Nautički turizam u Hrvatskoj

ZAŠTO UNAJMITI BROD U HRVATSKOJ?

Jer je hrvatska obala, koja obiluje prirodnim lukama, sa svojim bezbrojnim zaljevima, plažama, lukama i marinama pravi raj za nautičare. Prirodna razvedenost hrvatske obale omogućava odmor i zaustavljenje u različitim okruženjima.

KAKO UNAJMITI BROD U HRVATSKOJ?

Kako odabrati brod?
Možete jedriti u najboljim hrvatskim destinacijama na vašim privatnim luksuznim jahtama, mega jahtama, motornim brodovima, jedrilicama ili brodovima za krstarenje. Motorni brod ili jedrilica, sve ovisi o vašem izboru. Mi ćemo vam pomoći da pronađete najbolji brod za vas!

Moram li znati jedriti?
No, you don’t! Ne, ne morate! Budući da imate sposobnu posadu ili skipera da se brinu za svaki detalj. Ako biste željeli postati dio toga, tada rezervirajte brod u svakom slučaju. Područja koje mi iznajmljujemo su odabrana zbog čistog mora i zaštićenih sidrišta, a naše preporuke se baziraju na vašim zahtjevima i iskustvu.
Najbolji period za jedrenje na Jadranu je rano ljeto: tu su dobri vjetrovi u svibnju i lipnju. U srpnju i kolovozu, kada prevladaju mirni periodi, uvjeti su idealni za one ljubitelje motornih brodova koji više vole područja mirnog mora. U jesen i zimu, mora mogu biti oštra sa dužim razdobljima sjevernog i južnog vjetra, pravi raj za one koji vole „pravo jedrenje“.

Kako rezervirati brod?
Jednostavno… slobodno nas kontaktirajte ili nazovite i biti ćemo sretni da vam pomognemo u vezi vašeg planiranog odmora. Poslati ćemo vam mailom brošure u bojama vašeg broda i rute te pregled posade iz koje ćete se odlučiti.

Koje aktivnosti možemo odabrati?
Sa Yacht Charter Croatia možete uživati u: surfanju, skijanju na vodi, podvodnom ronjenju te podvodnom ribolovu.

Kada posjetiti hrvatsku obalu?
Najbolji period za posjet našoj obali je od travnja do listopada. Najviše temperature u ljetnim mjesecima visoke sezone (srpanj, kolovoz) mogu dosegnuti do 38°C (100°F), a površina vode tada doseže ugodnih 26°C (79°F). Visoka sezona ima svoje očite prednosti za ljude koji traže zabavu i uzbuđenje te mane za druge. Ali u Hrvatskoj uvijek možete naći neko lijepo skriveno mjesto ako želite noćiti daleko od glasne glazbe. Proljeće koje počinje u ožujku može donijeti kiše, ali jesenski mjeseci, rujan i listopad su idealni za putovanje, ako se želite opustiti. Van sezone plaže su manje napučene, a cijene padaju, vrijeme, doduše, ostaje stabilno, a more je još uvijek dovoljno toplo. Uglavnom, možete putovati diljem hrvatske obale u bilo koje vrijeme godine. Tijekom zimske sezone, međutim, morate spakirati toplu odjeću unatoč blagoj mediteranskoj klimi. Temperature rijetko padaju ispod nule, ali neki vjetrovi mogu biti neugodni zimi.

Što trebam ponijeti?
Unatoč uglavnom dobrom zdravstvenom sustavu, najbolje je uzeti u obzir nekoliko mjera predostrožnosti tijekom vašeg odmora. Najvažnije je izbjeći pretjeranu izloženost suncu, nosite šešir i kvalitetne naočale te koristite losion za sunčanje sa visokim zaštitnim faktorom, posebno tijekom najvrućeg dijela dana (od 11 sati ujutro do 15 sati). Pijte mnogo vode da biste izbjegli iscrpljenost i dehidraciju. U Hrvatskoj je voda iz slavine uglavnom sigurna za piće, ali ako vam to predstavlja problem, flaširana voda se prodaje u cijeloj zemlji. Kupanje nakon obroka se ne preporuča barem dva sata. Divlje plaže obično nisu očišćene od ježinaca za razliku od glavnih plaža. Ako primijetite njihovu prisutnost, najbolje rješenje je nositi plastične ili druge adekvatne cipele za siguran ulazak i izlazak iz vode.

