Odredbe i informacije o plovidbi

Suverenost republike Hrvatske se proteže preko unutarnjih voda i teritorijalnog mora, kao i preko zračnog prostora nad njima i preko morskog dna i podmorskog područja ispod. Unutarnje morske vode Republike Hrvatske uključuju: luke i zaljeve na glavnom kopnu i obalama otoka, dijelove mora između kopnene obale i rubne linije teritorijalnog mora.

Stranim trgovačkim plovilima je dozvoljeno ploviti u unutarnjim vodama te ulaziti u luke otvorenima za međunarodni promet koristeći najkraće redovite rute.

Strana plovila mogu slobodno pristupiti i ostati u unutarnjim vodama Republike Hrvatske pod uvjetom da posjeduju Dozvolu o plovidbi izdanu od glavnog lučkog ureda ili njegove podružnice. U iznimnim slučajevima mogu nabaviti posebne dozvole. Legalne odredbe za strana plovila primjenjuju se također i za strane jahte. U unutarnjim vodama Republike Hrvatske mogu postojati zabranjene zone u koje strana plovila ne smiju ući, dok to mogu domaća plovila samo pod posebnim uvjetima i sa posebnim dozvolama. Sve informacije takvog tipa, kao i druge važne podatke sadrži Plovidbena dozvola koja se izdaje svakom stranom vozilu (jahti) u prvoj luci pri ulasku. Dnevne promjene se objavljuju navigacijskim radio emitiranjima, dok se promjene koje ostaju na snazi duži period objavljuju u Obavijesti pomorcima. Prijevoz tereta i putnika od jedne luke do druge (kabotaža) se može prevoziti samo hrvatskim plovilima; ovo se ne odnosi na strane jahte ako prevoze osobe bez tereta.

Strana plovila (jahte) koje traže sklonište u unutarnjim vodama Republike Hrvatske zbog više sile ili opasnosti, moraju obavijestiti najbliži glavni lučki ured bez odgađanja. Teritorijalno more Republike Hrvatske obuhvaća vodeni prostor 12 M širine, protežući se od startne linije prema pučini.

Startna linija se sastoji od:

Vanjska granica teritorijalog mora koja se proteže diljem linije od kojih svaka točka leži na udaljenosti od 12 M od najbliže točke početne linije.

Plovila svih stranih država uživaju pravo bezopasnog prolaska kroz teritorijalno more (bez ulaska u luke; bez ugrožavanja reda i mira ili sigurnosti Republike Hrvatske). Strana plovila mogu nastaviti bez stajanja ili odgode; zaustavljanje i sidrenje se dozvoljava samo ako postoji neki problemi u plovidbi, u slučaju više sile, predstojeće opasnosti ili pružanja pomoći na moru. Strana ribarska plovila se obavezuju koristiti najkraće rute bez zaustavljanja ili sidrenja, na brzini ne ispod 6 čvorova; dok plove obvezna su izložiti znakove pomoću kojih se mogu identificirati kao ribarska plovila. Zabranjeno im je ribariti, tj. loviti bilo koju vrstu morskih organizma; njihov ulov ili njihova ribarska oprema se moraju spremiti unutar plovila ili odložiti ako su na palubi. Na teritorijalnom moru ili u unutarnjim vodama posebna plovila (mornarica ili druga plovila i zrakoplovi) se obvezuju: provjeriti ima li plovilo pravo staviti svoju zastavu; zaustaviti bilo kakvo sumnjivo plovilo (jahtu); provjeriti brodske dokumente i potražiti takvo plovilo (jahtu); uhvatiti, zaplijeniti i privesti odgovornoj vlasti.

Strano plovilo će biti predmet procesuiranja ako vlasti Republike Hrvatske nađu valjanu sumnju da je plovilo koje se ispituje i/ili njegovi članovi prekršili zakone ili odredbe koji se odnose na suverenost i jurisdikciju Republike Hrvatske ili slično kao što je to određeno međunarodnim pravom. Isto se odnosi i ako se strano plovilo odbije zaustaviti nakon što mu je bilo vizualno ili slušno dojavljeno da tako napravi. Potraga za takvim plovilom će trajati dok se ne zaustavi ili uđe u teritorijalne vode svoje zemlje ili neke druge zemlje. Prijestupnicima će se odrediti stroge kazne koje variraju od kazni do oduzimanja plovila (jahte) i opreme, tj. ulova (u slučaju ribarskog plovila).

Epikontinentalni pojas i trgovačka zona Republike Hrvatske

Epikontinentalni pojas Republike Hrvatske sadrži površinu mora i njeno podmorje izvan vanjske granice teritorijalnog mora do granice epikontinentalnog pojasa susjednih zemalja. Republika Hrvatska provodi svoje suvereno pravo za istraživanje i iskorištavanje prirodnih resursa ovog područja (mineralna i druga prirodna bogatstva na području mora i podmorja ili organizme koji se pronalaze isključivo ispod morskog pokrivača ili u trajnom fizičkom kontaktu sa morskim pokrivačem). Pravo Republike Hrvatske definira trgovačku zonu kao morsku površinu i njeno podmorje koje se proteže izvan vanjske granice teritorijalnog mora prema pučini do granica trgovačkih zona susjednih zemalja. Unutar ove zone Republika Hrvatska ima ekskluzivno pravo graditi, dopustiti i regulirati radove te koristiti umjetne otoke, instalacije i opremu na obali, moru i podmorju. Unutar ove zone od plovila se zahtijeva da poštuju odredbe namijenjene sprečavanju zagađenja mora.

Pristup, plovidba i boravak jahti stranih registracija

Strane jahte, brodovi i sportske jedrilice mogu ući i ploviti po teritorijalnom moru Republike Hrvatske te prema plovidbenom planu (itineraru) prijaviti u lukama i marinama u skladu sa odrebama.

Odobrenje za plovidbu se izdaje u glavnom lučkom uredu ili njegovoj podružnici u najbližoj luci ili marini otvorenoj međunarodnom prometu (ulazna luka) u dogovoru sa odgovornim policijskim i graničnim tijelima Republike Hrvatske. Takva autorizacija traje sve dok jahta (plovilo) ne napusti teritorijalno more Republike Hrvatske. Zapovjednik broda mora ući u takvu luku najkraćim putem i odmah nazvati glavni lučki ured ili njegovu podružnicu. Za jahtu (brod) prenesen sa kopna Odobrenje za plovidbu se može nabaviti u bilo kojem od glavnih lučkih ureda ili njihovih podružnica. Sljedeće informacije su nužne prije nego što se izda Odobrenje za plovidbu: ime plovila, oznaka plovila, zastava, domicilna luka, nacionalnost, RT (registrirana tonaža), duljina, širina, visina, gaz, vrsta motora i pogonska snaga, vrsta i broj radio prijamnika, radio odašiljač, radio smjer, radar, podvodna ultrazvučna ili bilo koja druga tehnička oprema; ime i prezime, državljanstvo, zvanje u brodarstvu, vrsta i broj putne isprave ili sličnog dokumenta kapetana, broj članova posade, broj ostalih putnika, crew lista plovila, ime i prezime svakog člana posade, broj putovnice ili sličnog dokumenta, državljanstvo, mjesto, godina i datum rođenja, dužnost na brodu, popis drugih putnika: ime i prezime, datum rođenja, državljanstvo, luka ukrcaja, broj putovnice. Ovjeren popis članova posade i putnika na jahti ili brodu strane registracije je važan dio Odobrenja za plovidbu.

Jahte međunarodne registracije mogu ostati i ploviti diljem obale Republike Hrvatske samo ako su valjano registrirane kao jahte u svojoj zemlji, ako imaju uobičajene pomorske dokumente i ako su opremljene prema pravilima vlastite zemlje te ako posada ima valjane dokumente koji dokazuju njihove kvalifikacije. Ako takva strana jahta, brod ili drugo plovilo ne posjeduje sve valjane dokumente tada je procedura sljedeća: plovilo se mora podvrgnuti tehničkoj inspekciji da bi se odredilo je li brod u stanju sigurno ploviti i prevoziti putnike i teret. Ako brod prođe takvu tehničku inspekciju tada se može proglasiti sposobnim za morsku plovibu te mu se izdaje Odobrenje za plovidbu. Ako nije proglašen sposobnim za plovidbu tada se može zahtijevati da se poprave određeni primijećeni nedostaci. Ako zapovjednik plovila pod stranom registracijom ne posjeduje potrebne dokumente o njegovim/njezinim kvalifikacijama (plovidbena dozvola), ili ako članovi posade ne posjeduju odgovarajuće dokumente dokazujući druge kvalifikacije, tada se privremena dozvola i/ili papiri mogu izdati po završetku pregleda broda. Oni su valjani za isti vremenski period kao i Odobrenje za plovidbu. Osobe koje nisu članovi posade ne trebaju nikakav drugi dokument osim valjanih putovnica. Hrvatske carine i razmjena odredbi su valjani za sve one koji plove na jedrilici, brodu ili drugom plovilu. Iste odredbe se primjenjuju i za strana plovila koja ulaze u Hrvatsku preko kopna. Međutim, to se ne odnosi na kajake i brodove manje od 3 m bez mehaničkog pogona. Takva plovila ne trebaju Ododbrenja o plovidbi; oni se također moraju pridržavati svih odredbi i ograničenja valjanih za druga plovila. Napuštajući hrvatsko teritorijalno more, zapovjednik plovila je dužan prijaviti svoj izlazak sa odgovornim osobama u najbližu međunarodnu izlaznu luku.

Ako hrvatski državljanin ili stranac unajmi hrvatski brod (rent-a-boat) za sport ili rekreaciju, a nema plovidbenu dozvolu, mora polagati test o plovibi prema certificiranom programu, koji se može polagati u bilo kojem glavnom lučkom uredu ili njegovoj podružnici.

Strane jahte ne mogu sudjelovati u kabotaži (prijenos najma robe ili putnika), ali se mogu prevoziti članovi obitelji i rođaci. Hrvatski državljani mogu ostati na stranom brodu dok su u luci, ali ne mogu ploviti na takvim brodovima bez autorizacije od unutarnjih sigurnosnih vlasti. Ovo se ne odnosi na plovidbu u unutarnjim vodama. Imena tih državljana moraju biti uključena u popis putnika koji se predaje na autorizaciju vlastima u luci ukrcaja.

