Marine u Hrvatskoj

Ne samo da je hrvatska obala među najrazvedenijima sa mnogo prirodnih zaljeva i plaža, nego i obiluje brojnim marinama sa preko 12 500 vezova i 7 500 suhih vezova.

Sve marine duž obale su dobro opremljene, posebno ACI marine, koje nude razne sadržaje; restorane, barove, zahode, tuševe, parking, trgovinu i mnogo više.

Osim toga, sve su lako dostupne, pa možete lako doći do marine, bez obzira dolazite li autom, trajektom ili avionom, jer su marine dobro povezane sa lukama i zračnim lukama.

Mnoge luke nautičkog turizma nude dodatne usluge njihovoj usluzi: tradicionalnu kuhinju, vodu i struju, liječničke usluge, usluge charter kompanija, smještaj u apartmanima te elektronički nadzor i sigurnost vlasništva gostiju.

Adriatic Croatia International Club, poznat kao ACI, je vodeća kompanija u hrvatskom nautičkom turizmu. ACI marine nude visoko kvalitetnu uslugu te su doprinijele popularizaciji jedrenja. Unatoč besprijekornoj usluzi koju nude hrvatske marine, stalno poboljšanje je uvijek na prvom mjestu. ACI klub predstavlja jedinstveni lanac od 21 marine, koji se proteže od Dubrovnika na jugu do Umaga na sjevernom dijelu hrvatskog Jadrana. Glavni ured ACI kluba je u Opatiji. U 17 godina vođenja posla ACI marine su kroz svoj trud za razvojem popularizacije jedrenja i pomoću prepoznatljivih arhitekturalnih karakteristika ostvarili prepoznatljivu kvalitetu usluga. Posjetitelji moderno opremljene ACI marine mogu uz redovito korištenje recepcije koristiti i druge tehničke usluge, imaju pristup restoranima, zalogajnicama, trgovinama, praonicama rublja i drugim sadržajima koji obogaćuju njihov boravak i čine ga ugodnim. Profesionalni moreplovci znaju da je ACI klub organizator regate u dvobojskom jedrenju, među kojima se ističu ACI kup i Svjetski kup u dvobojskom jedrenju, koji su se održali u Dubrovniku 1996. i u Splitu 2000. godine.

Udruga se među ostalim stvarima ističe u promociji nautičkog turizma u Hrvatskoj te je sudionica svih glavnih nautičkih sajmova u Europi. Udruga nautičkog turizma, to jest, Udruženje hrvatskih marina je ostvarilo uspješnu suradnju sa yacht klubom Austrija, udrugom marina pri slovenskoj komori za trgovinu te sa udrugom motornih brodova u Njemačkoj.

Tijekom 1997. godine potpisani su ugovori o petogodišnjoj suradnji sa njemačkim udruženjem. Sa yacht klubom Austrija i slovenskom komorom za trgovinu ugovor je potpisan na jednu godinu, sa klauzulom o automatskom produženju ugovora nakon isteka istog. Zauzvrat hrvatske marine imaju kompletnu potporu u austrijskim medijima. Imaju potporu u svim medijima dostupnima udruzi motornih brodova u Njemačkoj (časopis Sander, dnevni i ljetni tisak, profesionalni časopisi, TV i radio promocija).

Zbog toga što nautički turizam predstavlja jednu od najatraktivnijih ponuda naše zemlje, Udruga nautičkog turizma je prisutna gdje se mogu dobiti korisne i vitalne informacije za moreplovce te gdje mogu raspravljati o profesionalnim problemima i uz pomoć udruženja ih riješiti. Stoga unapređuju turizam na radost i zadovoljstvo moreplovaca i gostiju koji su odabrali našu obalu, otoke i more za njihovu destinaciju za odmor.

