokalne putničke linije: vidite Zadar.

JAZI

(44° 13’N; 14° 53’E), uvala na jugoistočnoj obali otoka.

Pristup: Lako se mogu prepoznati otočić Tovarnjak dalje od uvale i crkve na brdu u naselju Molatu (1991. populacija 109).

Sidrenje: Uvala je izložena sjeveroistočnim vjetrovima; sa snažnim vjetrom koji puše, usidrite se u uvali Lucina (Brguljski zaljev). Manja plovila se mogu usidriti oko 300 dalje od malog doka u smjeru sjever-sjeveroistok (dubina 58 m) ili u uvali Przina (oko 0.6 M sjeverozapadno od luke, dubina 46 m), gdje se također mogu usidriti (vez na četiri točke). Dobro sidrište za veća plovila (dubina 820 m) je linija od centra otoka Tovarnjak i crkve u naselju.

Sadržaji: Ograničene namirnice i voda su dostupni u naselju Molat.

BRGULJSKI ZALJEV,

mali zaljev na jugozapadnoj obali otoka Molat između točaka Bonaster i Golubinjka; sa uvalama Lucina, Podgarbe i Luka na istoku, to je najbolje prirodno sklonište u ovom dijelu Jadrana za brodove svih veličina.

Pristup: Obilježja: piramidalni kameni toranj (bijelo svjetlo) na točki Bonaster; bijeli toranj sa stupom i galerijom (bijelo svjetlo) na otočiću Golac; zvonik i nekoliko kuća u naselju Molat; okrugli crveni toranj sa stupom i galerijom (crveni sektor svjetla) u uvali Lucina; kupast bijeli toranj sa galerijom (bijelo-zeleni sektor svjetla) na otočiću Tun Veli; crveni toranj sa stupom i galerijom (crveno svjetlo) na Tun Mali. Kada plovi kroz prolaz Maknare, veća plovila bi se trebala držati bijelog sektora svjetla na otočiću Tun Veli. Kada dolazite iz Zadra, držite se drugog bijelog sektora svjetla na Tunu Velikom; okrenite se prema zaljevu nakon što ste prošli svjetlo na točki Bonaster.

Upozorenje: Oko 1M sjeverno od svjetla na točki Bonaster se nalazi plutača (bez svjetla) koju koriste ratni brodovi.

Sidrenje: Manja plovila se mogu zaustaviti na molu u uvali Lucina. Najbolje sidrište je sjeverozapadno od otočića Brguljski u uvali Studena (dubina do 4.5 m) bliže sjeveroistočnoj obali; u jugoistočnom dijelu uvale Podgarbe je dobro sidrište (zaštićena od južnih vjetrova) i u uvali Luka na sjeverozapadnom kraju zaljeva.

Sadržaji: Namirnice i voda u uvali Lucina.
Lokalna putnička linija: Ist – Molat – Zadar.

SEDMOVRAĆE,

morsko područje koje obiluje otocima Molat, Tun Mali, Tu Veli, Zverinac i Dugi Otok. Pristup kroz sljedeće tjesnace: Maknare, između točke Bonaster na Molatu i točke Borji na Dugom Otoku; Velo Zaplo, između Tun Mali i Tun Veliki; Malo Zaplo između točke Zaplo na Molatu i Tun Mali (vidi Brguljski zaljev). U tjesnacima Velo Zaplo i Sestrunjski kanal, morske mjena se pomiču prema istoku i sjeveru na brzini od 2.5 čvora. Dvije se mjene sreću na otočiću Vrtlac i formiraju vrtloge. Oseka koja ide u suprotnom smjeru postiže brzinu do 1.5 čvora.

Upozorenje: Kada dolazite sa otvorenog mora sa sjeverozapada, trebate paziti na greben Bacvica (oko 0.5 M jugoistočno od otočića Tramerka); kada dolazite sa juga trebate paziti na otočiće Lagnjici (oko 0.7 M sjeverozapadno od točke Veli rat), koji su ispresijecani podvodnim grebenima. U prolazu Maknare, između otočića Golac i Brscak nalazi se 3 m dubok greben. Noću je prolaz Maknare, između svjetla na točki Bonaster (bijeli bljeskovi) i otočić Golac (bijeli bljeskovi), označen sa bijelim sektorom svjetla na otoku Tun Veli. Brodovi koji dolaze iz Zadarskog kanala i Virskog mora trebaju paziti da izbjegnu rt Sajda, koji se nalazi oko 1.5 M sjeverno od otoka Rivanj. Označen je sa četverokutnim sagrađenim tornjem sa crnim i crvenim trakama (bijelo svijetleće svjetlo) iznad kojeg se nalaze dvije crne kugle. Oko 700 m sjeverozapadno od grupe otoka Tri sestrice se nalazi greben označen crno-crveno-crnim jarbolom na betonskoj bazi sa dvije crne kugle. Istočno od sjeverozapadne krajnje točke otoka Sestrunj nalazi se rt (5.8 m) koji je opasan samo za brodove velikog gaza. Noću se držite unutar bijelog sektora svjetla na Tun Veli (kupast bijeli toranj sa galerijom), koji vodi između otočića Trata (crveni toranj sa stupom i galerijom, crveni bljeskovi) i otočića Vrtlac (bijeli toranj sa stupom i galerijom, bijeli bljeskovi); u Sedmovrace se ulazi između otočića Tun Mali (crveni bljeskovi) i sjeverozapadne točke Tun Veli (zeleni bljeskovi).

Najbolji smjer od Sedmovraće do Srednjeg kanala je kroz Tunski kanal, gdje nema prepreka za plovidbu. Nadzemni dalekovod pod naponom, sa okomitim zazorom od 10.5 m, obuhvaća tjesnac Malo Zaplo.

OTOK SESTRUNJ

HRVATIN

(44° 10’N; 15° 00’E), uvala na sjeveroistočnoj obali Sestrunja.

Sidrenje: Dobar zaklon (sidrište) od juga. Manja plovila se mogu zaustaviti na doku, gdje su zaštićena od svih vjetrova.

Sadržaji: Namirnice i voda u naselju Sestrunj.

Obalne trajektne linije: vidite Zadar.

KABLIN

(44° 08’N; 15° 01’E), uvala i točka na jugozapadnoj obali Sestrunj, oko 1.5 M sjeverozapadno od točke Mavrovica, koja je najjužnija točka na otoku. Kablin služi kao luka za naselje Sestrunj (1991. populacija 123).

Sidrenje: Kablin pruža dobar zaklon od sjevernjaka i bure manjim plovilima. Tijekom juga, brodovi bi se trebali premjestiti na sjeveroistočnu obalu otoka. Sidrenje na unutarnjoj strani molova, od kojih je prvi rezerviran za lokalne linije.

Sadržaji: Namirnice i voda u naselju Sestrunj (1 km u unutrašnjosti).

DUMBOČICA

(44° 08’N; 14° 59’E), uvala na jugozapadnoj obali Sestrunja. Dobro sklonište od sjevernjaka i bure za manja plovila: sidrište bliže obali (dubina 15 m).

Sadržaji: Namirnice i voda u naselju Sestrunj (1.5 km u unutrašnjosti).

OTOK RIVANJ

RIVANJ

(44° 09’N; 15° 03’E), mala luka na zapadnoj obali otoka Rivanj; na brdu iznad luke se nalazi malo naselje Rivanj (1991. populacija 20).