Strani brodovi, kojima nije izdano Odobrenje o plovidbi, moraju napustiti hrvatsko teritorijalno more propisanom rutom. Takvi brodovi moraju ostati u svakoj luci samo za nužne popravke, da bi uzeli hranu ili gorivo ili ako im treba medicinska pomoć. Strane jahte ne smiju ribariti, osim ako ne posjeduju ribarsku dozvolu. Strani brod se može ostaviti na čuvanje i održavanje, uključujući dogovor o popravcima ili izmjenama, u hrvatskoj marini, luci za jahte ili sličnom mjestu. U takvom slučaju zapovjednik mora obavijestiti odgovorni glavni lučki ured ili njegovu podružnicu te granične vlasti. Glavni lučki ured će unijeti podatke koji su potrebni stranom plovilu za Odobrenje o plovidbi. Na našoj obali specijalizirane marine su zadužene za čuvanje i održavanje jahti. Svaka od njih ima svoj vlastiti cjenik svih usluga koje nudi.

Luke otvorene međunarodnom prometu kao pomorski granični prijelazi

Ovo su luke (dio njih) u kojima se plovila (jahte) hrvatskog registra obavezuju zvati kada odlaze ili se vraćaju iz inozemstva. Isto se odnosi na plovila (jahte) stranog registra. Takve luke mogu biti otvorene međunarodnom prometu trajno ili sezonski. Hrvatske luke se trajno otvaraju međunarodnom prometu: Umag, Poreč, Pula, Raša, Rijeka, Mali Lošinj, Senj, Zadar, Šibenik, Split, Korčula, Ploče, Metković i Dubrovnik. Sezonski pomorski granični prijelazi određuju se ponovno svake godine (od 1. svibnja do 30. listopada). Oni su: Novigrad, Sali, Soline, Primošten, Ravni Zakanj (otok Kornati), Ubli i Komiža.

Odgovorne osobe na granici, lučke vlasti i unutarnja sigurnosna služba djeluju svim ulaznim lukama, od kojih svaka ima svoju odgovornost za održavanje reda u luci, boravak plovila, radove u luci, ukrcavanje i iskrcavanje tereta i putnika te brodske posade. U tim lukama koje nisu određene kao luke ukrcaja, gore navedene radnje se mogu iznimno izvoditi, samo uz pismeno odobrenje odgovornih organa. Zapovjednik plovila strane registracije se može kazniti za plovidbeni pristup: ako plovi unutar morskih voda i na području morskog teritorija Republike Hrvatske bez Odobrenja o Plovidbi; ako prilikom registriranja svog plovila pruži netočne informacije vlastima; ako napusti ili ponovno uđe na hrvatsko teritorijalno more bez da obavijesti odgovorne vlasti o izlasku i ponovnom ulasku.

Brodovi i brodski dokumenti i snimke

Svi brodovi se moraju uvesti u Upisnik brodova, a čamci u Upisnik čamaca, u kategorije koje mogu biti trgovačke, za osobnu uporabu, sportsku rekreaciju. Sva komercijalna plovila se moraju registrirati u odgovornom glavnom lučkom uredu, dok se druga plovila registriraju u glavnom lučkom uredu ili obližnjoj podružnici o kojoj brod ovisi. Gore spomenuti registri su javni dokumenti, koji zabilježavaju detalje što se tiču plovila, imena vlasnika i/ili osobe koja ima pravo korištenja i bilo koju drugu legalnu informaciju o pravima što se tiču broda. Sva plovila i brodovi koja posjeduju hrvatski legalni subjekti ili građani se moraju unijeti u Upisnik. Plovila i brodovi koje posjeduju strane fizičke ili odgovorne osobe moraju biti upisani samo ako se to zahtijeva hrvatskim zakonom ili odredbama koje se tiču registracije plovila. U principu strani građani mogu registrirati svoj brod u Registru brodova, ali samo ako taj brod nije registriran u stranom registru. Brodovi namijenjeni za sport ili rekreaciju čiji je vlasnik građanin Hrvatske koji ima boravište inozemstvu, strani državljanin koji ima boravište u inozemstvu ili strani legalni subjekt koji djeluje iz inozemstva mora također biti registriran ako neprestano ili uglavnom plove po teritorijalnom moru Republike Hrvatske. Oni se ne moraju upisati u strani Registar Brodova. Registracijski obrasci za početnu registraciju brodova moraju biti popraćeni sa: Certifikatom izgradnje ili nekim drugim certifikatom vlasništva; Državnim certifikatom za fizičke osobe u Republici Hrvatskoj za legalne subjekte; Certifikat sa imenom i matičnom lukom plovila; Certifikat o tonaži (tonažni porez); tablica nosivosti; Certifikat da je brod u stanju sigurno ploviti i prevoziti ili Odobrenje za plovidbu; Certifikat o gazu (cetifikat o teretnoj liniji).

Registracijski obrasci za početni ulaz brodova u Upisnik brodova moraju biti popraćeni sa: Certifikatom o konstrukciji ili izjavom kojom se dokazuje vlastita konstrukcija plovila ili bilo koji drugi certifikat o dokazu vlasništva; Certifikat o tonaži (tonažni porez); Dokaz o vlasništvu motora. Nadalje, glavni lučki uredi i podružnice mogu zahtijevati druge dodatne certifikate. Svi dokumenti koji se trebaju imati uz zahtjev, moraju se predati kao originali. Kada je registracija dovršena, izdaje se Certifikat registracije broda i Odobrenje za plovidbu za brod koji ima sve podatke unesene u registar. Svaka kasnija promjena koja se unosi u registar mora se također unijeti i u Certifikat registracije ili u Odobrenje za plovidbu.

Sljedeće vrste se ne moraju unijeti u Upisnik plovila:

Brodovi se brišu iz Upisnika:

Brod na mehanički pogon se smatra izgubljenim ako ništa nije primijećeno tri mjeseca ili šest mjeseci za plovilo bez mehaničkog pogona. Vlasnik ili osoba koja ima zakonsko pravo uporabe plovila mora zahtijevati brisanje u roku od 8 dana. Takvo brisanje se odražava od strane glavnog lučkog ureda gdje je plovilo registrirano.

Dokaz o dobrom stanju broda

Brodovi hrvatske trgovačke mornarice mogu jedriti kada se proglase da su u stanju za morsku plovidbu te kad posjeduju sve potrebne dokumente. Proglašavaju se u dobrom stanju kad su u stanju za plovidbu na temelju odredbi koje se tiču konstrukcije, izgleda i održavanja broda na temelju očekivanog broja kvalificiranih članova. U Republici Hrvatskoj je za ovo odgovoran Hrvatski registar brodova u Splitu. Inspekcije koje potvrđuju stanje broda za plovidbu može biti početno, redovito ili posebno. Početne inspekcije se izvode prije nego što je brod registriran u Registru brodova Republike Hrvatske. Vlasnik ili onaj koji posjeduje pravo na korištenje podnosi zahtjev za takvu inspekciju. Početna inspekcija može biti od cijelog plovila ili od njihovih dijelova. Redovite inspekcije se izvode svakih 12 mjeseci. Po proceduri i opsegu su iste kao i početne inspekcije. Posebne inspekcije mogu pokriti cijelo plovilo ili njegove dijelove. Oni se moraju izvoditi kada god brod pretrpi oštećenje ili je ležao više od 6 mjeseci, kada su na njemu bile izvedene znatne rekonstrukcije ili izmjene i kada god vlasnik tako zahtijeva. Glavni lučki ured može zahtijevati takve inspekcije ako postoji opravdana sumnja da brod nije u stanju za morsku plovidbu.

Kada je plovilo prošlo inspekciju dobija sve potrebne dokumente. Glavni lučki ured je odgovoran za sigurnost brodova na moru i može pregledavati imaju li brodovi sve potrebne dokumente i provjeravati je li se stanje plovila podudara sa podacima u dokumentima. Slične provjere se mogu vršiti na stranim plovilima, to jest, na plovilima koja nisu registrirana u Registru brodova Republike Hrvatske.

Brod u dobrom stanju za sigurnu plovidbu

Pod morskim brodom se podrazumijeva svako plovilo do 12 metara duljine ili manje od 15 BRT koji je u stanju za sigurnu plovidbu. Može biti veći od 15 BRT ako nema palubu ili ako nije plovilo za tehničke namjene.

Ako plovilo ima nekoliko sredstava pogona klasificira se prema glavnom sredstvu. Brod-jahta je bilo koji brod koji je opremljen tako da se može sam pokrenuti za neki određeni period pomoću svoje vlastite snage.

Brzi motorni čamac je opremljen motorom, koji dopušta pokretanje sa svojim lukovima iznad vode.

Motorni brod je brod koji u redovitoj plovidbi ima pogon na unutarnji ili vanjski motor.

Sportske jedrilice su plovila posebne konstrukcije sa jedrima. Mogu se klasificirati prema razredima za ovakvu vrstu plovila od strane jedriličarskih organizacija ili mogu biti neklasificirane.

Brodovi koji moraju ući u Upisnik čamaca mogu jedriti između razgraničenih područja za određene svrhe: ako su prošli test o stanju broda (u konstrukciji, morskim svojstvima, načinima pogona i opremi) te ako posjeduju Plovidbenu dozvolu i ako njima upravlja kvalificirana osoba. Brodovi se mogu namijeniti za trgovačke (prijevoz tereta ili putnika, ribarenje, itd.) ili za netrgovačke ciljeve (osobnu uporabu, sport, rekreaciju).

Brodovi koji prevoze putnike se moraju graditi prema specifikacijama Upisnika brodova Republike Hrvatske. Svako plovilo koje nosi 12 ili više putnika se naziva brod.

Brod koji je proglašen u stanju za plovidbu nakon inspekcije od strane odgovornih glavnih lučkih ureda ili podružnica. Takve inspekcije mogu biti početne, redovite ili posebne.

Početne inspekcije se izvode na svim brodovima prije nego uđu u Registar brodova te nakon svake izvedene rekonstrukcije.

Redovite inspekcije se izvode povremeno da bi se osiguralo da su brodovi propisno održavaju. Periodi variraju kako slijedi:

Posebne inspekcije se izvode ako je brod imao nesreću, ako postoji opravdana sumnja oko njegovog stanja za sigurnu plovidbu ili ako vlasnik tako zahtijeva. Vlasnici moraju prijaviti svaku nesreću koju njihov brod pretrpi unutar 24 sata najbližem glavnom lučkom uredu.

Brod koji se proglasi u dobrom stanju za sigurnu plovidbu se izdaje zajedno sa Plovidbenom dozvolom. Ako ne prođe, Plovidbena dozvola se ne izdaje ili se izdaje za ograničeni period.

Brodovi koji prevoze putnike za udaljenostima većima od jedne nautičke milje moraju imati mehanički pogon. Ako prijevoz traje više od tri sata kontinuirano tada brod mora imati toalete i dovoljno pitke vode. Brod za prijevoz putnika i tereta (za trgovačke svrhe) mora imati jasnu naznačeno opterećenje broda. Opterećenje broda se mora prikazati bijelom linijom 150 x 15 mm. Broj putnika koji brod može prevoziti određuje glavni lučki ured te mora biti jasno naznačen na brodu. Dvoje djece mlađe od 10 godina se smatraju istima kao i jedan odrasli putnik, ali svako dijete mora imati pojas za spašavanje.

