Zaštičena pomorska područja

Nacionalni parkovi

Brijuni, grupa od 14 otoka i otočića duž jugoistočne obale Istre, preko grada Pule, pokrivaju područje od 7.42 km2. Oni su mjesto vrijednog rimskog i bizantinskog kulturnog nasljeđa i izvanredno očuvane raznovrsne zemlje i primorskih zajednica. Nacionalni park ne uključuje samo otoke, nego i okolno more; proglašen je da štiti bogatu mediteransku vegetaciju, mnogo endemskih i rijetkih vrsta te netaknutu prirodu.
Na dva velika otoka, Velikom Brijunu i Malom Brijunu ćete vidjeti safari i etno park, rezervat ptica, uvozne vrste biljaka, staro stablo masline, parkove i šume, muzeje, tvrđave i ville. Desetljećima je ovaj arhipelag bio destinacija za odmor državnika i bogataša. U nekoliko zadnjih godina postao je vrlo atraktivan za nautičare, kao i za ljubitelje drugih sportova. Pogledajte više pod Brijuni nacionalni park.

Otoci Kornati su arhipelag od 140 nenaseljenih otoka, otočića i grebena koji pokrivaju područje od samo 70 km2 (od kojih 3 otpada na vodu). Najveći dio arhipelaga (89 otoka, 220 m2) uživa najvišu zaštitu kao nacionalni park. Otoci Kornati su smješteni u sjevernoj Dalmaciji, između Šibenika i Zadra, te su poznati po svojim neobičnim oblicima, “krunama” i mnogim drugim jedinstvenim geološkim formama. Otoci Kornati su najrazvedenija otočna skupina u Mediteranu i obnovljeni nautički raj. Jedrenje između stotinu otoka je jedinstveno i izazovno iskustvo. Provjerite web stranicu nacionalnog parka Kornati.

Mljet je otok u južnom Jadranu, zapadno od Dubrovnika. Poznat je po svojoj bogatoj i raznovrsnoj mediteranskoj vegetaciji (neke vrste su endemske), kulturnom i povijesnom nasljeđu koje datira iz ilirskih vremena, dva 10 000 godina slana jezera (ovo su ustvari zaljevi, ali prolaz koji ih povezuje sa morem je toliko uzak da se zovu jezerima) koja su nekad bila slatkovodna (geološki i oceanografski fenomen), pejsažu i osobito razvedenoj obali, samostanima, crkvama i cjelokupnoj jedinstvenoj ljepoti. Oni su razlozi zašto je jugozapadni dio otoka i okolno more 1960. proglašeno nacionalnim parkom. Bio je to prvi pokušaj da se zaštite originalni ekosustavi na Jadranu. Savršen je izbor za svakog tko traži neiskvarenu prirodu. Za detalje o otoku kliknite na nacionalni park Mljet.

Parkovi prirode

Telašćica je područje zaljeva koje je napravljeno od najvećeg, najsigurnijeg i najljepšeg zatona na Jadranskom moru, geomorfološki fenomen jezera Mir i visokih litica te stotina divljih vrsta. Smješten je u jugoistočnom dijelu otoka Dugi otok, odmah južno od nacionalnog parka otoka Kornati. Okružen je otocima i otočićima, a unutar zaljeva se nalazi 6 otoka. Ukupna obala je duga 69 km i razvijena sa 25 manjih zatona.
Osim toga, zaštićen je zbog svog biljnog i životinjskog života, sa preko 550 vrsta u podmorskim zajednicama, geološkim karakteristikama i arheološkim nasljeđem. Saznajte više o prekrasnom mjestu u prirodnom parku Telašćica..

Lastovo arhipelag je najmlađi park prirode u Hrvatskoj. Sva 44 otoka i površina od gotovo 96 km2 (samo 1km2 je kopno) su stavljeni pod zaštitu u listopadu 2006. Arhipelag je smješten u južnoj Dalmaciji, odmah iza otoka Korčule. Najveći otoci u ovoj grupi su Lastovo, drugi najšumovitiji otoka na Jadranu (nakon Mljeta) i Sušac, koji je gotovo nenaseljen. Arhipelag je jedan od najočuvanijih morskih područja na Jadranu, kultiviran i ekološki neiskvaren.
Riječima Georga Bernarda Shawa:
“Među niz srebrenih otoka, preko Jadranskog mora, stoji šumovito Lastovo, nevjerojatno prekrasan otok koji se izvana čini zaboravljen prijatelj povijesti, dok je tamo, u sjeni visokih maslina, život procvjetao od predhelenističkih vremena.”
Za detalje o ovim otocima pogledajte web stranicu turističkog ureda Lastovo..

Tiskarska napomena:ovaj tekst se tiska kod nas i dopušteno je kopirati ga samo ako jasno naznačite naše autorstvo negdje na istoj stranici zajedno sa linkom na našoj stranici