GDJE UNAJMITI BROD U HRVATSKOJ?

Hrvatska obala je 5835 km duga, ima 1185 otoka i otočića te se proteže od sjeverozapada do jugoistoka. Podijeljena je na regije Istru, Kvarner i Dalmaciju. Da bismo vam pomogli odabrati vašu ljetnu destinaciju, pripremili smo ove karakteristike o hrvatskim regijama.

Istra- kristalno čisto more i zeleni interijer
Istra, smještena na poluotoku istog imena, je najsjevernija turistička regija u Hrvatskoj i nudi prekrasnu obalnu liniju, kao i zeleni interijer. Posjetite Poreč, Rovinj ili Pulu, turističke centre bogatog kulturnog naslijeđa sa brojnim hotelima i restoranima koji pristaju svačijem ukusu.
Ako odaberete Buje, Buzet, Motovun ili Grožnjan, uživat ćete u privatnosti i miru ovih utvrđenih srednjovjekovnih gradova te naučiti više o tradicionalnim gastronomskim specijalitetima i proizvodnji vina. Ima ponešto za svakoga; prvoklasna usluga u 9 marina na istarskoj obali za jahtaše, biciklizam i moto kros staze, pećine i teniski tereni (najbolji su u Umagu i Novigradu) za entuzijaste u vanjske aktivnosti te Limski zaljev za ljubitelje prirode.

Kvarner- planine, obala i otoci
Regija Kvarner odmah uz istarsku te se sastoji od kvarnerske obale sa otocima i planinskim lancima. Kvarner, zahvajujući svojoj povoljnoj klimi ima 150 godina tradicije u elitnom i zdravstvenom turizmu. Mjesta poput Opatije i Ičića su idealni za one koji traže luksuznu i prvoklasnu zabavu, dok karnevalski grad Rijeka i okolna mjesta nude različite vrste zabave kroz cijelu godinu. Jahtaši su dobrodošli u 8 dobro opremljenih marina, dok entuzijasti u vanjske aktivnosti mogu odabrati između penjanja, biciklizma, moto krosa, lova i ribolova.

Dalmacija- mediteranski temperament
Dalmacija je najveća hrvatska turistička regija. Tu se nalaze tri velika grada: tri tisuće godina star grad Zadar, Split rezidencija rimskog cara Dioklecijana te Dubrovnik na krajnjem jugu, grad na UNESCO-vom popisu svjetske baštine. Birajte između većih mjesta poput Šibenika, Trogira i Makarske ili mirnih mjesta na šibenskoj, zadarskoj ili makarskoj rivijeri. Planinski lanci Velebit i Biokovo, Paklenica Krka, Kornati te nacionalni park Mljet, divne speleološke i te lokacije za ronjenje, vinograde na pelješkom poluotoku te maslinike – sve ovo i mnogo više se može pronaći u sunčanoj Dalmaciji.

Dalmatinski otoci- ljepote otvorenog mora
Hrvatska obala sa preko 1100 otoka je među najrazvijenijih na Mediteranu te je omiljena destinacija za turiste, posebno nautičare. Otoci Kornati i Dugi Otok sa svojim jezerom Telašćica blizu grada Zadra su posebno zanimljivi, dok su mali otoci blizu grada Šibenika, poput Krapnja, odlično mjesto za miran odmor. Otok Hvar, dom najstarijeg kazališta u Europi i ljetnom festivalu, leži blizu Splita i ima najviše sunčanih sati na Jadranu.
Slikoviti otok Šolta je, sa svojim zaljevima daleko od gradske vreve i užurbanosti velikih gradova, idealan za miran odmor. Otok Brač je poznat po svojoj 200 metara dugoj plaži „Zlatni rat“, raj za surfere. Također možete probati hang gliding (letenje sa zmajem) ili se jednostavno zabaviti u brojnim noćim klubovima, diskotekama i restoranima. Na otoku Visu, se nalaze ruševine rimskog kazališta, kao i „Modra špilja“ koja oduzima dah. Ako tražite miran odmor, Vis je prava destinacija zahvaljujući svojoj netaknutoj prirodi i svojih nekoliko stanovnika. Na krajnjem jugu su šumoviti otoci Korčula, rodno mjesto Marka Pola i dom tradicionalnim viteškim plesovima, otoku Lastovu, poznatom po svojem bogatom podvodnom svijetu te Elafitski otoci blizu Dubrovnika.
Hrvatska je idealna za jedrenje. Najbolji period za jedrenje na Jadranu je rano ljeto: ima povoljnih vjetrova u svibnju i lipnju. U srpnju i kolovozu, kada prevladaju mirna razdoblja, uvjeti su idealni za one ljubitelje motornih brodova koji više vole mirne vjetrove. U jesen i zimu, more može biti oštro sa dužim razdobljima sjeveroistočnjaka (bura) i jugoistočnjaka (jugo), pravi raj za one koji vole „pravo jedrenje“.