Pristup: Obilježja: bijeli toranj sa stupom i galerijom (zeleno svjetlo) na vrhu lukobrana.

Sidrenje: Lukobrani štite luku od sjevernjaka i djelomično od juga. Manja plovila se mogu zaustaviti duž unutarnjeg kraja većeg lukobrana (dubina 3 m), vanjski dio je rezerviran za obalne linije. Zbog snažnih struja u Rivanjskom kanalu (do 4 čvora) sidrenje se ne preporuča.

Sadržaji: Namirnice i druge kupovine u obližnjim trgovinama. Lokalne putničke linije: vidite Zadar.

OTOK UGLJAN

UGLJAN

(44° 08’N; 15° 07’E), naselje (1991. populacija 1,070) i mala luka na sjeveroistočnoj obali otoka.

Pristup: Obilježje: crveni stup na vrhu lukobrana i samostan na sjevernoj ulaznoj točki. Treba se paziti na stjenovite rtove (1 m) sjeverozapadno od ulaza.

Sidrenje: Luka je zaštićena od juga, ali je izložena buri. Manja plovila se mogu zaustaviti duž unutarnjeg kraja lukobrana ili zaustaviti (vez na četiri točke) blizu početka lukobrana (dubina 0.51 m). Dubina u unutarnjoj luci (jugozapadni dio) je oko 1 m. Sidrište je oko 0.5M jugoistočno od svjetla (dubina 610 m) je sigurno kada puše jugo, ali se ne smije koristiti kada puše bura.

Sadržaji: Poštanski ured, ambulanta, hotel, restoran i trgovine. Namirnice u lokalnim trgovinama.
Znamenitosti: Franjevački samostan (1430.) sa manastirom i crkvom Svetog Jerolima (1447.); odmah do uvale nalaze se ruševine rimske ville rustica; kod Stivana se nalaze ruševine ranokršćanskih građevina (4.-6.st.)

CEPRLJANDA

(44° 07’N; 15° 07.5’E), mala uvala jugoistočno od naselja Ugljan (oko 0.7 M); dobar zaklon, osim od vjetrova sa sjeverozapadnog kvadranta. Dubina u uvali iznosi do 3 m, a mala plovila se mogu usidriti koristeći vez na četiri točke ili na malim gatovima.

LUKORAN VELI

(44° 06.2’N; 15° 10’E), uvala na sjeveroistočnoj obali Ugljana; naselje Lukoran (1991. populacija 687).

Pristup: Obilježja: crkva na brdu u naselju i stara borova šuma na zapadnom dijelu uvale.

Sidrenje: Uvala je dobro zaštićena od svih vjetrova, osim onih sa sjeverozapadnog kvadranta. Manja plovila se mogu usidriti duž pristaništa dalje od naselja ili usidriti u uvali; dno koje dobro drži.

Sadržaji: Poštanski ured i ambulanta. Namirnice u obližnjim trgovinama.

Znamenitosti: crkva Svetog Lovre (romanika) na groblju; u zaselku Mali Lukoran nalazi se ljetnikovac obitelji da Ponte (17.st.)

SUTOMIŠĆICA

(44° 06’N; 15° 10’E), naselje (1991. populacija 441) i mala luka u istoimenoj uvali na sjeveroistočnoj obali Ugljana.

Pristup: Obilježja: crveni stup (crveno svjetlo) na točki Sveti Grgur i zvonik u naselju.

Sidrenje: Uvala je izložena tramontani i zaštićena od svih drugih vjetrova i mora. Ima nekoliko malih gatova (dubine do 2 m). Manja plovila se mogu zaustaviti usred uvale (812 m). Tijekom bure savjetuje se usidriti dalje od sjeveroistočne obale. Podvodni kabel se nalazi 370 m dalje od obale istočno od svjetla Lukoran, koji se pruža do točke Ostri rat.

Sadržaji: Namirnice i voda u obližnjim trgovinama.

Znamenitosti: crkva Svete Eufemije (1349., obnovljena u 17.st.), kapela Svetog Grgura (obnovljena u 15.st.), ostaci samostana i ljetnikovac Lantana (1684.) okružen parkom.

POLJANA

(44° 05’N; 15° 12’E), naselje (1991. populacija 448) i uvala na istočnoj obali Ugljana, sjeverno od Prekog.

Pristup: Obilježje: Lako se mogu prepoznati okrugli zeleni toranj sa stupom i galerijom (zeleno svjetlo) na rtu (2 m) oko 100 m od točke Sveti Petar i crveni željezni stup (crveno svjetlo) na lukobranu južno od ulazne točke. Kada ulazite u uvalu trebate paziti na rt jugoistočno od točke Sveti Petar. Brodovi ne bi smjeli ploviti između okruglog zelenog tornja (zeleno svjetlo) i točke Sveti Petar. U luci trebate paziti na podvodne stijene dalje od sjeverne obale, između kapele i prve kuće. Uvala je izložena istočnim i jugoistočnim vjetrovima.

Ograničena je dostupnost namirnica i vode.

PREKO

(44° 06’N; 15° 02’E), naselje (1991. populacija 1,759) i mala luka na istočnoj obali Ugljana, nasuprot Zadru.

Pristup: Obilježja uključuju šumoviti otočić Galovac sa samostanom, crveni stup (crveno svjetlo) na vrhu lukobrana i bijeli toranj (zeleno svjetlo) na trajektnom pristaništu. Luka se sastoji od sjevernog i južnog dijela. Kablovi pod velikim naponom obuhvaćaju prolaz između Galovca i Ugljana (10 m).

Sidrenje: Južni dio luke je izložen buri; sjeverni (unutarnji) dio je zaštićen od svih vjetrova. Brodovi gaza do 1.2 m se zaustavljaju duž lukobrana u južnom dijelu luke i na vanjskom, južnom gatu u sjevernom dijelu luke. Trajekt koristi gat 300 m jugoistočno od naselja. Sidrište (dubina 510 m), smješteno dalje od naselja sjeverno od Galovca je izloženo buri.

Sadržaji: Lučka kapetanija, poštanski ured, ambulanta i ljekarna.

Namirnice iz obližnjih trgovina, voda iz vodovoda; gorivo na pumpi na gatu, oko 50 m od trajektnog pristaništa.

Trajektna linija: Preko – Zadar.

Znamenitosti: Ostaci antičkih zgrada (cisterna, mozaici) na području Gradine; romanička crkva Svetog Ivana Krstitelja (12./13.st.), crkva Gospa od Ružarija (1765.). Otočić Galovac: franjevački samostan (do 14./15.st. pavlinski, obnovljen u 16.st.) sa crkvom Svetog Pavla (1569.) i knjižnicom (iz 15.st.); park sa suptropskom vegetacijom. Sveti Mihovil na istoimenom brdu (256 m), prvo benediktinski, a zatim dominikanski samostan, za Venecije pretvoren u utvrdu 1202., bila je njihova glavna osmatračnica za zadarski arhipelag.

KALI

(44° 04’N; 15° 12’E), mali grad (1991. populacija 2,245) i ribarska luka na sjeveroistočnoj obali Ugljana.

Pristup: Obilježja: crveni stup (crveno svjetlo) na vrhu istočnog lukobrana, zvonik u naselju i otočić Osljak (bijelo svjetlo) sjeveroistočno od luke.