Brodovi koji prevoze putnike na teritorijalnom moru Republike Hrvatske moraju posjedovati sljedeću opremu:

Brodovi za druge trgovačke namjene i jedrenje u ograničenom području, ako lučka uprava tako odluči, ne treba kompas, navigacijske karte, priručnike, bljeskajuće rakete i radio oprema.

Brodovi viši od 7 m duljine koji nisu namijenjeni za trgovačku uporabu moraju imati sljedeću opremu:

Pomorski brodovi od 57 m trebaju istu opremu kao i brodovi veći od 7 m sa iznimkom: kompas, karte i navigacijske publikacije, sirene za maglu, baklje, rakete i šibice, protupožarni aparat, kutija za prvu pomoć i pojasevi za spašavanje (jakne).

Strani brodovi ili druga plovila tijekom jedrenja u teritorijalnom moru Republike Hrvatske moraju imati Plovidbenu dozvolu i sljedeću opremu:

Drugi strani brodovi moraju imati Plovidbenu dozvolu i sljedeću opremu:

Također se preporuča prijenosni protupožarni aparat i odgovarajući broj pojaseva za spašavanje (jakni).

Brodovi stranog registra mogu ploviti samo uz pomoć novije Plovidbene dozvole izdane prema odredbama njihove vlastite države ili koje su izdane sa Plovidbenom dozvolom od strane odgovornog hrvatskog glavnog lučkog ureda.

Osoba koja želi polagati test za mornara-motorista mora ispuniti sljedeće uvjete: imati barem 18 godina, da je upravljala svojim brodom barem tri godine ili da je radila kao mornar na trgovačkom pomorskom brodu barem godinu dana. Test se piše ispred komisije odgovornog glavnog lučkog ureda i prema posebno određenom programu.

Zahtjev za pisanjem testa se mora poslati glavnom lučkom uredu zajedno sa kopijom rodnog lista osobe koja se prijavljuje, medicinskim certifikatom o sluhu i vidu osobe koja se prijavljuje i certifikatom o obrazovnoj razini (barem osam godina školovanja).

Svakim brodom za prijevoz putnika ili za trgovačke namjene do vanjske granice teritorijalne granice Republike Hrvatske mora upravljati profesionalni mornar-motorist. Takvi brodovi moraju imati još barem jednog mornara kao člana posade. Svaki član posade mora imati profesionalnu Pomorsku knjižicu ili Dozvolu za iskrcavanje. Osoba koja želi polagati test za amater skipera (voditelja čamca) mora imati barem 18 godina za upravljanje motornim brodom (bez obzira na konjsku snagu motora) ili motorni brod za trgovačke namjene te samo unutar određenog ograničenog područja. Osobe sa tom dozvolom mogu prevoziti putnike samo na području luke. Osoba koja želi upravljati brodom sa vanbrodskim motorom do 3.7 KW (5HP) ili brodom sa jedrima od 5 m duljine, trebaju samo proći test da bi pokazali njihovo znanje o Pravilima za Prevenciju sudara na moru koji se tada izdaje sa certifikatom.

Veslačkim brodovima za osobnu uporabu mogu upravljati osobe preko 12 godina starosti bez ikakve dozvole ili certifikata. Međutim, oni moraju proći teoretske i praktične testove koji se održavaju ispred komisije glavnog lučkog ureda prema propisanom programu. Glavni lučki uredi organiziraju takve testove prema njihovim godišnjim planovima. Svi detalji se mogu dobiti po pisanom ili osobnom zahtjevu.

Brodska Plovidbena dozvola i Master Plovidbena dozvola (prema jednoj od dvije gore spomenute kategorije) moraju se uvijek čuvati na brodu. Brodovi mogu ploviti u teritorijalnom moru i unutar mora Republike Hrvatske. Glavni lučki ured može ograničiti ili povećati područje na kojem brod može ploviti uključujući pravo na plovidbu izvan hrvatskog teritorijalnog mora ili unutar teritorijalnih mora i unutarnjih voda drugih država.

Za sigurnost plovidbe i morskog prometa brodovi moraju čuvati određenu udaljenost od obale (osim u lukama i kupališnim mjestima): veslački brodovi do 30 m, motorni brodovi i jedrilice do 50 m, brzi motorni čamci, kada plove velikom brzinom, 200 m.

Brodske odredbe utvrđuju druge detalje o dobrom stanju broda za sigurnu plovidbu, kao i kazne za prekršaje odredbi.

Plovila koja se koriste za trgovačke namjene moraju imati standarde postavljene od strane Hrvatskog registra brodova ili sličnog stranog registra.

Područje zabranjeno za plovidbu

U dogovoru sa hrvatskom mornaricom (HRM), broj i veličina zona u kojima je jedrenje zabranjeno se uvelike smanjila. Iako HRM nije još službeno ukinuta bivše zabranjene zone, sve sjeverno od otoka Hvara se smatra slobodnim za jedrenje, osim dijelova luka koje su mornaričke luke i malog broja zabranjenih zona i očuvanih područja.

Luke mormarice

Dijelovi luka Pule, Šibenika, Splita (Lora) i Ploče (Bazine).

Zabranjene zone i zaštićena područja:

I. Područje oko otoka Braun je zona u kojoj je plovidba zabranjena. Ograničena je sljedećim linijama:

Zona I

1)tRt Barbaren – RT Kadulja
2)tRt Kadulja – otok Supinić
Otok Supinić – Pozicija A (dužina: 44o 52,6’N širina: 13o42,2′ E)
3)tPozicija A – Pozicija B: (dužina: 44o52,6’N, širina: 13o45,1’E)
4)tPozicija B – Pozicija C: (dužina: 44o53,2’N, širina: 13o46,0’E)
5)tPozicija C – Rt Kamnik

Zona II

Jugo-istočni dio otoka Brijuni unutar linije koja povezuje Rt Kavran – Rt Kozlac.

II. Plovidba je zabranjena u Limskom kanalu na Zapadnoj obali Istre, jer se tu nalazi farma školjaka.

Samo ograničeni broj brodova za ekskurzije može ploviti zaljevom.

III. Najveće i najpoznatije očuvano područje je Nacionalni Park Kornati, koji se proteže od Prolaza Proversa Vela (jug otoka Dugi Otok) do južne točke otoka Kornati. Sve aktivnosti koje mogu onečistiti more su strogo zabranjene.

IV. Plovidba je zabranjena u nekoliko zaljeva, jer se tu nalaze farme riba. Oni se nalaze u peljarima te su označene znakovima na obali i na plutačama.

V. Ispod odredbe Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, sljedeće aktivnosti su zabranjene u interesu sigurnosti plivača i plovidbe:

Gliseri, brodovi na jet pogon i letjelice moraju biti barem na 250 m od obale i u područjima kada plovidba takvim plovilima nije zabranjena.

Sudjelovanje u regatama

Strano plovilo koje ulazi u obalno područje, rijeke ili jezera Republike Hrvatske da bi sudjelovalo u sportskim natjecanjima ne plaća kompenzaciju za plovidbenu sigurnost.

Organizator sportskog događaja mora registrirati stranu jahtu ili strani brod. Rok za registraciju je početak natjecanja. Registracija se podnosi lučkoj vlasti.

Boravak jahti zimi u Hrvatskoj

Jahte u privatnom posjeduju se mogu ostaviti u Hrvatskoj za boravak preko zime ili popravak za neograničeni period vremena sa legalnom ili fizičkom osobom registriranom za ovu aktivnost (marina ili privatni individualac koji je pribavio potrebnu dozvolu od općinskih vlasti).

Najam broda (charter)

Promjena posade

Jahte u privatnom posjeduju se mogu ostaviti u Hrvatskoj za boravak preko zime ili popravak za neograničeni period vremena sa legalnom ili fizičkom osobom registriranom za ovu aktivnost (marina ili privatni individualac koji je pribavio potrebnu dozvolu od općinskih vlasti).

Ustroj luka i brodske linije

Management, održavanje i red u lukama su odgovornost glavnog lučkog ureda i njihovih podružnica. Zapovjednik broda ili osoba koja upravlja brodom se mora pridržavati svih lučkih odredbi. Osoba koja u luci upravlja većim ili manjim plovilom se mora pobrinuti da ne ošteti obalu, dokove, lučko postrojenje, vezove za sidrenje, itd. Plovila (brodovi) za sport ili rekreaciju, kao i brodovi općenito, ne smiju ometati brodski promet u lukama. Njima je zabranjeno kretanje u operativnom dijelu luke (mjesto za pristajanje), posebno u dijelovima rezerviranima za međunarodni promet, osim ako nemaju posebnu dozvolu. Kompanija Luka ili bilo koje drugo administrativno tijelo zaduženo za luku (pristajalište) upravljaju planom sidrenja i sidrišta i prostorijama u luci.

Zapovjednik broda je odgovoran za sigurnost broda dok je u luci. Ribarenje, kupanje i sidrenje u luci i njenom području je određeno glavnim lučkim uredom i ne smije ometati promet.

Zabranjeno je bacati smeće ili bilo kakvu vrstu otpada na brodu u luci. Tankovi i kaljuže se mogu prazniti samo na otvorenim morima i na mjestima namijenjenima od strane lučkih vlasti.

Ukrcaj, iskrcaj i prijevoz tereta se mora obaviti od strane kvalificiranog osoblja i na takav način da se osobe ne ugroze, da se ne oštete obalne instalacije i da teret ne padne u more. Nakon što su ukrcaj ili iskrcaj gotovi odgovorne osobe moraju očistiti bitne dijelove mula.

Ako se opasni materijali (eksplozivne ili zapaljive prirode) ukrcavaju ili iskrcavaju, o tome se mora obavijestiti glavni lučki ured te se mora provjeriti učinkovitost brodske opreme za gašenje požara. Kada se rukuje tim materijalima, mora se vijoriti zastava koda B+ (međunarodni: Bravo), kako je to propisano međunarodnim odredbama.

Brodovi moraju platiti naknadu marine za korištenje lučke rive (prilikom ukrcaja ili iskrcaja stvari i putnika) te ležarinu (ako koriste rivu za druge namjene).

Štoviše, brodovi moraju platiti pristojbu za upotrebu za korištenje jedriličarskih ruta. Ove pristojbe se ne plaćaju, ako brodovi moraju tražiti luku kao rezultat više sile.