JADRANSKO MORE

Jadransko more je dobilo svoje ime po antičkoj luci istog imena. Jadran se proteže od Balkana do Apeninskog poluotoka. Dio koji pripada Republici Hrvatskoj je istočna obala, koji se proteže od Prevlake na jugu do rta Savudrija na zapadu, uključujući sve otoke, otočiće i grebeni diljem obale te arhipelag Palagruža (broj otoka, otočića i grebena je veći od 1700). Ovo je jedinstveno područje u Europi za jedrenje sa motornim brodovima, brodovima za utrke ili jedrilicama, ali i za uživanje u podvodnom svijetu.
Hrvatska je zaista zemlja otoka, jer ima više od tisuću njih, a svaki od njih je različit. Mnogi od njih su naseljeni, ali svaki je poseban, sa svojom pričom i legendom. Imati slabu točku je ljudski, a poznavatelji hrvatskih otoka imaju tisuću njih. Da budemo točniji, 1185 njih. Toliko se otoka, otočića i grebeni nalaze nasuprot 1777 kilometara Jadranske obale. Prvo putovanje Jadranskoj obali i njenim otocima je putovanje u nepoznato. Svako drugo putovanje će biti putovanje već poznatoj ljepoti ove zemlja, uvijek različitoj, ali jednako zadivljujućoj.

Dubine
Najplići dio našeg mora je u Istri, gdje dubina ne doseže 50 metara. Od Pule, morski pokrivač blago pada, čineći dugu, usku dolinu, koja se proteže od Žirja prema Italiji, koja se zove Jabučka kotlina. Najveća dubina je oko 240 metara. Od Jabučke kotline, dno raste do grebena Palagruže gdje je najveća dubina 130 metara. Prema jugu, dno strmovito pada prema Južnojadranskoj dolini, gdje je najveća izmjerena dubina oko 1300 metara.

Jadranska eko-destinacija
Kvaliteta mora na Jadranu je jako dobro očuvana. Rezultati dobiveni redovitim mjerenjem kvalitete mora na više od 800 plaža odgovaraju najstrožem kriteriju. Osim čistoće mora, još jedna važna kvaliteta obalnog područja jest njegova biološka i zemljopisna kvaliteta, koja se može vidjeti u brojnim primjercima biljaka i životinja te u velikom broju endemskih vrsta (naprimjer čovječja ribica). Da bi se sačuvalo takvo prirodno bogatstvo, napravljen je popis rijetkih i ugroženih vrsta, takozvana Crvena knjiga.
Različiti projekti su organizirani u Hrvatskoj od strane vladinih institucija ili udruga građana sa ciljem očuvanja prirodnog i kulturnog nasljeđe te njegova procjena. Jedan od ovih projekata je projekt Plava Zastava, a od 2001.godine, projekt Zeleni Ključ također djeluje sa ciljem poboljšanja kvalitete okruženja u hotelima, kampovima i drugim smještajnim jedinicama. Još jedan projekt je Eko stanište Zelena Laguna u Poreču, gdje se posebno brinu za okoliš. Zelena Laguna ima svoje maslinike, voćnjake te konjske staje, itd., gdje turisti mogu aktivno sudjelovati u očuvanju okoliša. Godišnje je u Hrvatskoj nekoliko dana posebno označeno, poput Međunarodnog dana za očuvanje vode, Svjetskog meteorološkog dana, Dana planeta Zemlje, Dan dupina, Dan očuvanja okoliša, Dan sunca. Osim prirodnom, veliki značaj se također pridodaje i kulturnom naslijeđu. Očuvane su narodne nošnje i običaji. Tijekom ljeta, u većini priobalnih gradova organiziraju se slavlja da bi se turistima pokazali lokalni običaji, naprimjer, tradicionalna utrka magaraca, koja se održava svake godine u Tribunju, Moreška- viteški ples na Korčuli. Hrvatska je također, osim svoje ekološke čistoće zraka i vode, osobito sigurno mjesto gdje se svi osjećaju ugodno i dobrodošlo.