Sidrenje: Luka je izložena sjevernim vjetrovima, koji uzburkaju more u luci. Brodovi gaza do 3.5 m se mogu zaustaviti na unutarnjem kraju zidanih lukobrana i u unutarnjem dijelu luke (dubina 0.52 m); unutarnja luka je uglavnom zauzeta ribarskim brodovima.
Sadržaji: Po štanski ured i ambulanta. Dostupne namirnice i voda. Manji popravci motora se mogu napraviti u obližnjoj radionici. Jedinica za remont. Zadarsko brodogradilište za popravke u zaljevu Lamjana Vela. Svake godine 10. kolovoza se održava Kaljska ribarska noć sa ribarskom regatom i drugim natjecanjima.

KUKLJICA

(44° 02’N; 15° 15’E), naselje (1991. populacija 868) i mala luka u istoimenoj uvali na južnom i najistočnijem dijelu Ugljana.

Pristup: Obilježja: apartmansko naselje na ulazu u luku, okrugli zeleni toranj sa stupom i galerijom (zeleno svjetlo) na vrhu sjevernog lukobrana, otočić Mišnjak (oko 0.8M jugoistočno od uvale) i crkva u naselju.

Sidrenje: Uvala je zaštićena od bure i sjevernjaka, a luka od svih vjetrova. Brodovi se mogu zaustaviti duž lukobrana ili koristeći vez na četiri točke, duž rive. Tu je i nekoliko malih nasipa u zapadnom dijelu uvale. Usred uvale dubina iznosi između 1.5 i 6 m. Dobro sidrište je usred luke (dubina 56 m).

Sadržaji: Poštanski ured i ambulanta. Dostupne su namirnice i voda; gorivo na benzinskoj stanici u Prekom. Brodogradilište za drvena plovila sa navozom za brodove srednje veličine. Svake godine 5. kolovoza održava se tradicionalna vjerska ceremonija nošenja Naše Gospe od snijega od kapele (Mali Ždrelac) do Kukljice; u ovome sudjeluje više od 100 brodova.

Znamenitosti: crkva Svetog Petra i Pavla (1666., glagoljaški natpisi), romaničko-gotička crkva Svetog Jerolima.

LAMJANA VELA i LAMJANA MALA,

dvije uvale na južnoj i najzapadnijoj obali Ugljana, u Srednjem kanalu. U Lamjani Maloj se nalazi farma ribe i dagnji, a zabranjena je plovidba za brodove preko 16 m duljine i motora preko 60 kW (81 HP) od sumraka do zore; ograničenje brzine je 7 čvorova. Morate dobiti dozvolu od zadarskog brodogradilišta u Lamjani Veloj prije nego uđete u uvalu.

MULINE

(44° 08.3’N; 15° 04.5’E), uvala i naselje (1991. populacija oko 250) na sjeverozapadnoj obali Ugljana u prolazu Veli Ždrelac; plovni put nije označen svjetlima, a plovidba je moguća samo danju.

Sidrenje: Brodovi gaza do 3 m se mogu zaustaviti duž izgrađenog dijela gata. Uvala je zaštićena od svih vjetrova i mora, osim onih sa jugozapadnog kvadranta. Tijekom jugozapadnih vjetrova preporuča se usidriti 0.4 M sjeverno od jugoistočne točke otoka Rivanj.

Sadržaji: Ograničene namirnice i voda su dostupni u naselju Donje Selo (istočni dio uvale).

Znamenitosti: Ostaci prethistorijske utvrde i ranokršćanskih građevina (bazilika, mala kapela, mauzolej, villa rustica).

OTOK PAŠMAN

MALI ŽDRELAC,

prolaz između otoka Ugljana i Pašmana koji povezuje Zadarski kanal i Srednji kanal. Most preko ima okomiti zazor od 16.5 m.

Pristup: Plovni put je označen sa 7 obalnih svjetala i dva trokuta reflektirajućih oznaka (crveno ili zeleno); dva stupa mosta (3 m iznad razine mora) su obojana u crvene ili zelene reflektirajuće boje (visina oko 1 m); oni označavaju strane prolaza (bočni sustav). Ako dolazite iz Srednjeg kanala desna strana je označena sa zelenim tornjevima (zeleni bljeskovi), a strana luke sa crvenim tornjevima (crveni bljeskovi): u srednjem dijelu luke Ždrelac, na osi plovnog puta (270 m sjeverno od mosta) nalazi se glavna oznaka (crni i žuti toranj, bijeli bljeskovi) nadvišena sa dvije crne kugle koje pokazuju prema dolje južno od oznake. Ako dolazite iz Zadarskog kanala, nakon što prođete otočić Mišnjak, usmjerite se prema crvenom tornju na bazi u moru (bijelocrveni sektor svjetla) oko 150 m dalje od kapele Gospa od Sniga na točki Zaglav te zeleni toranj na kamenom bloku u moru (zeleno svjetlo) na točki Artina.

Upozorenje: Ograničenje brzine u prolazu je 8 čvorova. Sidrenje, zaustavljanje i ribarenje je zabranjeno. Brodovi koji dolaze iz Zadarskog kanala imaju pravo prolaska. Prolaz Mali Ždrelac je zaštićen od svih vjetrova. Ispod mosta morske mjene mogu dosegnuti brzinu od 4 čvora.

ŽDRELAC

(44° 01′ N; 15° 17’E), naselje (1991. populacija 258) i mala luka (Sveti Luka) na najsjevernijoj obali Pašmana.

Pristup: Usmjerite se prema kapeli na groblju (istočno od ulaza) i crvenom stupu (prijašnje svjetlo) na vrhu lukobrana.

Sidrenje: Luka je dobar zaklon. Brodovi gaza do 1.5 m se mogu zaustaviti na gatu. Dobro sidrište za brodove gaza manjeg od 4 m.
Sadržaji: Po štanski ured. Dostupne namirnice i voda.

BANJ

(44° 00’N; 15° 18’E), naselje (1991. populacija 256) i uvala u sjeveroistočnom dijelu Pašmana. Šumovite padine. Dobro sidrište za manja plovila.

Sadržaji: Dostupne namirnice i voda.

DOBROPOLJANA

(43° 59’N;15° 20’E), naselje (1991. populacija 402) i mala uvala u sjevernom dijelu Pašmana.

Sidrenje: Luka je zaštićena od južnih i zapadnih vjetrova. Duž lukobrana su vezovi samo za brodove gaza do 2.5 m. Istočno od gata L oblika (u izgradnji) nalazi se 120 m dug lukobran L oblika izgrađen od naslaganih kamenja.

NEVIANE

(43° 58.5’N; 15° 21’E), naselje (1991. populacija 628) i uvala na sjeveroistočnoj obali Pašmana.

Pristup: Obilježja: zvonik i kuće u maslinicima, crveni toranj sa stupom i galerijom (crveno svjetlo) na vrhu lukobrana.

Sidrenje: Lukobran nudi dobar zaklon za manja plovila od jugoistočnih i jugozapadnih vjetrova; uvala je izložena buri i sjevernjacima.

Sadržaji: Poštanski ured. Dostupe namirnice i voda.
Znamenitosti: U blizini crkve Gospe od Zdravlja (19.st.) su ostaci crkve (1670.); na groblju se nalaze ostaci crkve Svetog Mihovila (990.), zapadno od naselja se nalazi crkva Svetog Martina (11.st., ruševine).

PAŠMAN

(43° 57.5’N; 15° 23.5’E), naselje (1991. populacija 452) i mala luka u najužem dijelu Pašmanskog kanala.