Brodovi moraju platiti lučke naknade za sidrenje i upotrebu morskih dobara. Stranim brodovima se naplaćuje samo sidrenje. Treba se obratiti pozornost na sljedeća ograničenja prilikom plovidbe:

Za veću sigurnost i da bi se spriječila šteta na plovilima usidrenima u lukama i marinama na hrvatskoj obali, postoje ograničenja brzina u sljedećim mjestima: Limpkin sale (6 čvorova); luka Paula (5-8 čvorova); Luka Cres (7 čvorova, od Ovarijske točke): Bakarski zaljev (6 čvorova); luka Rab (4 čvora); rijeka Zrmanja (8 čvorova); Novsko ždrilo (8 čvorova); prolaz Mali Ždrelac (8 čvorova); Pašmanski tjesnac (10 čvorova); Kanal Sv. Ante, Šibenik (6 čvorova); luka Ploče (6 čvorova); Pelješki kanal (12 čvorova); Rijeka Dubrovačka (4 čvora); i Dubrovnik Gruž (4 čvora).

Brodovi, osim veslačkih brodova, ne smiju jedriti odmah uz prirodna kupališta, osim ako ne ne ukrcavaju ili iskrcavaju putnike i to samo na predviđenim mjestima oprezno ploveći.

Surfanje je također zabranjeno unutar 20 m od plaža za kupanje. Brodovi se moraju držati podalje od svih mjesta označenih posebnim plutajućim znakovima koji zabranjuju plovidbu, posebno kada su radovi u tijeku. Ako se takva mjesta ne mogu izbjeći, tada se brodovi moraju jako polagano kretati.

Glisiranje velikom brzinom, skijanje na vodi i surfanje su zabranjeni u lukama i njihovim pripadajućim područjima (posebno ulaz u luku), u uskim kanalima, zaljevima, uvalama, itd., također gdje je promet intenzivan. U drugim zonama gliseri se moraju držati 200 m od obale. Također je zabranjeno. Također je zabranjeno vući ski-tow po krmi bez skijaša, skijati noću ili kada je vidljivost loša, skijati iza glisera koji već vuče skijaša ili pokraj broda na duljini manjoj nego što je ski-tow uže.

Prilikom sidrenja osobe koje su zadužene za brod moraju biti oprezne na svaki znak na obali koji pokazuje da je sidrenje zabranjeno, zbog podvodnih električnih ili telefonskih (telegrafskih) kabela ili cijevi za vodu.

Vlasnici brodova ne smiju dopustiti upotrebu njihovih brodova od strane osoba koje nemaju potrebne kvalifikacije ili papire.

Sportski ribolov

Sportsko ribarenje za razonodu uključuje hvatanje riba, ljuskavaca (rakovi, jastozi, itd.), glavonožaca (lignje, itd.) i školjki.

Opremom za ovu namjenu se smatra: ribarski štap, ribarska kuka, štap, podvodna puška bez eksploziva, harpun ili štap za podvodni ribolov (za upotrebu na ribarskim brodovima sa svjetlima do 400 kandela ili bez svjetla). Ako ribolovni klub organizira amatersko ribanje tada se mogu koristiti veći ribarski brodovi (brodovi za razonodu). Za ribarenje sa štapom ili najlonom za pecanje sa obale nije potrebno dopuštenje i ne plaćaju se nikakve pristojbe.

Za sve druge vrste sportskog ribolova potrebne su dozvole te se plaćaju naknade prema ljestvici određenoj od strane lokalnih općinskih vlasti.

Građani Republike Hrvatske i strani državljani sa privremenom dozvolom za prebivalište u Republici Hrvatskoj, koji su članovi hrvatskih ribarskih klubova (pridruženi Udruženju podvodnih aktivnosti i Marinskom sportskom ribolovu) i koji mogu izdati njihovu knjigu članstva bez naknade ili drugih dozvola u svim dozvoljenim ribarskim područjima te sa svim vrstama ribarskog pribora osim podvodnih puški. Za podvodni ribolov sa puškama potrebna je posebna dozvola i naknada koja se plaća i ribarske zone koje su određene od strane lokalnih općinskih vlasti. Strani državljani koji nemaju trajnu boravišnu dozvolu u Republici Hrvatskoj trebaju posebne dozvole za ribarenje i moraju platiti određene troškove.

Amatersko ribarenje je ograničeno određenim odredbama. U privrednom ribolovu ne smije biti smetnji; osobe mlađe od 16 godina ne smiju ići u podvodni ribolov sa puškama, bocama sa kisikom te se ne smiju koristiti drugi oblici podvodne opreme za disanje između zalaska i izlaska sunca.

Podvodni ribolov je potpuno zabranjen između 1. studenog i 31. ožujka (osim u slučaju međunarodnih natjecanja); maksimalno se može uhvatiti 5 kg ribe i drugih morskih životinja u danu, osim tijekom međunarodnih natjecanja; sljedeće se ne računa u dozvoljenih 5 kg: morski psi, trlje i ribe rijetke veličine poput brancina, zubatca, arbuna, itd. Riba uhvaćena za sport se ne smije prodavati ili zamijenjivati za druge predmete. U ribarskim rezervama nije dozvoljen nikakav ribolov ili lov bilo kakve vrste morskih životinja. Takve rezerve su estuariji rijeka: Dragonje, Mirne, Raše, Zrmanje, Krke, Jadra, Žrnovnice (blizu Stobreča), Cetine, Neretve i Rijeke Dubrovačke, kanal u Fažanskom kanalu, zaljevi i uvale Limskog zaljeva, Medulinskog zaljeva, Soline (otok Krk), Bistrina (blizu Malog Stona) i jezera Mljetska jezera.

Sljedeći su ovlašteni nadgledati izvršavanje ribolovnih odredbi: ribolovni inspektori lokalnih vlasti, unutarnje sigurnosne agencije, vlasti glavnih lučkih ureda, Državni ribarski inspektorat, odgovorne jedinice Hrvatske mornarice i pomorske carinske vlasti.

Osobe koje prekrše ribolovne zakone se mogu kazniti, njihov ribarski pribor i oprema mogu biti zaplijenjeni, kao i ulov ili bilo koji drugi profit pribavljen ribarenjem. Da bi se spriječio izlov bijele ribe, privremeno se može zabraniti privredni i amaterski ribolov, u određenim područjima ili za određene vrste ribarske opreme. Osobe koje se prijavljuju za ribolovnu dozvolu, posebno za podvodni ribolov sa puškom, bi trebale dobiti sve bitne informacije od općinskih vlasti u području u kojem namjeravaju loviti ribu, posebno informacije koje se tiču bilo kakvih zabrana na snazi.

Podvodne aktivnosti

Ronjenje sa opremom za ronjenje, podvodna fotografija, snimanje i svi oblici marinskih istraživanja mora ili morskog pokrivača se smatraju podvodnim aktivnostima.

Ronjenjem sa ronilačkom opremom, za sve podvodne aktivnosti se podrazumijeva da zahtijevaju upotrebu kompresijskog zraka ili uređaja za disanje.

Pod autonomnom opremom za ronjenje se podrazumijeva uređaj za ronjenje, kao i odjeća za ronjenje sa potpunom podvodnom opremom za disanje.

Bilo kakvo podvodno fotografiranje (crno-bijelo ili u boji) se smatra podvodnom fotografijom. Podvodno snimanje je svako snimanje sa kino kamerom, TV, video ili podvodnom opremom za snimanje.

Marinskim istraživanjem mora ili morskog pokrivača se smatra zbirka svih vrsta oceanografskih, bioloških, zemljopisnih, stereoloških, gravimetrijskih i drugih podataka.

Područja podvodnih aktivnosti se moraju jasno označiti plavom i bijelom zastavom, ronjenje crvenom i bijelom zastavom ili nekom okruglom plutačom za označavanje (dijametra većeg od 30 cm) narančaste ili crvene boje. Zastave moraju biti pričvršćene za ploveću plutaču smještenoj u sredini područja gdje se odvija aktivnost.

Na tim dijelovima obalnog područja koja nisu zabranjene zone, građani Republike Hrvatske mogu roniti sa ronilačkom opremom i snimati pod vodom bez ograničenja, ako su članovi društva ili kluba za ovu aktivnost prepoznati od strane Hrvatskog Udruženja za podvodne aktivnosti i sportski ribolov na moru, pod uvjetom da imaju sve potrebne kvalifikacije za ronjenje. Osobe strane nacionalnosti mogu dobiti dozvole od odgovornih državnih tijela.

Ronjenje sa opremom je dozvoljeno u hrvatskom teritorijalnom moru od izlaska do zalaska sunca.

Gore spomenute podvodne aktivnosti su zabranjene u: posebno određenim zonama; u lukama otvorenima javnom prometu i na morskim rutama koje se uobičajeno koriste za takav promet; 300 m oko bilo kojeg plovila mornarice; u lukama mornarice i zonama označenima kao vojni objekti i zabranjenima za ronjenje bilo kakve vrste.

Detaljnije informacije o točnoj lokaciji zabranjenih zona, npr. koordinate i granice zona se mogu dobiti u svim glavnim lučkim uredima ili njihovim podružnicama.

Plovidbeni svjetionici i radio svjetionici

Morske staze su označene vizualnim markerima, svjetlima, zvučnim upozorenjima i elektroničkim napravama. Vizualni markeri danju i svjetla noću su najvažniji za plovila.

Svjetionici

U Republici Hrvatskoj se koristi Međunarodni IOLA A-sustav za označavanje morskih staza: bočni u kombinaciji sa kardinalnim. Svjetionici mogu biti usidrene plutače ili stacionari. Svi detalje se nalaze u Peljaru 1 Jadranskog mora (istočna obala) i Peljaru 2 Jadranskog mora (zapadna obala) i Popisu svjetionika Jadrana, Jonskog mora i Malteških otoka izdanih od državnog Hidrografskog instituta u Splitu. Svjetlosne signale je najbolje promatrati za svaki slučaj odvojeno.