Za bilo kakvu informaciju o zakonskim odredbama: pristupu, plovidbi i boravku, problemu sa autorizacijom, kompenzaciji plovidbene sigurnosti, plaćanju zbog prekoračenja roka, odredbama o valuti, Yachtmaster dozvoli, boravku preko zime u hrvatskim zonama u kojima je zabranjena plovidba, brodskoj opremi, radio telefonima, sudjelovanju u sportskim događajima, prijenosu brodova, najmu broda i charter kompanijama, promjeni posade, možete kontaktirati najbližu lučku upravu.

Opće informacije o marinama

Cijene vezova u marinama
Cijene se zaračunavaju u hrvatskim marinama za brodske vezove i druge usluge. One su obično fiksne i izdaju se u jesen za sljedeću godinu.

Cijene veza u javnim lukama
Na javnim pristaništima u luci pod gradskom vlasti, lokale vlasti imaju pravo naplatiti naknade za vez. Svota naknade ovisi o veličini broda i duljini pristaništa kojeg zauzima, što znači da će brodovi koji se privezuju duž pristaništa platiti više nego oni koji se vezuju krmom ili pramcem. Prilikom veza „u paketu“ (nekoliko brodova koji se vežu jedan uz drugog), naknada veza se naplaćuje za svaki brod. Cijenu naknade određuju lokalne vlasti te može varirati od jedne do druge luke.

Cijene vezova u zaljevima
Na nekim područjima, lokalne vlasti naplaćuju troškove veza za brodove privezane u zaljevima pod njihovom vlasti. Zauzvrat, smeće se sakuplja, a na nekim mjestima se dostavljaju namirnice. Zakon će ubuduće regulirati kome će se naplatiti vez, bez da se pruže ikakve usluge. Osobe koje prikupljaju troškove veza se moraju predstaviti na način da pokažu isprintani primitak.

Kupovina hrane
Kupovina hrane ne predstavlja probleme duž hrvatske obale ili na otocima. Sve marine i luke imaju dobro opremljene trgovine. Međutim, tijekom produljenih perioda lošeg vremena može doći do nestašice svježeg povrća i kruha na malim otocima, koji nemaju redovite trajektne usluge. Cijene hrane se mogu usporediti sa onima u Europi. Restorani mogu biti skuplji na malim otocima.

Gorivo
Gorivo je lako dostupno i na cestama i u lukama. Dostupne su sve vrste goriva, uključujući bezolovni benzin i dizel; međutim, stanice sa bezolovnim benzinom su rjeđe na pristaništima. Benzinske stanice su privremeno zatvorene iz sigurnosnih razloga kada se isporučuje benzin iz tankera. Tijekom perioda van sezone, radno vrijeme benzinskih stanica se može ograničiti na nekoliko, uglavnom jutarnjih sati. Tijekom glavne sezone, a posebno u jutarnjim satima, velik broj kupaca može uzrokovati redove i znatna čekanja na benzinskim stanicama.

Voda i struja u marinama
Sve hrvatske marine i neke luke imaju priključke za vodu i struju na pontonskim pristaništima.
Voda: priključci za vodu su obično promjera 1 inča, priključci promjera 3 inča su mnogo rjeđi. Zbog mogućih nestašica vode u ljetnim mjesecima, većina hrvatskih marina zahtijeva da brodovi koriste crijeva sa vodom na prekid.

Struja
U Hrvatskoj je struja 220 V AC. U marinama i javnim lukama (kao i kampovima), se koriste tri utičnice „Euro-utičnice“. U nekim marinama (Punat, Kremik) brojni stupovi imaju „konvencionalne“ sigurnosne utičnice.
Naponski stupovi su u nekim marinama tako široko razdvojeni (npr. u marini Žut, Piškera, Palmižana) koji se, ako je potrebno, mogu povezati pomoću izoliranih priključaka (oluja, kiša). Broj naponskih točaka je ponekad nedovoljan za sve brodove koji mogu zatrebati struju u isto vrijeme. Dobro izolirano produljenje se vodi pomoću spojnih elemenata.

Tiskarska napomena: ovaj tekst se tiska kod nas i dopušteno je kopirati ga samo ako jasno naznačite naše autorstvo negdje na istoj stranici zajedno sa linkom na našoj stranici