Pristup: Obilježja uključuju okrugli zeleni toranj sa otvorenim strukturom okvira (zeleno svjetlo) na vrhu istočnog lukobrana i zvonik u uvali Lučina, sjeveroistočno od naselja. Ulazak i izlazak iz luke su teški zbog snažnih struja na ulazu (vidite Pašmanski kanal).

Sidrenje: Luka je zaštićena od svih vjetrova osim sjevero-zapadnjaka. Unutarnja luka je uglavnom zauzeta domaćim ribarskim brodovima. Manja plovila se mogu zaustaviti duž lukobrana. Dubina u luci je 14 m.

Sadržaji: Poštanski ured, ambulanta. Dostupne su namirnice i voda.
Znamenitosti: Crkva Rođenja Marijina (9.st., proširena u 18.st.); dvije rane hrvatske kapele u Pašmanu Malom.

TKON

(43° 55’N; 15° 25’E), naselje (1991. populacija 752) i mala luka na jugoistočnoj obali otoka Pašmana.

Pristup: Obilježja: zvonik i kapela sa dijelom samostana (90 m iznad morske razine), sjeverozapadno od naselja; na vrhu lukobrana je crveni toranj sa stupom i galerijom (crveno svjetlo).

Sidrenje: Luka je zaštićena od svih vjetrova i sa mora. Manja plovila se mogu zaustaviti duž lukobrana (dubina 1.52.5 m). Oko 200 m jugoistočno od luke nalazi se pristanište (crveni toranj sa stupom i galerijom, crveno svjetlo) kojeg koristi trajekt. Dio rive (oko 45 m) je oštećen i ne može se koristiti za pristajanje ili sidrenje.

Sadržaji: Poštanski ured. Ograničene namirnice (samoposluga) i voda; gorivo na benzinskoj stanici u Biogradu. Mogući su popravci motora.
Trajektna linija: Tkon – Biograd.

Znamenitosti: Ljetnikovac obitelji d’Erco (17.st.); na brdu Ćokovac (90 m) su ruševine benediktinskog samostana sa crkvom Svetog Kuzme i Damjana (1367. – 1418.).

TRILUKE

(43° 53.5’N; 15° 27’E), nenaseljena uvala na najjužnijoj obali Pašmana, oko 0.5 zapadno od točke Borovnjak.

Pristup: Kada dolaze sa sjevera ili sjeveroistoka veći brodovi bi trebali pripaziti na rtove južno od točke Borovnjak (4.8 m) i blizu istočne obale, na otočić Zizanj (4.6 m).

Sidrenje: Uvala je zaštićena od svih vjetrova, ali jugo puše prema moru te otežava sidrenje. Dobro sidrište za brodove svih veličina.

SOLINE

(43° 55.6’N; 14° 21.6’E), uvala na jugozapadnoj obali otoka Pašmana.

Pristup: Lako se može prepoznati brdo Zaglav (127 m) na južnoj strani.

Sidrenje: Jugoistočni dio uvale je zaštiće od svih vjetrova (sjeverozapadnjaci uzrokuju teški zrak). Manja plovila se sidre u jugoistočnom dijelu uvale (potopljeni grebeni su vidljivi tijekom oseke) te u sjeverozapadnom dijelu uvale (dubina 28 m). Veća plovila se sidre usred uvale (dubina 1622 m). Tijekom bure, usidreni brodovi se također moraju privezati i za obalu.

OTOK ŽVERINAC

ŽVERINAC

(44° 10’N; 14° 55’E), naselje (1991. populacija 59) u istoimenoj uvali na jugozapadnoj obali otoka Žverinac.

Pristup: Obilježja: Izdaleka se mogu vidjeti kuće u naselju i zvonik na vrhu uvale.

Sidrenje: Uvala je zaštićena od svih vjetrova osim jugozapadnjaka, koji uzrokuju podizanje mora i onemogućavaju boravak. Vrh gata L oblika koriste putnički brodovi. Manja plovila se mogu zaustaviti duž vrha gata L oblika (dubina 2 m) ili osigurati za bitvu, oko 5M istočno. Veća plovila se mogu usidriti bliže obali, osiguravajući se za obalu.

Sadržaji: Namirnice u lokalnim trgovinama.

Obalne trajektne linije: vidite Zadar.

Znamenitosti: Palača obitelji Fanfogna (1746.) sa kapelom.

OTOK IŽ

VELI IŽ

(44° 03’N; 15° 07’E), naselje (1991. populacija 468) i mala luka na sjeveroistočnoj obali otoka.

Pristup: Obilježja: crveni toranj sa stupom (crveno svjetlo) na južnoj strani ulaza i hotel Korinjak na sjevernoj točki luke. Oko 0.4M dalje od luke je otočić Rutnjak. Jarbol koji nadvisuju dvije velike kugle označavaju rt oko 400 m sjeverozapadno od otoka Knežak.

Sidrenje: Luka je zaštićena od svih vjetrova. Brodovi se mogu zaustaviti u marini Iž na istočnoj obali uvale ili usidriti u luci Draga (oko 0.4M sjeverno), uvala Knez (oko 1.4M jugoistočno) ili uvali Komaševa (naselje Mali Iž, 1991. populacija 115, 1.8M jugoistočno). Tijekom juga, dobro sidrište za manja plovila se nalazi sjeverno od najužeg dijela prolaza između Iž i Knežak, a tijekom bure istočno od njega.

Sadržaji: Poštanski ured, ambulanta, hotel i dva restorana. Namirnice i voda su dostupni u lokalnim trgovinama. Popravci trupa i motora (drvena plovila) u obližnjem brodgradilištu; jedinica za remont. Veći popravci u brodogradilištu Zadar u Lamjana Vela na otoku Ugljanu. Veli Iž je mjesto tradicionalne Iške feste (Iž Festival), koji se održava svake godine krajem srpnja.

Obalne putničke linije: vidite Zadar.

Znamenitosti: Ostaci ilirskih i rimskih naselja. Palače obitelji Canagietti i Fanfogna. Crkva Svete Marije (9./11.st.) iznad naselja; muzejska zbirka.

IŽ MARINA je smještena na istočnoj obali otoka Iža; pripada marini Zadar (Borik). Marina ima 50 vezova (sa hidrantima i priključcima za struju) duž rive i gata te 200 suhih vezova. Dubina duž lukobrana iznosi 2 m, a u sredini uvale iznosi 3 m. Prodaja plina u metalnim bocama. Remont brodova na automatskom navozu (dizalica 50 t); čuvanje, poliranje i održavanje brodova cijelu godinu (također vidite Veli Iž).

OTOK RAVA

RAVA

(44° 02’N; 15° 04’E), naselje (1991. populacija 120) i mala luka na otoku Rava, koja se proteže duž sjeveroistočne obale Dugi otok.

Sidrenje: Brodovi srednjih veličina se mogu usidriti u uvali Marinica na zapadnoj obali otoka; otvorena je jugozapadu.

Sadržaji: Poštanski ured. Dostupne su ograničene namirnice.

Obalne trajektne linije: vidite Zadar.

OTOK DUGI OTOK

SOLIŠĆICA

(44° 09’N; 14° 52’E), prostrani zaljev na sjeverozapadnoj obali Dugog otoka; u svom jugoistočnom dijelu naselja Soline (1991. populacija 124).