Svjetionici u bočnom sustavu. Svjetionici u ovom sustavu označavaju luku (lijevo) i desnu stranu (desno) plovnog kanala i plovidbenih kanala, oznake luke koje se moraju postaviti u luci, desne oznake na desnoj strani broda. Luka i desna strana broda se određuju prema smjeru kojim će plovilo uploviti u luku, kanal ili tjesnac rijeke sa otvorenog mora. U plovidbenim kanalima. U plovidbenom kanalima koji idu paralelno sa obalom i kojima se može prići sa svakog kraja, luke i desne strane broda se označavaju prema ruti, kojom će se ploviti kada se jedri sjeverozapadno. Ako plovidbeni kanal slijedi zadane obalne promjene glavne luke i desne strane, one se slijede u smjeru kazaljki na satu. Tjesnaci rijeke kojima mogu ploviti brodovi koji plove i morima su zadani na način da brodovi plove uzvodno. U međunarodnom sustavu oznake sa desne strane su kupaste; imaju kupast glavni znak i obojane su zelenom bojom. Noću pokazuju zelena svjetla. Oznake sa strane su cilindrične; glavni znak je cilindričan i crvene su boje. Noću pokazuju crveno svjetlo. Ako postoji određen broj istih markera duž linije koje je teško uočiti, tada moraju biti označene brojevima ili slovima. Svjetla takvih markera se moraju razlikovati od svjetla koje pokazuje bifurkaciju (razvedenost) kanala. Bifurkacija kanala i oznake koje označavaju glavni kanal se pokazuju bočnim oznakama, koje su obojane crvenim i zelenim vodoravnim linijama. Cilindrični markeri (crveno-zeleno-crveno) sa cilindričnim glavnim znakom i crvenim svjetlom (treperenje u grupama 2+1), označavaju da je glavni kanal desno (oznake koje se prolaze sa lijeve strane). Obratno, konusi (zeleno-crveno-zeleno), glavni konus zeleni oznake i zeleno svjetlo (treperenje 2+1) označavaju glavni kanal s lijeve strane (markeri s lijeve na desno). Svjetionici u Glavnom sustavu. Oznake ovog sustava pokazuju sigurnu stranu (kvadrant) i najdublje vode pokraj izoliranih opasnih točaka (uvijek na moru). Mogu biti smješteni kao upozorenje nekih važnih plovidbenih točaka u kanalu (promjena smjera, rub plićaka, točka gdje se dva kanala sijeku ili razdvajaju, itd.).

Mogu biti smješteni na jednom od nekoliko rubova na mjestima opasnosti i imati oznaku kvadranta u kojem leže. Glavne oznake moraju prijeći do N, S, E, do W prema stranama kompasa koje pokazuju, bez obzira na smjer jedrenja. N.B.: Slovo za Sjever u Hrvatskoj je S (sjever), za Jug je J (jug), za Zapad je Z (zapad), a za Istok je I (istok).

Svjetionici mogu biti usidrene plutače ili sagrađeni objekti. Oblikom mogu biti postavljene (stubne ploče) ili jarbol i obojani su vodoravnim crnim i žutim linijama. Njihov glavni znak su dva crna konusa. Položaj konusa i vrsta svjetla variraju prema kvadrantu kako slijedi: N kvadrant sa oba konusa koja pokazuju gore, brzi ili jako brzi bijeli bljeskovi; S za oba konusa koja pokazuju dolje, brzi ili jako brzi bijeli bljeskovi, šest u grupi odvojenih dugim bijelim bljeskom i prestankom istog (tama); E konus baza do baze, jako brzo svjetlo ili brzi bijeli bljeskovi u grupama po tri; W konus točka do točke, jako brzo svjetlo ili brzi bijeli bljeskovi u grupama od devet.

Svjetionici izolirane opasnosti. Ovi svjetionici pokazuju da je moguća plovidba oko oznake. Oznaka je u cilindričnom obliku ili je u obliku jarbola; u boji poput oznaka u crnoj boji i crvenim vodoravnim oznakama sa glavnim znakom dviju kugli, mogu pokazivati brze bijele bljeskove u grupi od dva.

Svjetionici iznenadne opasnosti. Ovi svjetionici pokazuju novo otkrivene opasnosti koje se ne nalaze još na plovidbenim kartama ili Popisu svjetionika. Mogu se koristiti svjetionici bočnog ili glavnog sustava. U glavnom sustavu svjetionik odašilje kratke ili jako kratke bijele bljeskove, u bočnom sustavu svjetionik je crvene ili zelene boje.

Jako važna opasnost. Dva identična svjetionika odvojenih nekoliko desetaka metara. Jedan od njih može imati radar-reflektor RACON (Morseov znak na ekranu oko 1 M dug).

Svjetionici opasnosti. Ovi svjetionici pokazuju da je okolna voda sigurna za plovidbu; oni pokazuju centar plovnog puta ili kanala. Ovi svjetionici se mogu koristiti umjesto sustava A pokazujući siguran put prema luci ili obali. U obliku mogu biti sferični ili cilindrični, statični ili u obliku jarbola te obojan crvenim i bijelim okomitim linijama. Glavni znak je crvena kugla i može biti bijelo svjetlo; izofazno, mračno, bljeskajuće (svakih 10 sekundi ili Morseov znak A).

Posebni informativni svjetionici. Oni označavaju grananje morskih puteva, istraživanje morskog dna ili eksploataciju, lokaciju automatskih meteoroloških ili oceanografskih plutača, zonu vježbi mornarice, položaj podvodnih kabela ili cijevi, sportske ili rekreacijske zone, zone za odlaganje smeća, itd. Oni nemaju određen oblik, ali se moraju razlikovati od drugih nautičkih svjetionika. Oni su žute boje sa glavnim znakom u obliku slova x. Oni mogu pokazivati žuto svjetlo, ali takvo da se ne smiju zamijeniti sa bilo kojim drugim sustavom označavanja. Svi sadašnji sustavi označavanja morskih puteva, kanala, opasnosti, itd. su osnovni elementi sigurne plovidbe. Stoga pomorci moraju pažljivo konzultirati svoje karte ili priručnike i održavati ih ažuriranima prema Obavijesti pomorcima.

Plovidbena svjetla

Plovidbena svjetla sa svojim izvorom svjetla mogu biti smješteni na obali, na izoliranim točkama za smjer plovidbe ili usidrenih plutača. Posebno mjesto zauzimaju svjetionici koji imaju trajne čuvare, dok su obalna svjetla, lučka svjetla i svjetlosne plutače bez nadzora. Svjetionici su smješteni na svim važnim mjestima za plovidbu ili na mjestima od posebne opasnosti. Po konstrukciji i boji se razlikuju od okolnih objekata te su stoga također važni i za dnevnu plovidbu. Obično imaju rotacijske dioptrijske leće, koje im dozvoljavaju da odašiljaju snažna svjetla, obuhvaćajući cijeli horizont. Gotovo svi svjetionici na hrvatskoj obali su u radiotelefonskom kontaktu sa informativnim centrima. Gotovo svi važni svjetionici odašiljaju signale u magli, koji se mogu prepoznati po svojim karakterističnim zvučnim obrascima (duljini, broju zvukova u grupi, intervalima između zvukova).

Obalna svjetla su smještena na važnim točkama, tjesnacima, stijenama, otočićima, ulazima u luke, itd. Njihova funkcija je olakšati plovidbu u obalnim vodama. Imaju fiksne dioptrijske leće i automatski se pale i razlikuju po zalasku i izlasku sunca.

Lučka svjetla su smještena unutar luke i na ulazu u luku, da bi se olakšao ulazak i manevriranje. Njih pali lučko osoblje ili se pale automatski. Svijetle plutače su svjetla koja plutaju usidrena na plutačama da bi pokazali plićine ili opasne točke. Obično imaju bljeskajuća svjetla te se aktiviraju pomoću vremenskog mehanizma ili fotoćelije. Svako svjetlo na moru ima svoje karakteristike: boju, znak, period, visinu iznad morske razine, vidljivost, broj i raspored svjetala. Detaljnije informacije o ovome su dostupne u Popisu svjetionika i na kartama. Boje svjetala su B (bijela), C (crvena), Z (zelena). Kada se ova slova primijete oim svjetlosne vidljivosti mogu omogućiti da svjetla sjaje kontinuirano. Ako boja znači pristup luci ili kroz tjesnace, tada crvena označava lijevu stranu, a zeleno desnu stranu. Ovo međutim nije uvijek dovoljan vodič te se za pojedinačne slučajeve mora konzultirati Jadranski Peljar i Popis svjetionika.

Svjetlosni karakteri pokazuju način na koji se vidi svjetlo: BI bljeskanje; BI (Gp) bljeskanje u grupi (tj. BBI/3/); Pk tama; Sj bljeskanje; Pm izmjenjujući, itd. Razlika između bljeskanja i tame je ta da su bljeskajući periodi dulji nego periodi tame, a u tami je obrnut slučaj. Ako svjetlo ima poseban sektor, tada se to bilježi između svjetlosnog znaka. Svjetlosni sektori označavaju područja sigurnosti ili opasnosti. Ne može se zanemariti da tamni ili obojani dio označava opasnost ili sigurnosni sektor te bi se tako svaki pojedinačni slučaj treba promatrati iz karti ili iz Popisa svjetionika. Sektori su označeni kraticom sect+ osim slova označavajući boju (npr. sect C). Period svjetla, interval između početka jedne serije svjetlosnih signala i početka sljedećeg također omogućava informaciju. Kod plovidbenih svjetala posebna pozornost bi se trebala obratiti na vremenski period svjetala sa štopericom ili brojeći sekunde. Vidljivost svjetala je izražena u nautičkim miljama (M) u kojima se svjetlo može vidjeti iz položaja 5 m iznad razine mora. Udaljenosti se zadaju za vidljivost u normalnim vremenskim uvjetima i za vedrih noći i unose se u karte i u Popis svjetionika. Naprimjer, ako se ovo pojavi na kartama, B BI 3 Gp s 16 M ili B BI (3) 10 s 16 M ovo označava: bijela svjetla koja bljeskaju po tri u grupi, period 10 sekundi, svjetla preko srednje razine mora vidljivosti 16 milja.

Radio-svjetionici

Ovo su radio stanice, koje odašiljaju signale oko cijelog horizonta. Imaju točne položaje o plovidbenim ili radio-plovidbenim kartama (RC ukratko). Neki radio-svjetionici namijenjeni za zrakoplove se također mogu koristiti (značeni RC Aero). Svaki radio-svjetionik ima vlastiti broj stanice; ime; zemljopisne koordinate; niz (uglavnom oko 100 M, lokalni oko 20 M); vrstu prijenosa (A1A nemodulirana radio valna duljina; A2A modulirana duljina vala; naizmjenični radio signali); frekvencija (standard 285-325 KHz); identifikacijski signal; karakteristike (Morseovi signali); vrijeme početka i trajanja prijenosa i radi li kontinuirano ili samo na mahove određene vidljivosti (magla); bilo da je jedan u grupi (na Jadranu su 3 grupe). Radio stanica se može izmjeriti pomoću tragača radio smjera. Ova veza je netočna za radio odstupanje i na kutevima polu-konvergencije meridijana (za udaljenosti na Jadranu su gotovo neznatna). Podaci o plovidbi se izdaju radio-svjetionicima u manualnom Radio Navigacijskom Servisu izdanom od Državnog Hidrografskog Instituta u Splitu.