Morske mjene
Na Jadranu, plima i oseka imaju relativno male amplitude. U južnom dijelu, razlika je rijetko iznad nekih četrdeset centimetara, dok je u sjevernom dijelu ponešto veća, tako da dolazi i do 1 metra u Istri i u Tršćanskom zaljevu. U nekim uskim kanalima i zaljevima, plima može znatno narasti tijekom snažnog juga. Fenomen je karakterističan za velike i duboke zaljeve na jugu Jadrana. Plime su miješanog tipa, što znači da je njihov ritam poludnevan tijekom mladog i punog mjeseca te dnevnog tipa tijekom prvog i zadnjeg četvrta. Njihove amplitude su jako nepravilne.

Morske struje
Morske struje se pojavljuju pod utjecajem vjetrova, razlike u tlaku zraka, temperature te razlika u salinitetu. U odnosu na smjer, mogu biti horizontalna ili vertikalne. Postoje i struje na dnu, koje se pojavljuju kao posljedica pomicanja vode iz toplijih područja do hladnijih, tijekom kojih se površinski sloj hladi i spušta prema morskom dnu. Struje se mogu slabo promatrati iz Jadrana. Brzina struja se mijenja u određenim područjima, ali to također ovisi o vremenskim razdobljima. Prosječna brzina struja je oko 0.5 čvorova, ali također mogu dosegnuti brzinu od 4 čvora.

Salinitet mora
Ukupna količina soli otopljena u jednom kilogramu morske vode se zove slanost, koja se obično izražava u gramima ili u promilima. Salinitet Jadranskog mora u posjeku iznosi 38,30 promila, tj. 38,30 grama soli se dobije iz 1 kg mora. U sjevernom dijelu, salinitet je ponegdje niži nego u srednjem i južnom dijelu, zbog utjecaja rijeke Po.

Temperatura mora
Jadransko more ima jako značajnu godišnju primjenu temperaturu površine. Prosječna godišnja temperatura iznosi 11°C. Tijekom zime, more je najhladnije, a temperatura mora je oko 7°C; jako rijetko pada ispod toga. U proljeće, more postaje toplije, a temperatura površina mora se podiže do 18°C. U ljeto, površina mora doseže jako visoku temperaturu, od 22 do 25°C, a na južnom dijelu Jadrana i Istri do 27°C. Na Jadranu, termokline, tj. dijelovi vode iste temperature su jako dobro izraženi. Termoklin je najočitiji tijekom ljeta te zimi, kada se izotermalni proces podiže, tj. izjednačavajući temperaturu kroz vodeni okomiti stupac. Ljeti, možemo primijetiti prvi termoklin na dubini od 3 do 5 metara; sljedeći je otprilike na 12 metara, a još jedan na 18 metara, dok je ispod 30 metara temperatura uglavnom konstantna kroz godinu.

Valovi na Jadranu
Valovi se prvenstveno pojavljuju kao posljedica puhanja vjetrova. Što je veći doseg, tj. površina preko koje vjetar puše, veći će biti i valovi. Njihova snaga ovisi o konfiguraciji i izloženosti obale. Tako može doći do miješanja površinskog sloja sa morem iz dubine, kao i interakcija između atmosfere i mora. Razlikujemo valni brijeg i korito vala. Duljina vala je udaljenost između dva korita. Najčešće, visina valova na Jadranu iznosi između 0.5 i 1.5 metara te jako rijetko prelaze 5 metara.