Pristup: Solišćica se može prepoznati sa mora po okruglom tornju (41 m) na svjetioniku Veli Rat (bijeli bljeskovi, vidljivost 18M). U uvali se nalazi crveni toranj sa stupom (bijelo i crveno svjetlo sa sektorima) na točki Tanki i žuta crkva u Solinama (pogledajte Sedmovraće).

Sidrenje: Zaljev je zaštićen od svih vjetrova osim sjeverozapadnjaka, tijekom kojih se manja plovila mogu usidriti u uvali Lučica (oko 0.6M sjeverozapadno od Solina). Dobro sidrište za veća plovila (dubina 2430 m) je oko 750 m sjevero-sjeverozapadno od crkve u Solinama. Tijekom vjetrova sa jugozapadnih i sjeverozapadnih kvadranta Brguljski zaljev (otok Molat) pruža dobro sklonište. Zapadni dio Solišćice je plitka uvala Pantera, koja je zaštićena od svih vjetrova i valova; u svom sjeverozapadnom dijelu nalazi se dobro sidrište (dubina do 16 m). Na vrhu zaljeva nalazi se naselje Veli Rat (1991. populacija 132).

Sadržaji: Poštanski ured u Velom Ratu; dostupne su namirnice i voda.

BOŽAVA

(44° 08’N; 14° 55’E), naselje (1991. populacija 166), mala luka i turističko odmaralište na sjeveroistočnoj obali Dugog otoka.

Pristup: Obilježja: bijeli toranj sa stupom i galerijom (zeleno svjetlo), kapela na točki Sveta Nedjelja (borova šuma) i zvonik u naselju.

Sidrenje: Luka je zaštićena od svih vjetrova i sa mora, osim jugoistočnog vjetra te se preporuča usidriti u uvali Dragove (2 M jugoistočno od Božave). Duž sjeverne obale nalazi se pristanište za lokalne putničke brodove. Na zapadnoj strani se nalazi lukobran koji zatvara malu luku (kapacitet za oko 20 brodova), dubina duž lukobrana je 26 m. Nasuprot hotela prema jugu se nalazi riva; dubina 23 m.

Sadržaji: Lučka kapetanija, poštanski ured, ambulanta, hotelski kompleks Božava.

Namirnice u obližnjim trgovinama; ograničene zalihe vode (od mještana ili hotela). Gorivo sa pumpe kod hotela.

Obalna trajektne linije: pogledajte Zadar.

Znamenitosti: Dva ilirska (kasnije rimska) naselja na obližnjim brdima. Crkva Svetog Nikole (9.st., rekonstrukcija) na groblju, stara dvorišta (18.st.) u blizini obale sa puškarnicama sagrađenima za zaštitu protiv gusara.

BRBINJ

(44° 04.4’N; 15° 00.6’E), naselje (1991. populacija 168) i uvala na sjeveroistočnoj obali Dugog otoka.

Pristup: Brbinj se može prepoznati po bijelom tornju (bijelo svjetlo) na vrhu sjevernog kraja uvale (točka Koromašnjak).

Sidrenje: Sjeverni dio uvale je zaštićen od svih vjetrova, vanjski dio je izložen buri. Mala plovila se mogu zaustaviti na rivi (dubina 1 m) i gatu nasuprot naselja (sjeverni dio uvale), koju također koriste domaći putnički brodovi. Zapadno od naselja nalazi se uvala Lučina, dobra za sidrenje brodova svih veličina. Sidrenje pruža zaštitu od svih vjetrova. U uvali se nalazi pristanište za trajektne.

Sadržaji: Poštanski ured. U brodogradilištu u obližnjem zaljevu Lučina se izvode konstrukcije i popravci svih vrsta jahti i malih brodova.

LUKA

(43° 59’N; 15° 06’E), naselje (1991. populacija 164) u istoimenoj uvali, oko 4.4M sjeverozapadno od Sali na sjeveroistočnoj obali Dugog otoka.

Pristup: Trebate brod usmjeriti na točku koju leži na pola puta između crkve (lijevo) i kapela (desno). Prolaz između otočića Luski i točke Gubac se treba izbjeći zbog snažnih struja i rta. Oko 200 m istočno od otočića Luski nalazi se greben označen kupastom izgrađenom oznakom, obojanom u crnu, crvenu i bijelu boju iznad koje se nalaze dvije crne kugle.
Sidrenje: Uvala je otvorena sjeverozapadnim vjetrovima, koji mogu uzrokovati teški zrak u njoj. Manja plovila se mogu usidriti na gatu u luci u naselje (dubina 11.5 m). Dobro sidrište se nalazi jugozapadno od otočića Luski (dubina 24 m).

Sadržaji: Namirnice, voda iz vodovoda.

SALI

(43° 56’N; 15° 10’E), najveće naselje (1991. populacija 1,190) i ribarska luka na sjeveroistočnoj obali Dugog otoka.

Pristup: Obilježja: Četverokutni toranj (zeleno svjetlo) na točki Bluda na ulazu u luku; crveni toranj sa stupom i galerijom (crveno svjetlo) na vrhu vanjskog lukobrana; zvonik u naselju i dimnjak tvornice na jugistočnom rubu naselja.

Sidrenje: Vanjski dio uvale je izložen jugoistočnim vjetrovima. Bolje je zaštićen unutarnji dio sa lukom. Osigurajte se koristeći vez na četiri točke. Većina vezova u luci su zauzeta lokalnim ribarskim brodovima. Mala plovila se mogu usidriti u vanjskom dijelu luke; tijekom jugoistočnih vjetrova idite u sidrište u zaljev Sašćica (0.5M sjeverozapadno od naselja Sali; dubina do 26 m).

Sadržaji: Lučka kapetanija, poštanski ured i ambulanta. Dostupne namirnice i voda.

Brodogradilište u uvali Sašćica izvodi popravke trupa i motor. Održavanje motora u marini i popravci u radionici odmah do tvornice ribljih konzervi Mardešić. Sali je mjesto godišnje ribarske feste koja se zove Saljske uzance, koje se održavaju u kolovozu.

Znamenitosti: Crkva Uzašašća Marijina (1465., oltar 1584., zbirka kamenih spomenika), brojne kuće patricija (iz doba renesanse naprijed). Blizu naselja su ostaci rimske ville rustoca. U Stivanje polje nalazi se crkva Svetog Ivana (1060.), na brdu Citorij, crkva Svetog Viktora (9./11.st.). Lijepi maslinik u Saljskom polju (botanički rezervat).

TELAŠĆICA

(43° 55’N; 15° 10’E), prirodna luka u dubokom nenaseljenom zaljevu na jugoistočnom kraju Dugog otoka.

Pristup: Sa otvorenog mora mogu se prepoznati sljedeća obilježja: brdo Grpašćak i svjetionik na otočiću Sestrice vele (bijelo svjetlo); odmah do svjetionika za poslugu nalazi se željezni toranj sa spiralnim crvenim i bijelim trakama; crveni toranj (crveno svjetlo) na točki Vidilica.

Sidrenje: Zaljev pruža dobro sidrište i zaklon brodovima svih veličina; posebno je atraktivan za duži boravak. Bura je nasilna, a snažno jugo može uzrokovati uzburkanost mora. Tijekom bure veća plovila bi se trebala usidriti oko 800 m zapadno-sjeverozapadno od otočića Korotan, tijekom juga oko 400 m južno od otočića. Mala plovila se mogu usidriti istočno ili jugoistočno od stijene Skoljic, ali trebaju paziti na ostatke izgrađenog znaka na rtu oko 200 m jugozapadno od stijene.