Pomorske karte

Osim pomorskog kompasa, svi pomorci moraju imati aktualne pomorske karte i standardnu opremu za tečaj unošenja podataka na kartu. Pomorske karte omogućavaju topografske i hidrografske informacije. U gornjem kutu je ime karte i općenite informacije; u desnom donjem kutu je broj karte; ime institucije koja ga je izdala, datum izdavanja; ime institucije koja je nacrtala kartu (u sredini ispod okvira karte); također ima magnetski rose+ sa godišnjim odstupanjem (na nekoliko mjesta u hidrografskom dijelu); detalje od manjim popravcima+ (lijevi donji kut); linearna mjerenja u miljama (M) i km (na prikladnom mjestu na karti), itd. Prije nego što se karta upotrijebi, informacije u naslovu bi se trebale pažljivo pročitati. Karte izdane od Državnog Hidrografskog Instituta u Splitu daju dubine i visine u metrima, tj. dubine do razine karte (Podatak o karti) i visine od srednje razine mora. Državni Hidrografski institut u Splitu kao razinu karte uzima srednju visinu na niskim vodama tijekom perioda maksimalne aktivnosti plime i oseke (Glavni niži izvor vode). More je na kartama označeno u nekoliko nijansi plave boje da bi se maksimalno označilo čitanje. Dubine manje od 5 m su označene tamno plavom, između 510 m svijetlo plavom, a ostatak morskog sektora je označen bijelom bojom. Skala karte je izražena u omjeru ili razlomcima (npr. 1: 100 000 ili 1/100 000). Osim numeričke skale, također se može prikazati i linearna skala. Vanjska granica karte sadrži numeričke koordinate širine i dužine. Širina se koristi u mjernim udaljenostima (1 M = 1 minuta). Duljina minuta na ljestvici širine povećava kako se povećava širina i stoga se u kalkulacije mora uzeti položaj plovila. To je zbog Mercatorove projekcije na karti. Udaljenost se ne smije računati minutama ili duljinom. Magnetske ruže, koje se obično nalaze na nekoliko mjesta na karti se mogu koristiti za određivanje smjera i azimuta pomoću nekoliko paralelnih ravnala. Unutar brojeva ruže upisane su magnetske promjene, koje bi se trebale ispraviti prema godini. Reljef odjeljaka na karti se pokazuje konturnim linijama (horizontale; udaljeni obično 40 ili 20 m), presijecanjem ili kombinacijom, neke karte su osjenčane bojama. Svi detalji važni za ucrtavanje na kartu, ali premali da bi se vjerno prikazali na karti imaju posebne identifikacijske znakove. Točan položaj tako označenih detalja se uzima od sredine baze topografskog znaka ili centra okruglog znaka (za litice, plutače, itd.). Sa oznakama za simetrične objekte (crkve, plutajuće dokove, itd.) točan položaj je centar znaka. Državni hidrografski institut u Splitu je objavio sažetak svih znakova i kratica nazvanih Znakovi i kratice na pomorskim kartama.

Najbolje je koristiti najveću ljestvicu i numerički detaljne karte nedavno objavljene i ispravljene. Autorizirani prodavači nautičkih karata trebaju prodavati karte ispravljene do dana prodaje; pomorci ih moraju nadalje ispraviti sami.

Klasifikacija karata

Karte Državnog hidrografskog instituta u Splitu su podijeljene u tri vrste: informativne, navigacijske i dopunske. Informativne karte daju informacije koje su važne za plovidbu poput struja, meteoroloških i hidroloških detalja, itd. Plovidbene karte su dizajnirane za praktičnu plovidbu, tj. ucrtavanje smjerova, ucrtavanje položaja plovila. Prema ljestvici mogu biti: opći, smjerovni, obalne karte i planovi.

Opće karte predstavljaju veće područje, cijelih mora sa njihovim susjednim obalama i obično su manje ljestvice. Opće karte broj 100, 101, 102 pokazuju Jadran kao cjelinu ili dijelove (ljestvica od 1: 100 000 ili 1: 750 000. Ljestvica broj 103 pokazuje Jonsko more, a brojevi 108 i 109 Mediteransko more (ljestvica 1: 2 500 000) itd.

Opće karte se mogu koristiti za plovidbu van hrvatskog teritorijalnog mora, ako to dopušta brodska sigurnost. Ali njihov glavni cilj je dati opsežniji pogled plovnih područja za planiranje puteva i da se pokrije računanje kompletnih udaljenosti i trajanje putovanja.

Karte smjera pokazuju manja morska područja i uključuju sve važne detalje potrebne za plovidbu. Nacrtane su na ljestvici od 1: 300 000. Karte smjerova Jadrana nose brojeve 30031 do 30037.

Obalne karte detaljno pokazuju manje dijelove obale i njihova osnovna pomagala u plovidbi. Njihovo korištenje je obavezno u neposrednoj blizini obale te sadržavaju većinu važnih detalja da bi se olakšala plovidba. Najnovija izdanja (objavljena od Državnog hidrografskog instituta u Splitu) imaju broj 100 plus dodatan broj, koji označava pokriveno područje, pomoću karte (npr. 10021:ŠibenikSplit) , nacrtanih po ljestvici 1:100 000. Na većim ljestvicama često uključuju planove određenih luka, sidrišta i opasnosti ili važna područja, tjesnace, kanale, itd.

Državni hidrografski institut u Splitu izdaje posebne karte za manja plovila. Planovi pokrivaju manja područja, obično luke i sidrišta. Nacrtane su do detalja i u većem omjeru (1: 50 000 ). Imaju odvojene ljestvice mjerenja za duljinu i udaljenosti, jer ne označavaju širinu i duljinu na granici. Dopunske karte su nacrtane za određene posebne ciljeve i nisu potrebne za uobičajenu plovidbu.

Karte se ne mogu pravilno koristiti bez potrebne navigacijske opreme. Većina važnih predmeta su navigacijski trokuti (kutomjer) ili paralelna (klizna) ravnala za ucrtavanje smjera i azimuta plovila, kompase za ucrtavanje udaljenosti i koordinata, povećalo, mekana olovka i mekana gumica.

Plovidbena izdanja

Čak ni karte ne mogu omogućiti sve potrebne informacije potrebne za sigurnu plovidbu. Zbog toga Državni hidrografski institut u Splitu izdaje razne plovidbene priručnike sa svim detaljnim informacijama koje se iz tehničkih razloga ne mogu prikazati na karti. Peljar Jadranskog mora, I E obala, II W obala, omogućavaju pomorcima razne detalje i informacije o Jadranskoj regiji, tj. opće hidrografske i hidrološke uvjete, opće plovidbene upute, posebno za plovidbu u kanalima i opasnim područjima, detalje o sidrenjima i skrovitim mjestima, različite oznake, detalje o vodi, gorivu i namirnicama i drugim važnim informacijama. Peljar počinje sa informacijama o zakonskim odredbama koje se tiču plovidbe, upute o upotrebi pomorskog priručnika, karte, itd.

Peljar Jonskog mora i Malteških otoka je sličan sadržajem. Popis svjetionika Jadranskog mora, Jonskog mora i Malteških otoka sadrži sve potrebne detalje koji se tiču svjetionika, svjetala i drugih važnih plovidbenih signala.

Radio-navigacijska služba sadrži sve potrebne detalje koji se tiču radio-svjetionika i obalnih radio-stanica, kao i druge informacije, koje se odnose na sigurnost na moru. Slična je stranom priručniku iste vrste. Ima devet dijelova: A Uvod, B Radio-svjetionici, C Radio-goniometrijske stanice, D Obalne radio-stanice, E Radio informacije za pomorce, F Radio-zdravstveni servis, G VHF-servis, H Točno vrijeme (vremenski signali) i I Vremenska prognoza za pomorce. Svi dijelovi uključuju Jadransko more, Jonsko more i Malteške otoke. Dijelovi F i I uključuju također i Mediteran, a dio H cijeli svijet. Daljinar Jadranskog mora daje udaljenosti u nautičkim miljama između važnih obalnih luka na Jadranskoj obali. Prvi dio daje udaljenosti između glavnih luka, sidrišta i mjesta od posebnog plovidbenog interesa. Drugi dio daje udaljenosti između manjih luka i uvala uređenih po zonama.

Katalog pomorskih karata i navigacijskih publikacija pruža pomorcima sve informacije na kartama i publikacijama izdanima od Državnog hidrografskog instituta u Splitu. Postoji indeks i mapa za odabir potrebnih karata. Cijeli Jadran je podijeljen u četverokute, koji pokazuju zone pokrivene kartama. Broj u svakom četverokutu je broj karte. Oglas za pomorce je mjesečna publikacija. Daje različite vrste informacija koje se tiču sigurnosti na moru na Jadranu i u dijelovima Jonskog mora. Njegov glavni cilj je pružiti aktualne informacije o bilo kakvim promjenama koje bi se trebale uvrstiti u priručnike ili plovidbene karte objavljene od strane Državnog hidrografskog instituta u Splitu. Prije početka plovidbe zapovjednici plovila bi trebali pažljivo proučiti priručnike, Peljare i karte te posebno obratiti pozornost da su aktualne.

Sve pomorske karte i priručnici se mogu naručiti od Organizacije za održavanje plovnih puteva PLOVPUT u Splitu ili njihovih podružnica u svim većim hrvatskim lukama.

Servis informacija na moru

Hrvatski pomorski radiotelefonski servis organizira kompanija PLOVPUT u Splitu. Mogu ga koristiti plovila sa VHF radio-stanicama (putnici ili teretni brodovi preko 300 BRET) i također brodovi, sportska plovila i jahte, bez obzira na veličinu, ako imaju VHF stanicu. Obalne radio-stanice u Rijeci, Splitu i Dubrovniku popunjavaju stalni servis na međunarodnim frekvencijama 2182 kHz i 156 800 MHz (kanal 16). Obalne radio stanice prenose vremenske prognoze i izvješća te omogućuju medicinski savjet. Takve usluge su besplatne. Samo se plaćaju komercijalni i privatni servisi.

RIJEKARADIO, 16, 20, 24, 04, 24, 05 35, 14 35, 19 35

SPLITRADIO, 16, 21, 23,28, 04, 07, 21, 23, 28, 04, 07, 05 45, 12 45, 19 45

DUBROVNIKRADIO, 16, 07, 07, 06 25, 13 20, 21 20

Glavni lučki uredi također upravljaju VHF radio-stanicama te organiziraju pretraživanje mora i spašavanje. Kontakt je na kanalu 16. Kao nastavak na kanal 16, glavni lučki ured nudi stalan servis na kanalu 10 i stalni dnevni servis na istoj frekvenciji koji popunjavaju njegove podružnice. Marine imaju VHF radio-servis na kanalu 17. Ako plovila primijete neke važne događaje moraju odmah obavijestiti obalnu radio-stanicu.