Plutača usred uvale Tripuljak (na zapadnoj obali) je rezervirana za pomorske brodove.

Sadržaji: Namirnice su dostupne u naselju Sali.

MIR

(43° 54’N; 15° 09.5’E), uvala na zapadnoj obali Telašćice.

Sidrenje: Jugozapadni dio uvale je dobro sklonište. Brodovi gaza do 3 m se mogu zaustaviti (vez na četiri točke) dalje od restorana Mir i kampa. Dobro sidrište je usred uvale. Tu se nalaze tri pristaništa na istočnoj obali uvale za brodove koji nude zabave turistima. Jugoistočno od uvale Mir je Jezero, jezero sa slankastom vodom (područje 0.23 km2, dubina 5.6 m).

PIROVAC

(43° 49’N; 15° 40’E), naselje (1991. populacija 1,513) i mala luka u jugoistočnom dijelu Pirovačkog zaljeva.

Pristup: Obilježja: okrugli zeleni toranj sa stupom (zeleno svjetlo) na dijelu rive izgrađenom u obliku L, koji se može vidjeti preko niske točke oko 400 m zapadno od luke i zvonika u gradu. Trebate paziti na otočić Sustipanac (ruševine) usred Pirovačkog zaljeva. Zapadno od luke nalazi se rt.

Sidrenje: Luka je zaštićena od svih vjetrova osim zapadnjaka, koji uzrokuju uzburkanost mora u njoj. Brodovi gaza do 2 m se mogu zaustaviti duž pristaništa L oblika ili duž rive blizu lučkog svjetla. Zapadno od luke se nalazi dobro sidrište za mala plovila; treba se paziti na podvodne kablove koji se pružaju između točke Sveti Jure i suprotne strane zaljeva.
Luka se ne preporuča za duži boravak tijekom juga ili zapadnih vjetrova.

Upozorenje: Zaustavljanje je zabranjeno na dijelu rive.

Sadržaji: Poštanski ured i ambulanta. Nekoliko hotela. Dostupne su namirnice (supermarket) i voda iz hidranata. Gorivo na benzinskoj stanici blizu Jadranske autoceste. U blizini autoceste se nalazi motel.

Znamenitosti: Dijelovi obrambenog zida (1505.), crkva Gospe od Karmela (1506., rekonstruirana u baroknom stilu u 18.st.); na otočiću Sustipanac se nalaze ostaci rimskih građevina i ostaci samostana koji datira iz 1511.; blizu naselja Dazlin se nalazi šuma Sopalj , prirodni rezervat.

TRIBUNJ

(43° 45’N;15° 45’E), naselje (1991. populacija 1,333) i mala luka 1.2M zapadno od Vodica.

Pristup: Obilježja: dalje od crkve Svetog Nikole na brdu (51 m) sjeverozapadno od naselja; okrugli crveni i crni toranj sa stupom i galerijom iznad koje se nalaze dvije crne kugle na grebenu Bačvica; zeleni stup (zeleno svjetlo) usred gata u luci.

Luci se prilazi sa jugoistoka, ali mala plovila mogu proći kroz uski prolaz između otočića Logorun i Lukovnik, južno od luke. Trebate paziti na tri rta (2, 2.5 i 6.5 m) zapadno od luke i od rta istočno od toga.

Sidrenje: Luka je izložena južnim vjetrovima i moru; bura je umjereno jaka. Samo brodovi gaza do 0.80 m se mogu zaustaviti u luci; jugoistočno od naselja se nalazi sidrište (dubina 79 m). Sjeveroistočno od luke nalazi se marina Tribunj u izgradnji; polukružni lukobran (200 m dug).

Sadržaji: Poštanski ured i ambulanta. Dostupne namirnice i voda. U brodogradilištu u uvali Sovlje se grade mali brodovi i izvode popravci.

Znamenitosti: crkva Svetog Nikole (1452.). Ostaci srednjovjekovne utvrde u starom naselju Jurjevgrad.

VODICE

(43° 45’N;15° 47’E), grad (1991. populacija 5.050) i turističko odmaralište na sjevernom dijelu Šibenskog kanala.

Pristup: Obilježja: Veliki hotel Punta (jugozapadno od grada), crveni toranj sa stupom i galerijom (crveno svjetlo) na vrhu lukobrana i zvonik crkve u gradu. Treba se paziti na rt (1.3 m) istočno od ulaza, označenog sa crnim jarbolom sa dvije crvene trake iznad kojeg se nalaze dvije crne kugle; noću je rt u tamnom sektoru lučkog svjetla.

Sidrenje: Luka je izložena buri, koja je vrlo jaka, posebno zimi; jugo je također jako i može podignuti razinu mora. Početak lukobrana L oblika, koji zatvara luku sa juga, je rezerviran za putničke brodove. Brodovi gaza do 3 m se mogu zaustaviti bilo gdje duž lukobrana uključujući unutarnju stranu, gdje nema zida i gdje se treba koristiti vez na četiri točke, posebno kada puše bura. Manji brodovi se mogu zaustaviti (vez na četiri točke) na gatu nasuprot hotela Imperial. Unutarnja luka je uglavnom zauzeta ribarskim brodovima i lokalnim plovnim objektima. Dobro sidrište se, iako je izloženo buri i jugu, nalazi između oznake na rtu i točke otoka Prvić (dubina 1517 m).

Sadržaji: Lučka kapetanija, poštanski ured, ambulanta, ljekarna; trgovina brodske opreme. Prema jugozapadu na poluotoku Punta nalazi se nekoliko dobrih hotela sa sadržajima za zimske i ljetne sportove i rekreaciju. Namirnice u obližnjim trgovinama, voda iz hidranta na početku gata i dijelu obale na malom lukobranu; gorivo na benzinskoj stanici blizu Jadranske autoceste (oko 800 m od lukobrana). Lokalni festivali uključuju Ribarsku noć 27. srpnja, utrke magaraca, plivački maraton i druge aktivnosti.

Lokalna putnička linija: Vodice – Šibenik.
Znamenitosti: Ostaci obrambenog zida (16.st.) sa Carićevim tornjem (u luci), crkva Svetog Križa (1421.), crkva Našašća Svetog Križa (barok 1749.); na lukobranu je spomenik anitifašističkim borcima ubijenima u Drugom Svjetskom ratu (podignut 1971.).

VODICE MARINA (ACY)

je smještena u uvali Vrulje (sjeveroistočni dio Vodica); zaštićena je sa dva lukobrana (120 i 80 m).

Pristup je noću težak, jer se rtovi nalaze malo dalje od ulaza, a na lukobranima nema lučkih svjetala (pogledajte Vodice). Duž lukobrana, na istočnom pristaništu i 5 plutača se nalazi 500 vezova (dubina 2.45.7 m) i 100 suhih vezova. Ured marine je blizu vrha istočnog pristaništa. Duž vezova se nalaze priključci za struju, telefon i vodu. Marina radi cijelu godinu. Marina ima recepciju, poštanski ured, banku, ribarnicu, tavernu, prostor za roštilj, cafe na samoposluživanje, snack-bar, pizzeriu, supermarket, razne trgovine, duty-free trgovine (DFS, plutajuće trgovine i DFB); zahodske jedinice sa tuševima i toplom vodom; skiperski klub, parking za vozila; pumpe za benzin i dizel, prodaja plina.