Poruke radiotelefonom

Obalne radio-stanice se identificiraju po svojim zemljopisnim imenima (npr. SPLITRADIO). Brodske radio-stanice sebe identificiraju imenom plovila ili ovlaštenim pozivnim signalom radio-stanice. Brodski radiotelefonski servis može održavati kontakt samo sa plovilima koja imaju vlastitog radio operatera. Plovila u principu prenose i primaju otvorene poruke koje se tiču sigurnosti na moru i općenito pomorskog prometa. Oni mogu slati i primati osobne poruke i komunicirati sa osobama na obali ili na drugim plovilima. Pomorski pokretni servis djeluje na frekvencijama 1605…4000 kHz i 156…162 MHz. Za plovila (brodove) koja plove Jadranom dovoljna je VHF radiotelefonska stanica (frekvencija 156162 MHz).

Hrvatska plovila i obalne radio-stanice koriste nacionalni i engleski jezik. U slučajevima gdje razumijevanje uzrokuje teškoće poruka se iznimno može kodirati u Međunarodni signalni kod (ISC), a Međunarodne odredbe koje se tiču razmjene poruka na moru bi se toga trebale pridržavati.

Za detalje vidi Radio-navigacijski servis i druge priručnike koje je objavio Državni hidrografski institut u Splitu. Za pojašnjenje prijenosa i primanja poruka radiotelefonom preporuča se Standardni pomorsko-navigacijski rječnik IMO, kojeg je izdala Školska knjiga u Zagrebu.

Prijelaz od otvorenih poruka do kodiranog teksta se označava riječima; Molimo koristite međunarodni kod signala+ ili signal grupe YU (Yankee Uniform), od ISC.

Procedura za radio poruke ovisi o tipu poruke o kojoj se radi: opće poruke ili one gdje se radi o sigurnosti na moru ili hitnosti.

Posebna pozornost se mora obratiti na sljedeće signale:

Na moru se mora održavati stalno praćenje (služba za nagledanje) međunarodne frekvencije 2182 kHz. VHF stanice koriste frekvenciju 156 800 MHz (kanal 16).

Prijenos: Obalne radiotelefonske stanice pozivaju plovila svoje nacionalnosti bilo kakve autorizirane radio frekvencije. Ako zovu plovilo strane registracije ili neko posebno plovilo svoje nacionalnosti , koriste međunarodnu radio frekvenciju 2182 kHz; VHF radio-stanice koriste frekvenciju 156 800 (kanal 16). Ista pravila se odnose i na pozive sa plovila prema obalnim stanicama. Plovila zovu druga plovila na radio frekvenciji od 2182 kHz ili 156 800 MHz (kanal 16).

Odgovor. Ako prenošenje radiotelefonske stanice nije omogućilo frekvenciju za odgovor, tada se odgovor daje preko frekvencije prijenosa. Stanica koja prima frekvenciju može predložiti drugu fekvenciju. U slučaju nesporazuma obalna stanica je faktor koji odlučuje. Ako postoji nesporazum između plovila, stanica koja je poslala poruku je ta koja također određuje frekvenciju za odgovore.

Slanje poruka. Nakon što je uspostavljen radio kontakt, poruka se šalje na jednu od ovlaštenih frekvencija. Fekvencije namijenjene u prvom redu za pozivanje (posebno na frekvenciji od 2182 kHz i 156 800 MHz) bi se samo trebale koristiti za slanje poruka koje se tiču opasnosti na moru.

Radio-navigacijske informacije

One se prenose obalnim radio-stanicama i tiču se sigurnosti na moru (npr. izmjene svjetala ili plovidbenih znakova, plutajuće olupine, opasne zone, itd.). Plovidbena svjetla su podijeljena u 16 zona identificiranih po brojevima. Mediteranom (uključujući Jadran) se kordinira iz Španjolske (AREA III: MADRID NAVAL RADIO, skraćeno: EBA)

Porukama prethodi NAVAREA, slijedi je broj zone i broj poruke u tekućoj kalendarskoj godini. Otvorene poruke se šalju (na jeziku obalne stanice te zatim na engleskom jeziku) na određenim frekvencijama, u određenom vremenu i na zahtjev plovila. Ponavljaju se u redovitim radio-prijenosima sve dok se ne otkažu, postanu nevažne ili ne izdaju u Obavijesti pomorcima. U slučajevima predstojeće pomorske opasnosti radio poruke se hitno prenose međunarodnim frekvencijama od 2182 kHz i 156 800 MHz (kanal 16) i ponavljaju se nakon sljedećeg tihog perioda (2182 kHz). Prethodi ih SECURITY.

Plovila koja promatraju bilo kakvu opasnost obavještavaju sva plovila na istim frekvencijama i obalne stanice sa kojima su u kontaktu i obavještavaju njihovu frekvenciju (kanal).

Proteklih godina se pojačano koristi NAVTEX sustav. Djeluje na frekvenciji od 518 kHz, a primitak je moguć do 400 M. NAVTEX je posebno prikladan za mala plovila. Informacije na engleskom jeziku se daju u opisnom onliku (sličnom telefaksu). Osim plovidbenih upozorenja važnih za sigurnost na moru, važne poruke se mogu primati hiperboličkim i satelitskim plovidbenim sustavima. SPLITRADIO prenosi NAVTEX poruke na 0250, 0650, 1050, 1850 i 2250 UTC.

Radio-obavijesti važne za Jadran i Jonska mora se nalaze u Oglasu za pomorce.

Za više detalja konzultirajte priručnik Radio-navigacijskog servisa objavljenog od Državnog hidrografskog instituta u Splitu.

Radio-medicinska pomoć

Međunarodni radio-medicinski centar u Rimu (CIRM) organizira ovaj servis za plovila na moru. Pruža se medicinski savjet i organizacija primanja invalida i njihov transfer do bolnice za medicinsku pomoć bez obzira na nacionalnost i područje jedrenja. Medicinske poruke se mogu slati CIRM ili otvorenim kodom. Medicinski savjet se također može primiti od nekih obalnih stanica (u Hrvatskoj i Italiji od svih). U hitnim slučajevima poruke moraju sadržavati signal RADIOMEDICAL i mjesto (npr. RADIOMEDICAL SPLITRADIO). U drugim slučajevima se može koristiti MEDICO. Poruka bi trebala sadržavati kratki osvrt nesreće ili simptome. Može biti otvorenog teksta ili kodiran, prema međunarodnom signalnom kodu (medicinski sektor) i potpisuje ga zapovjednik broda. Takve poruke su besplatne.

Za daljnje detalje pogledajte priručnik Radio-navigacijskog servisa objavljenog od Državnog hidrografskog instituta u Splitu.

Razmjena govornih poruka (megafonom)

Megafoni (jednostavni rog ili poluvodički) se mogu koristiti za razmjenu poruka kada su plovila unutar udaljenosti dovikom. Načini slanja takvih poruka su isti kao i radiotelefonskim porukama.

Morseova signalizacija svjetlima

Ovo se može učiniti sa ručnom bakljom ili svjetlom od jarbola. Standardna brzina je oko 40 slova u minuti. Mora se voditi računa o pauzama između točaka i crticama slova (jako kratko), između slova (nešto duže) i između riječi (opet ponešto duže). Poruke mogu biti u otvorenom tekstu ili kodirane, prema Međunarodnoj signalnoj konvenciji. Umjesto pauze može se poslati riječ STOP.

Signalizacija zvukom

Signalizacija zvukom je spora i danas se rijetko koristi. Zvučni signali Morseovog koda su dopušteni samo u dogovoru sa Odredbama za prevenciju sudara na moru. Plovila (jahte) koje se pokreću mehaničkim pogonom koji mijenjaju smjer pokazuju namjeru sa:

Ako su dva plovila blizu jedan drugome i nisu sigurna u međusobno kretanje, svaki mora pokazati nesigurnost sa 5 kratkih brzih udaraca. Plovilo (jahta) koje plovi u uskom kanalu i želi preuzeti plovilo nasuprot, može signalizirati svoju namjeru sa: dva duga i jednim kratkim udarcem ako namjerava prijeći na desnu stranu broda;

Plovilo koje prelazi signalizira dogovor davajući dugi udarac nakon kojeg slijedi kratki ponovljen dva puta.

Ako se plovilo (jahta) približava zakrivljenju kanala ili rijeke, koje nije lako pregledati, signalizira svoju prisutnost jednim dugim udarcem. Svako plovilo koje se približava će odgovoriti na isti način.

Prilikom jedrenja po ograničenoj vidljivosti (magla, izmaglica, jaka kiša) plovilo dulje od 12 m šalje sljedeće zvučne signale:

Plovilo (jahta) kraće od 12 m ne mora slijediti zadane odredbe, ali mora dati efikasne zvučne signale u intervalima kraćima od 2 minute.

Signalizacija zastavom

Signalizacija zastavom se radi prema Međunarodnom signalnom kodu (ISC). Poruke se redovito kodiraju. Signal može biti slovo ili znak ili kombinacija jednog i drugog. Značajniji od općenitih znakova (ISC) su: Opasnost-Hitnost. Nevolja-Šteta. Plovidba-Hidrografija. Manevriranje. Razno. Meteorologija. Vrijeme. Veze. Međunarodne zdravstvene odredbe. Odjel za medicinu je odvojen.

Signali jednog slova

SLOVO = A (Alfa)
ZNAČENJE SLOVA = Imam ronioce ispod vode; držite široko sidrište ili kretajte se polako

SLOVO = B (Bravo)
ZNAČENJE SLOVA = Ukrcajem, iskrcajem, prevozim opasan teret

SLOVO = C (Charlie)
ZNAČENJE SLOVA = Da (pozitivni odgovor na signal)

SLOVO = D (Delta)
ZNAČENJE SLOVA = Razmaknite se, imam poteškoća u manevriranju

SLOVO = E (Eho)
ZNAČENJE SLOVA = Mijenjam smjer na desnu stranu broda (okretanje na desno)

SLOVO = F (Fokstrot)
ZNAČENJE SLOVA = Onesposobljen sam, zadržite kontakt sa mnom

SLOVO = G (Golf)
ZNAČENJE SLOVA = Trebam pilota (za ribarska plovila: Dižem svoje mreže)

SLOVO = H (Hotel)
ZNAČENJE SLOVA = Imam pilota na brodu

SLOVO = I (Indija)
ZNAČENJE SLOVA = Mijenjam smjer do luke (okretanje na lijevo)

SLOVO = J (Juliette)
ZNAČENJE SLOVA = Gorim i imam opasan teret; razmaknite se

SLOVO = K (Kilo)
ZNAČENJE SLOVA = Pokušavam uspostaviti kontakt sa vama (signal u potrebi za prenijeti poruku)

SLOVO = L (Lima)
ZNAČENJE SLOVA = Zaustavite se odmah

SLOVO = M (Mike)
ZNAČENJE SLOVA = Zaustavio sam se i ne mogu se pokrenuti

SLOVO = N (November)
ZNAČENJE SLOVA = Ne (negativan odgovor)