Porinuće i remont brodova (dizalica do 10 t, vuča do 40 t), navoz, generalni popravci, rezervni dijelovi.

ŠIBENIK

(43° 44’N; 15° 54’E), grad (1991. populacija 41,012) i trgovačka luka. U luku se ulazi kroz Kanal Svetog Ante (duljina 1.4M, širina na ulazu 220 m, širina na najužem dijelu 140 m, dubina 1130 m, ograničenje brzine 6 čvorova). Rijeka Krka protječe kroz sjeverozapadni dio luke. Šibenska luka je stalni granični prijelaz za međunarodni promet.

Pristup kanalu. Kanal je dobro označen obalnim svjetlima (bočni sustav): zeleni toranj do utvrde Svetog Nikole (zeleno svjetlo) na desnoj strani zapadnog ulaza u kanal; kameni toranj do kuće sa svjetionikom (crveno svjetlo) na točki Jadrija i zeleni toranj (zeleno svjetlo) na plićini Ročni. Istočni ulaz je označen crvenim tornjem (crveno svjetlo) na točki Sveti Križ i zeleni toranj (zeleno svjetlo) na rtu Paklena.

Plovidba kroz kanal. Bura je snažna. Prema otvorenom moru prisutne su stalne struje od oko 0.5 čvorova tijekom ljeta; zimi nakon obilnih kiša, mogu dostići brzinu od 3 čvora te se čak povećati kada puše bura. Brodovi do 50 GRT, osim onih sa kabinom u teglenjaku i jahte mogu ploviti kroz kanal bez posebne dozvole. Takvi brodovi i jahte se moraju držati desne strane i dalje od brodova preko 50 GRT. Od njih se zahtijeva da daju prednost većim brodovima koji izlaze ili ulaze u kanal. Točka Senisna je okružena rtom i treba se vezati na barem 10 m. Sidrište u kanalu je zabranjeno te dalje od vanjskog ulaza na području kojeg zatvaraju paralele koje prolaze kroz osvjetljene građevine na utvrdi Svetog Nikole (istočno) i rtu Rozenik (zapadno) kao i prolazak kroz meridijan kroz svjetionik Svetog Nikole (istočno) i meridijan koji dodiruje istočni vrh otočića Lupac (zapadno).

Sidrenje: Vezovi na obali će biti označeni lučkom kapetanijom. U luci se brodovi mogu usidriti gdej god je prikladno, iznimno na uskom području oko 100 m sjevero-sjeverozapadno od lučkog svjetla na gatu Krka. Dno koje loše drži sidro; oni brodovi koji se odluče usidriti, trebali bit to napraviti jugozapadno od katedrale Svetog Jakova (dubina 2530 m), nedaleko od lukobrana i osigurati se za bitve na obali. Sidrenje i zaustavljanje su zabranjeni na području oko točke Burnji turan i oko Panikovca te uvala Dumboka i Sveti Petar. Gat Krka i riva jugozapadno od toga (300 m) su rezervirani za obalne linije (dubina 3.4 m); tu se nalaze i hidranti. Betonski zid koji se proteže u duljini 50 m od Obala palih omladinaca koristi se za zaustavljanje brodova. Uvala Dolac (obala, dubina 23 m) je izložena vjetrovima i teškom zraku. Detaljnije odredbe o mjestima gdje je zabranjeno zaustavljanje brodovima mogu se dobiti u lučkoj kapetaniji.

Sadržaji: Stalna luka, lučka kapetanija, carina, poštanski ured, bolnica, ambulanta, ljekarna i željeznica; brodarska kompanija Slobodna plovidba; popravci i održavanje brodova u šibenskom brodogradilištu za popravke (uvala Ungrad u jugoistočnom dijelu luke); jedriličarski klub Val; veslački klub Krka, klub za podvodne sportove Kornat. Plaža Jadrija (sa bungalovima).

Voda iz hidranta na lukobranu, gorivo na benzinskoj stanici na Obali hrvatske mornarice; ukoliko budu potrebne veće količine goriva, može se urediti dostava cisternama. Duty-free trgovina se nalazi na Obali postrojenja. Plovidbene karte i druge bitnije publikacije su dostupne u uredu PLOVPUT Plovno područje Šibenik (Obala postrojenja 8).
Brodoservis izvodi popravke (trup i motori, brodovi do 350 GRT); popravci i održavanje brodova svih veličina u šibenskom brodogradilištu za popravke.

Lokalne putničke linije: Šibenik – Zlarin -Obonjan – Kaprije – Žirje; Šibenik – Zlarin – Obonjan Prvić Luka – Šepurine – Vodice. Šibenik je domaćin Međunarodnog dječjeg festivala (lipanj, srpanj) i mnogo koncertnih i kazališnih izvedbi. Ekskurzije do Prokljanskog jezera, Skradina, vodopada Skradinskog buka, izlet do rijeke Krke do vodopada Roškog slapa.

Znamenitosti: katedrala Svetog Jakova (gotika i renesansa, 1431. – 1505., dizajnirao Juraj Dalmatinac, koji je također izradio dio rezbarije; nakon njegove smrti projekt je nastavio Nikola Firentinac; oltar, krstionica, portal sa lavovima Lavlja vrata te niz sa 71 portretom glave oko apside); crkva Svetog Frane (14.st., kasetirani strop iz 17.st.), sa gotičko-renesansnim franjevačkim samostanom (zbirka rukopisa i drugih vrijednih predmeta); Nova crkva (gotičko-renesansni stil); crkva Svetog Ivana (rekonstrukcije 1485., 1544. i 1643., unutarnje stepenište, toranj sa turskim satom); crkva Svete Barbare (1447. – 1451., zbirka sakralnih predmeta; dio Gradskog muzeja); pravoslavna crkva Uspenja Bogorodice (sagrađena oko 1390., kasnije rekonstruirana u baroknom stilu, sve do ranog 19.st. dio benediktinskog samostana); lođa (1534. – 1542., teško oštećenih tijekom Drugog svjetskog rata, obnovljena); Kneževa palača (14.st., kasniji dodaci, obnovljena; danas je tu Gradski muzej i njegova zbirka starih majstora, arheološki nalazi, etnografski materijal, arhivi, moderna umjetnost); brojne kuće plemića, stilovi koji variraju od romaničkog do baroknog (Rossini, Misic, Fontana, Foscolo, Orsini-Juraj Dalmatinac, Divnic, Dragojević, Lavcic); velika catrnja koja datira iz 1446. Utvrde: Sveta Ana (utvrđena u 16. i 17.st.), Sveti Ivan (1645. -1649.), Šubićevac (17.st.), Sveti Nikola (1540. – 1547.), smještena na ulazu u Kanal Svetog Ante.

ZATON

(43° 47’N; 15° 50’E), naselje (1991. populacija 1,197) i zaljev u nižim dijelovima rijeke Zrmanja, oko 1M sjeverozapadno od točke Triska.

Pristup: Obilježja: zeleni toranj (zeleno svjetlo) na točki Triska, zeleni stup (zeleno svjetlo) na jugoistočnom vrhu gata i zvonik na vrhu zaljeva.