SLOVO = O (Oscar)
ZNAČENJE SLOVA = Čovjek u moru

SLOVO = P (Papa)
ZNAČENJE SLOVA = Na moru: moje mreže su otete (za ribarske brodove). Na obali: svima na brodu, spremamo se isploviti

SLOVO = Q (Quebec)
ZNAČENJE SLOVA = Zdravlje na brodu u redu. Tražim slododan prolazak

SLOVO = R (Romeo)
ZNAČENJE SLOVA = Prolazak pokraj mene slobodan, možete li proći

SLOVO = S (Sierra)
ZNAČENJE SLOVA = Moji motori na krmi rade

SLOVO = T (Tango)
ZNAČENJE SLOVA = Držite udaljenost, vučem/koćarim

SLOVO = U (Uniforma)
ZNAČENJE SLOVA = Plovite u opasnost

SLOVO = V (Victor)
ZNAČENJE SLOVA = Trebam pomoć

SLOVO = W (Whiskey)
ZNAČENJE SLOVA = Trebam doktora

SLOVO = X (X-zraka)
ZNAČENJE SLOVA = Zaustavite to što radite i obratite pozornost na moje signale

SLOVO = Y (Yankee)
ZNAČENJE SLOVA = Vučem sidro (za hrvatsku mornaricu: Napuštam/ulazim u luku)

SLOVO = Z (Zulu)
ZNAČENJE SLOVA = Trebam tegljač (za ribarske brodove: Spuštam svoje mreže)

Važni dvoslovni signali koji označavaju opasnost ili nesreće

SLOVA = AE Napuštam brod

SLOVA = AL Imam doktora na brodu

SLOVA = AN Trebam doktora

SLOVA = CB Hitno trebam pomoć

SLOVA = CC U opasnosti sam (i zatim recite položaj)

SLOVA = CP Dolazim vam pomoći

SLOVA = CS Kako se zove vaš brod

SLOVA = CV Ne mogu ti pomoći

SLOVA = DX Tonem (i zatim recite položaj)

SLOVA = IT Vatra na brodu

SLOVA = JG Nasukao sam se i u opasnosti sam

SLOVA = JM Nasukao sam se, ali nisam u opasnosti

SLOVA = KF Trebam tegljač

SLOVA = KG Trebate li tegljač

SLOVA = KM Mogu li vas odvući

SLOVA = KN Ne mogu vas odvući

SLOVA = VC Gdje je najbliže gorivo

SLOVA = VD Možete nabaviti gorivo na…

SLOVA = VK Predstoji oluja sa…

SLOVA = XW Sretno putovanje

Pravila za izbjegavanje sudara na moru

Sljedeće odredbe se primjenjuju na plovila koja plove na pučinama i unutarnjim morskim putevima. Plovila na motorni pogon su sva ona koja se pokreću na mehanički pogon.

Jedrilice su sve one koje se mogu pokrenuti upotrebom jedara.

Smatra se da se plovilo kreće ako nije usidreno, vezano ili nasukano. Kada jedre noću plovila moraju pokazivati luku, desnu stranu broda, jarbol i svjetla na krmi.

Smatra se da plovila imaju ograničenu vidljivost kada su: zauzeta radom na podvodnim kablovima, cijevima ili sa plovidbenim plutačama (oznakama); zauzeti jaružanjem ili podvodnim radovima; ukrcajem ili iskrcajem osoba, teretom ili gorivom; slojevima mina; tegljačima ili brodovima koji vuku te ako nisu u mogućnosti manevrirati da bi se izbjegao sudar.

Brodska svjetla

Plovidbena svjetla moraju biti upaljena od zalaska do izlaska sunca, a po danu u uvjetima slabe vidljivosti. Oznake se moraju samo pokazivati danju.

Bijelo svjetlo jarbola mora biti vidljivo u sektoru 112.5° luke i desne strane lukova. U plovilima 20 m, a više svjetla mora biti 6 m iznad trupa broda. Ako je plovilo široko više od 6 m, njegova visina je veća od njegove širine, ali ne više od 12m. Za plovila duljine 1220 m visina iznad predziđa ne smije biti manja od 2,5 m. U plovilima manjima od 12 m svjetlo jarbola mora biti barem 1 m iznad navigacijskog bočnog svjetla.

Lučka i desna svjetla broda moraju biti vidljiva sa lukova na isti način kao i svjetlo jarbola: zeleno na desnoj strani, a crveno do luke (lijevo). Na plovilima od 20 m i više ne smije se postaviti više bočnih svjetla na prednje svjetlo jarbola. Kombinirana zeleno-crvena svjetla na plovilima kraćima od 20 m moraju biti barem 1 m ispod svjetla jarbola.

Bijelo krmeno svjetlo mora biti vidljivo na sektoru krme 135° (67.5° na svakoj strani).

Plovila koja vuču drugo plovilo pokazuju žuto svjetlo sa istim karakteristikama kao i krmeno svjetlo. Žuto svjetlo je smješteno okomito iznad krmenog svjetla.

Vidljivost svjetla

Plovila iznad 50 m i više: bijeli jarbol 6 M; bočna svjetla, krmeno svjetlo i žuto navigacijsko svjetlo 3 M.

Plovilo 1250 m: jarbol 5 M (plovila manja od 20 m 3 M), bočna svjetla, krmeno svjetlo i žuto navigacijsko svjetlo 2 M.

Plovilo manje od 12 m: svjetlo jarbola, krmeno svjetlo i žuta navigacijska svjetla 2 M, bočna svjetla 1 M.

Obojana svjetla (crveno, zeleno i žuto) koja daju svjetlo po cijelom horizontu 2 M.

Brodovi manji od 7 m ne trebaju plovidbena svjetla, ali moraju biti spremna pokazati svoj položaj barem privremeno pokazujući bijelo svjetlo.

Pravila za izbjegavanje sudara ili plovila na motorni pogon

Kada dva motorna plovila priđu jedan drugome iz suprotnih smjerova i kada bi moglo doći do sudara, svaki bi trebao skrenuti u desno.

Kada dva motorna plovila imaju isti smjer i kada bi moglo doći do sudara, plovilo koje može vidjeti sa desne strane mora promijeniti smjer, ali ne smije prijeći lukove drugog plovila.

Kada se čini da će se motorni brod sudariti sa jedrilicom, motorni brod mora jedrilici dati prednost.

Plovilo koje se sprema prestići sa krme, mora prijeći plovilo sa najpristupačnije strane.

Pravila za izbjegavanje sudara jedrilica

Kada se čini da će doći do sudara između dvije jedrilice:

U nekim plovidbenim situacijama plovila moraju dati zvučne signale (vidi Zvučna signalizacija).

Izbjegavanje sudara u lukama i u unutarnjim morskim vodama

Mala plovila (brodovi) daju prednost većim plovilima. Plovila (brodovi) koja ulaze u luku, rijeku ili uski kanal ne smiju ometati plovila koja izlaze.

Plovilo koje ima prednost u manevriranju mora upozoriti drugo plovilo sa 5 kratkih i brzih signala da ne slijedi pravila.

Ribarskim brodovima nije dopušteno loviti ribu u lukama pomoću svjetala i na mjestima nepristupačnima za plovidbu, mogu koristiti samo zasjenčena svjetla. Ako ne slijede pravila moraju ugasiti svjetla kada ih na to upozore druga plovila.

Signalizacija za pomoć na moru

PUCNJEVI u intervalima od jedne minute iz vatrenog oružja ili bilo koje druge eksplozivne naprave.

STALNI ZVUK koji se koristi u bilo kojoj situaciji.

RAKETE ili BAKLJE koje bacaju crvena svjetla zapaljena u kratkim intervalima.

RAKETE SA PADOBRANOM ili crvene RUČNE BAKLJE.

PLAMENI sa osvjetljenog terena ili barela nafte.

Narančasti DIMNI SIGNALI.

SOS signal (…) prenošeni pomoću radio-telegrafa ili na bilo koji drugi način.

MAYDAY signal u otvorenom tekstu preko radio-telefona.

Signalne zastave NC (Međunarodni signalni kod) koje vijore na jarbolu ili na nekim drugim primjetnim položajima.

ČETVEROKUTNA ZASTAVA sa nekim okruglim objektima poput zvona iznad ili ispod nje, koja vijori na jarbolu ili nekom drugom najprimjetnijem položaju.

RAŠIRENE RUKE pomaknute polagano od gore prema gore.

Radio-telegrafski ili radio-telefonski ALARMNI SIGNAL.

Vijorenje zastava i pokazivanje znakova od strane plovila Hrvatske trgovačke mornarice

Zastava Hrvatske trgovačke mornarice je identična onoj Republike Hrvatske. Vijori od krme ili sošnjaka, tj. na jarbolu (desni križ). Uglavnom vijori od izlaska do zalaska sunca kada se može jasno vidjeti: prilikom ulaska ili napuštanja luke, prilikom boravka u luci ili u sidrištu, na vidiku pomorskim plovilima, utvrdama ili signalnim stanicama (za promatranje), prilikom razmjene poruka (signalizacija), prilikom plovidbe kroz kanale ili uske tjesnace, u stranim teritorijalnim morima i unutarnjim vodama, kao i na zahtjev drugog plovila (stanice). Prilikom ulaska u luku između zalaska i izlaska sunca, zastava se mora spustiti nakon primljenog dopuštenja za uspostavom kontakta sa obalom.

Plovila (jahte) upisane u registre Republike Hrvatske mogu vijoriti zastavu svog grada, registrirane luke, regije ili županije na svom pramčanom jarbolu ili jarbolu za zastavu. Prilikom ulaska u teritorijalno more strane zemlje, oni zastavu zamjenjuju zastavom te zemlje kao znak poštovanja.

Pomorski brod Republike Hrvatske iskazuje poštovanje spuštajući zastavu do jedne trećine jarbola. Zastava je ponovno podignuta nakon što je pomorski brod odgovorio na isti način (spuštajući ili podižući zastavu).

U svečanim prilikama, prilikom državnih praznika ili ako tako zahtijeva glavni lučki ured, plovila (jahte) su svečano uređene (gala). Malo ukrašavanje (gala) se sastoji od zastave Republike Hrvatske koja vijori od krme, zastave na luku (zastava grada ili registrirane luke ili one iz regije ili županije/općine prebivališta) te zastava na jarbolu (ili zastava Republike Hrvatske ili kluba).

Veliko ukrašavanje (gala) se sastoji od zastava koje se koriste za malo ukrašavanje te niza zastava Međunarodnog signalnog koda obješenih od pramca preko vrha jarbola do krme.

Državna zastava vijori na pola koplja kao znak žalosti.

Plovila stranog registra djeluju na sličan način, osim što vijore zastavu registrirane zemlje umjesto hrvatske zastave.