Sidrenje: Zaljev je zaštićen od svih vjetrova osim juga, koji uzrokuje velike valove na vrhu zaljeva. Brodovi gaza do 2.5 m se mogu zaustaviti na gatu. Tu se nalazi i dobro sidrište u vanjskom dijelu zaljeva. Tijekom juga koristite vez na četiri točke, prema jugoistoku.

Sadržaji: Poštanski ured. Dostupne su namirnice i voda.

Znamenitosti: Crkve Svetog Juraja (1533., obnovljena); ruševine srednjovjekovne zgrade u Bankovcu.

SKRADIN

(43° 49’N; 15° 55.6’E), naselje (1991. populacija 726) i mala luka na lijevoj strani uvale (uzvodno) od rijeke Krke, oko 4.5M sjeverno od Šibenika.

Pristup: Rijeka Krka i Prukljanski tjesnac (označen oznakama i svjetlima) koje vode do Prukljanskog jezera. Na potezu između Prukljaskog jezera i Skradina, Krka se sužava na mjestima do samo 100 m (dubina 713 m) u prvoj polovici te dalje na 80 m (dubina 78 m); rijeka je vrlo plitka duž lijeve obale. Potezom do vodopada Skradinski buk mogu ploviti brodovi gaza manjeg od 2 m. Na točki gdje se rijeka grana na tri kanala, odaberite srednji; kada se opet počne račvati, idite južnim (užim) kanalom. Oko 1 km uzvodno od Skradina nalazi se most (vodoravna čistina 5 m).

Kaskade Krke niz jezero Visovac preko 17 tufa barijere (najveći pad: 45 m). Vodopadi Krke (Skradinski buk), jedno od najljepših mjesta u Hrvatskoj i prirodni rezervat, su do 36 m visine i 500 m širine. Samo mali brod može doći do tih mjesta.

Sidrenje: Brodovi se mogu usidriti u marini Skradin.

Sadržaji: Poštanski ured, hotel, ambulanta, ljekarna. Dostupne su namirnice i voda; gorivo na benzinskoj stanici.

Znamenitosti: Ostaci rimskih zgrada, grobova i natpisa. Scardona: glavni grad ilirske Liburnije, kasnije rimski municipij. Ostaci turskih i venecijanskih utvrda u Biskupiji (iznad grada). Crkva Porođenja Marijinog (1745.), crkva na groblju (16.st.), pravoslavna crkva Svetog Spiridiona, rekonstruirana 1754. (ikonostas i zbirka ikona u novoj crkvi); otočić Visovac sa franjevačkim samostanom (knjižnica sa zbirkom povijesnih dokumenata i artefaktima) i crkva (1576., kasnije rekonstruirana); dalje uzvodno do vodopada Roški slap i pravoslavnog samostana Krka (14.st., uništenog i rekonstruiranog nekoliko puta); Drniš (crkva Svetog Antuna, dio je rekonstruirana džamija; nekoliko skulptura Ivana Meštrovića) 33 km; Otavice (mauzolej Ivana Meštrovića) 42 km.

SKRADIN MARINA (ACY)

je smještena u uvali sjeverozapadno od pristaništa u Skradinu.

Kada ulazite u marinu trebate paziti na farmu ribe i dagnji dalje od južnog ulaza; farma je označena sa plutačama. Marina ima 210 pontonskih vezova duž jugozapadne i sjeveroistočne obale uvale, dvije plutače na južnom ulazu u uvalu i kraći na sjevernom ulazu (dubina oko 4 m) i 10 suhih vezova. Tu su i priključci za vodu, struju i telefon.

Marina radi cijelu godinu. Ima recepciju, restoran, trgovine, duty-free trgovinu (DFS), zalogajnica, zahode i tuševe sa toplom vodom; generalni popravci. Gorivo na benzinskoj stanici u Skradinu.

SOLARIS

(43°42’N; 15° 52’E), hotelski kompleks na točki Grmine (naselje Zablaće) u Šibenskom kanalu.

Sidrenje: Luka hotela ima dva pristaništa i zaštićena je od svih vjetrova i mora, osim juga. Brodovi gaza do 2.5 m se mogu zaustaviti na južnom pristaništu.
Sidrenje je zabranjeno na obje strana ulaza (podvodni kablovi).

Sadržaji: Namirnice u obližnjoj trgovini, dostupna voda i gorivo.

MIRINE

(43° 38.5’N; 15° 57’E), uvala u južnom i najistočnijem dijelu Šibenskog kanala.

Pristup: Obilježja: kameni križ na istočnom ulazu i visoki stari zid koji se proteže od vrha uvale preko poluotoka Vela oštrica. Po sredini ulaza se nalazi rt (6.8 m), a na ulazu u susjednu uvalu opasan greben koji je jedva pokriven morem.

Sidrenje: Sidrište po sredini uvale (dubina oko 7 m). Uvala je dobro sklonište i može se koristiti za duži boravak.

Znamenitosti: Stari zid (68 m visok, sagrađen u 15.st. protiv turskih prodora) se pruža preko poluotoka Oštrica.

GREBAŠTICA

(43° 38’N; 15° 58’E), naselje (1991. populacija 837)u zaljevu Luka Grebaštica, jugoistočno od južnog ulaza u Šibenski kanal.

Pristup: Usmjerite brod prema četverokutnom bijelom tornju sa stupom i galerijom (zeleno svjetlo) na sjevernoj strani točke Oštrica vela; stari zid koji se pruža cijelim poluotokom.

Sidrenje: Uvala je dobro zaštićena od bure, ali je izložena zapadnim vjetrovima. Veća plovila se mogu zaustaviti jugoistočno od brda Oštrica (97 m ), a manja u uvalama duž sjeverne obale (dubina oko 5 m). Kada se zaustavljate bliže obali trebate paziti da se držite podalje od podvodnog kabela.

Sadržaji: Namirnice i voda u naselju Grebaštica (istočno od luke).

PRIMOŠTEN

(43° 34′ N; 15° 55’E), mali grad (1991. populacija 1,745), mala luka i turističko naselje južno od Šibenika.

Pristup: Obilježja: visoki zvonik među kućama i četverokutni crveni toranj sa stupom i galerijom (crveno svjetlo) na vrhu lukobrana; crveni toranj sa stupom i galerijom (crveno svjetlo) na vrhu gata u uvali Vojska; lepezasti hotel marine Lučica na desnoj strani od ulaza.

Sidrenje: Luka je zaštićena od sjeveroistočnih i sjeverozapadnih vjetrova. Brodovi gaza do 3m se mogu zaustaviti duž lukobrana. Gat u uvali Vojske, oko 400 m istočno od lukobrana je rezerviran za trajekte (dubina 5.5 m). Lukobran istočno od stare luke koriste obalne linije. Dobro sidrište unutar luke (dubina 1430 m).

Sadržaji: Lučka kapetanija, poštanski ured, nekoliko hotela, kamp (3 km zapadno od Primoštena), ambulanta i ljekarna. Generalni popravci brodova i brodskih motora u brodogradilištu Primošten. Jedinica za vuču se nalazi na rivi.

Znamenitosti: Crkve Svetog Juraja (obnovljena 1760.), Svetog Roka (1680.) i Gospe od Milosti (prvi zapisi 1553.); u obližnjem Kruševu nalazi se crkva Svetog Martina (srednjovjekovna crkva, okružena srednjovjekovnim grobnim spomenicima); u Širokama Sveti Jere (1460.); u Prhovu Sveti Juraj (11.st., obnovljena 1724.).

<<previous | next>>